Razlika između izmena na stranici „Bufonidae”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 9: Red 9:
 
'''Krastave žabe'''  ili '''krastače''' ('''''Bufonidae''''') su familija [[žabe|žaba]] sa zdepastim, nezgrapnim telom, kratkim nogama i znasto-bradavičastom kožom. Bradavice predstavljaju aglomeraciju kožnih [[žlezda]] od koji neke luče [[O|otrovni]] sekret. Imaju dobro razvijene i izražene [[parotidne žlezde]] čiji sekret, kao i kožnih žlezda, sadrži ljute, iritirajuće sokove čime se brane od neprijatelja.  
 
'''Krastave žabe'''  ili '''krastače''' ('''''Bufonidae''''') su familija [[žabe|žaba]] sa zdepastim, nezgrapnim telom, kratkim nogama i znasto-bradavičastom kožom. Bradavice predstavljaju aglomeraciju kožnih [[žlezda]] od koji neke luče [[O|otrovni]] sekret. Imaju dobro razvijene i izražene [[parotidne žlezde]] čiji sekret, kao i kožnih žlezda, sadrži ljute, iritirajuće sokove čime se brane od neprijatelja.  
  
Njuška je kratka i široka sa velikim usnim otvorom u kojim nema zuba ni u gornjoj ni u donjoj vilici. Jezik je veliki i dvostruko duži nego širi, prednjim krajem pričvršćen za pod usne duplje. Usna duplja je preko hoana u vezi sa nosnom dupljom koja se sasvim napred na glavi završava nosnim otvorima. Zenice oka su trouglaste i horizontalne.   
+
Njuška je kratka i široka sa velikim usnim otvorom u kome nema zuba ni u gornjoj ni u donjoj vilici. Jezik je veliki i dvostruko duži nego širi, prednjim krajem pričvršćen za pod usne duplje. Usna duplja je preko hoana u vezi sa nosnom dupljom koja se sasvim napred na glavi završava nosnim otvorima. Zenice oka su trouglaste i horizontalne.   
 
==Kretanje i stanište==
 
==Kretanje i stanište==
 
Noge su im jako kratke tako da sporo i tromo hodaju ili poskakuju više nego što skaču. Noge su prilagođene hodanju po čvrstom tlu. Na prednjim nogama imaju po 4, a na zadnjim po 5 prstiju. Veličina tela im se kreće u rasponu od 20 mm do 250 mm.  
 
Noge su im jako kratke tako da sporo i tromo hodaju ili poskakuju više nego što skaču. Noge su prilagođene hodanju po čvrstom tlu. Na prednjim nogama imaju po 4, a na zadnjim po 5 prstiju. Veličina tela im se kreće u rasponu od 20 mm do 250 mm.  
Red 23: Red 23:
 
==Rasprostranjenost==
 
==Rasprostranjenost==
 
Žive širom sveta, osim u Australiji u koju je uvedena vrsta ''[[Bufo marinus]]''. Ova vrsta se toliko raširila i postala opasnost za lokalni biljni i životinjski svet, zbog svoje velike proždrljivosti, visoke plodnosti, velikih telesnih dimenzija i visoke [[T|toksičnosti]].  
 
Žive širom sveta, osim u Australiji u koju je uvedena vrsta ''[[Bufo marinus]]''. Ova vrsta se toliko raširila i postala opasnost za lokalni biljni i životinjski svet, zbog svoje velike proždrljivosti, visoke plodnosti, velikih telesnih dimenzija i visoke [[T|toksičnosti]].  
 +
 +
Rod Bufo je rasprostranjen širom sveta uključujući Severnu, Srednju i Južnu Ameriku, Karibe, Afriku ali ne i Madagaskar, Evropu i celu Azuju uključujuči Japan, Filipine, Jugoistočnu Aziju i Sulavesi istočno od Volasove linije.
 +
Ne nastanjuje Madagaskar, Australiju i Novu Gvineju.
 +
===Endemi neotropskog regiona===
 +
Rodovi Crepidophryne i Atelophryniscus su endemi Centralne Amerike.
 +
Rod Atelopus nasanjuje Centralnu i Južnu Ameriku, a rodovi Andinophryne, Atelopus, Dendrophryniscus, Frostius, Melanophryniscus, Metaphryniscus, Osornophryne, Oreophrynella, Truebella i Rhamphophryne Južnu Ameriku.
 +
Rodovi koji se endemi Afrike su Altiphrynoides, Capensibufo, Didynamipus, Laurentophryne, Mertensophryne, Nectophrynoides, Nectophryne, Nimbaphrynoides, Schismaderma, Spinophrynoides, Stephopaedes, Werneria i Wolterstorffina.
 +
Rodovi koji naseljavaju Jugoistočnu Aziju su Ansonia, Leptophryne, Pedostibes, Pelophryne i Pseudobufo. Endemi Indijskog podkontinenta su Adenomus i Bufoides.
  
