Razlika između izmena na stranici „Dan-noć (biljka)”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(New page: <div class="alert">200px|mini|right|Viola tricolor '''Taksonomija carstvo: Plantae razdeo: Magnoliophyta klasa: Magnoliopsida red: Malpighiales ...)
 
 
(6 međuizmena od strane 2 korisnika nije prikazano)
Red 1: Red 1:
<div class="alert">[[Slika:VIOL TRI D980509498.jpg|200px|mini|right|Viola tricolor]]
+
<div class="info">[[Slika:Stefan-biljka732.JPG|160px|right|Viola tricolor]]
  
'''Taksonomija  
+
<b>Taksonomija  
  
carstvo: Plantae
+
carstvo: [[Plantae]]
 
   
 
   
razdeo: Magnoliophyta
+
razdeo: [[Magnoliophyta]]
 
   
 
   
klasa: Magnoliopsida
+
klasa: [[Magnoliopsida]]
 
   
 
   
 
red: Malpighiales
 
red: Malpighiales
Red 15: Red 15:
 
rod: Viola
 
rod: Viola
 
   
 
   
vrsta: V. tricolor'''
+
vrsta: V. tricolor</b>
 
</div>
 
</div>
 
   
 
   
Dan-noć (maćuhica, trobojna ljubičica, ljubičica, milovanka, sirotica, šarena ljubičica) ili lat. Viola tricolor je biljka iz porodice ljubičica (Violaceae).
+
'''Dan-noć''' (maćuhica, trobojna ljubičica, ljubičica, milovanka, sirotica, šarena ljubičica) ili lat. '''''Viola tricolor''''' je biljka iz porodice [[ljubičice|ljubičica]] (Violaceae).
  
 
== Opis biljke==
 
== Opis biljke==
Može biti jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka sa tankim, razgranatim poleglim stablom. Listovi su na drškama, srcastookruglog oblika po obodu su zupčasti sa dobro razvijenim zaliscima. Cvetovi su pojedinačni, na dugačkim drškama sa raznobojnim kruničnim listićima - vršni su tamnije, a bočni svetlije ljubičasti dok je donji beložućkast (lat. tricolor = trobojna). Plod je čahura.
+
Može biti jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka sa tankim, razgranatim poleglim stablom. [[List]]ovi su na drškama, srcastookruglog oblika po obodu su zupčasti sa dobro razvijenim zaliscima. [[Cvet]]ovi su pojedinačni, na dugačkim drškama sa raznobojnim kruničnim listićima - vršni su tamnije, a bočni svetlije ljubičasti dok je donji beložućkast (lat. tricolor = trobojna). Hermafroditni (dvopolni) cvetovi imaju zigomorfnu simetriju. [[Plod]] je čahura.
  
 
== Droga i hemijski sastav ==
 
== Droga i hemijski sastav ==
Red 29: Red 29:
 
*salicilnu kiselinu,  
 
*salicilnu kiselinu,  
 
*etarsko ulje,  
 
*etarsko ulje,  
*glikozide (od kojih potiču boje cveta),  
+
*[[glikozidi|glikozide]] (od kojih potiču boje cveta),  
*saponine,  
+
*[[saponini|saponine]],  
 
*oko 10% sluzi,  
 
*oko 10% sluzi,  
 
*šećere,  
 
*šećere,  
*vitamin C,  
+
*[[vitamin]] C,  
*malo tanina i dr.  
+
*malo [[tanin]]a i dr.  
  
 
== Upotreba==
 
== Upotreba==
 
Zbog prisustva salicilne kiseline koristi se spolja kod psorijaze, ekcema, akni, dermatitisa tako što se čajem ispiraju obolela mesta, a gusta masa (talog) se stavlja kao obloga. Koristi se za izlučivanje mokraće i protiv upale mokraćne bešike, kod katara disajnih organa (obavezni je sastojak sirupa za iskašljavanje), kod grozničavih stanja i reumatskih bolesti.
 
Zbog prisustva salicilne kiseline koristi se spolja kod psorijaze, ekcema, akni, dermatitisa tako što se čajem ispiraju obolela mesta, a gusta masa (talog) se stavlja kao obloga. Koristi se za izlučivanje mokraće i protiv upale mokraćne bešike, kod katara disajnih organa (obavezni je sastojak sirupa za iskašljavanje), kod grozničavih stanja i reumatskih bolesti.
  
Koristi se u obliku čaja, sirupa, obloga i tečnosti za ispiranje. Kod povećanih doza i upotrebe duže od 4-6 nedelja može da se javi mučnina.
+
Koristi se u obliku [[čaj]]a, sirupa, obloga i tečnosti za ispiranje. Kod povećanih doza i upotrebe duže od 4-6 nedelja može da se javi mučnina.
  
 +
<div class="alert">[http://www.youtube.com/watch?v=E7uD82ndeWw&feature=mfu_in_order&list=UL Album fotografija: '''Biljni elementi Stare planine''']</div>
 +
 +
== Literatura==
 +
*Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
 +
*Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
 +
*Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
 +
*Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
 +
*Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
 +
*Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
 +
*Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
 +
*Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
 +
*Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
 +
*Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
 
[[Kategorija:Lekovite biljke]]
 
[[Kategorija:Lekovite biljke]]
 +
{{Potpis2}}

Najnovija izmena na datum 24. oktobar 2015. u 17:39

Viola tricolor

Taksonomija

carstvo: Plantae

razdeo: Magnoliophyta

klasa: Magnoliopsida

red: Malpighiales

familija: Violaceae

rod: Viola

vrsta: V. tricolor

Dan-noć (maćuhica, trobojna ljubičica, ljubičica, milovanka, sirotica, šarena ljubičica) ili lat. Viola tricolor je biljka iz porodice ljubičica (Violaceae).

Opis biljke

Može biti jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka sa tankim, razgranatim poleglim stablom. Listovi su na drškama, srcastookruglog oblika po obodu su zupčasti sa dobro razvijenim zaliscima. Cvetovi su pojedinačni, na dugačkim drškama sa raznobojnim kruničnim listićima - vršni su tamnije, a bočni svetlije ljubičasti dok je donji beložućkast (lat. tricolor = trobojna). Hermafroditni (dvopolni) cvetovi imaju zigomorfnu simetriju. Plod je čahura.

Droga i hemijski sastav

Upotrebljava se nadzemni deo procvetale biljke (Violae tricoloris herba). Kao lek se upotrebljava samo divlja, poljska vrsta.

Droga sadrži:

Upotreba

Zbog prisustva salicilne kiseline koristi se spolja kod psorijaze, ekcema, akni, dermatitisa tako što se čajem ispiraju obolela mesta, a gusta masa (talog) se stavlja kao obloga. Koristi se za izlučivanje mokraće i protiv upale mokraćne bešike, kod katara disajnih organa (obavezni je sastojak sirupa za iskašljavanje), kod grozničavih stanja i reumatskih bolesti.

Koristi se u obliku čaja, sirupa, obloga i tečnosti za ispiranje. Kod povećanih doza i upotrebe duže od 4-6 nedelja može da se javi mučnina.

Literatura

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
Snežana Trifunović, dipl. biolog