 
==Klasifikacija==
 
==Klasifikacija==

Izmena na datum 19. novembar 2010. u 18:53

Krastave žabe ili krastače (Bufonidae) su familija žaba sa zdepastim, nezgrapnim telom, kratkim nogama i znasto-bradavičastom kožom. Bradavice predstavljaju aglomeraciju kožnih žlezda od koji neke luče otrovni sekret. Imaju dobro razvijene i izražene parotidne žlezde čiji sekret, kao i kožnih žlezda, sadrži ljute, iritirajuće sokove čime se brane od neprijatelja.

Njuška je kratka i široka sa velikim usnim otvorom u kome nema zuba ni u gornjoj ni u donjoj vilici. Jezik je veliki i dvostruko duži nego širi, prednjim krajem pričvršćen za pod usne duplje. Usna duplja je preko hoana u vezi sa nosnom dupljom koja se sasvim napred na glavi završava nosnim otvorima. Zenice oka su trouglaste i horizontalne.

Kretanje i stanište

Noge su im jako kratke tako da sporo i tromo hodaju ili poskakuju više nego što skaču. Noge su prilagođene hodanju po čvrstom tlu. Na prednjim nogama imaju po 4, a na zadnjim po 5 prstiju. Veličina tela im se kreće u rasponu od 20 mm do 250 mm.

Za familiju koja sadrži toliko vrsta sa širokim geografskim opsegom je teško dati opšte karakteristike staništa. Vrste ove familije nastanjuju lokalitet od pustinja do tropskih kišnih šuma, od nadmorske visine od 0 do 5000 metara. Rod Bufo ima najveći areal i nastanjuje najviše nadmosrke visine od svih žaba. Većina vrsta vodi kopneni način života, a u vodu ulaze samo u vreme parenja, mali broj vrsta su akvatične i arborealne.

Razviće

Razviće je veoma raznovrsno:

  • jaja se polažu u vodu gde se izlegu larve (punoglavci) koje metamorfoziraju u odrasle jedinke
  • kopnene vrste imaju direktno razviće bez metamorfoze (iz jaja se izlegu mladi koji liče na roditelje)
  • vrste iz rodova Nectophrynoides i Nimbaphrynoides su viviparne (rađaju žive mladunce)

Rasprostranjenost

Žive širom sveta, osim u Australiji u koju je uvedena vrsta Bufo marinus. Ova vrsta se toliko raširila i postala opasnost za lokalni biljni i životinjski svet, zbog svoje velike proždrljivosti, visoke plodnosti, velikih telesnih dimenzija i visoke toksičnosti.

Rod Bufo je rasprostranjen širom sveta uključujući Severnu, Srednju i Južnu Ameriku, Karibe, Afriku ali ne i Madagaskar, Evropu i celu Azuju uključujuči Japan, Filipine, Jugoistočnu Aziju i Sulavesi istočno od Volasove linije. Ne nastanjuje Madagaskar, Australiju i Novu Gvineju.

Endemi neotropskog regiona

Rodovi Crepidophryne i Atelophryniscus su endemi Centralne Amerike. Rod Atelopus nasanjuje Centralnu i Južnu Ameriku, a rodovi Andinophryne, Atelopus, Dendrophryniscus, Frostius, Melanophryniscus, Metaphryniscus, Osornophryne, Oreophrynella, Truebella i Rhamphophryne Južnu Ameriku. Rodovi koji se endemi Afrike su Altiphrynoides, Capensibufo, Didynamipus, Laurentophryne, Mertensophryne, Nectophrynoides, Nectophryne, Nimbaphrynoides, Schismaderma, Spinophrynoides, Stephopaedes, Werneria i Wolterstorffina. Rodovi koji naseljavaju Jugoistočnu Aziju su Ansonia, Leptophryne, Pedostibes, Pelophryne i Pseudobufo. Endemi Indijskog podkontinenta su Adenomus i Bufoides.

Klasifikacija

Ovo je veoma velika i komplikovana grupa životinja. Sastoji se od 34 roda. Skoro više od polovine vrsta u ovoj familiji pripada rodu krastavih žaba Bufo. U našim krajevima žive dve vrste ovog roda:

Vodozemci na Internetu
AmphibiaWeb
Vodozemci Srbije
PMF - biologija NS
БСЭ
AnimalDiversity Web
Amphibians and Reptiles of Europe
Tree of Life
Amphibian Species

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • www.tolweb.org/Brachycephalidae
  • www.amphibiaweb.org/lists/Brachycephalidae.shtml
Snežana Trifunović, dipl. biolog