Razlika između izmena na stranici „Divizma”
Red 42: | Red 42: | ||
|} | |} | ||
− | '''Divizma''' (lopen, kraljevska sveća, bolov rep, svećnjak) ili lat. '''Verbascum phlomoides''' je biljka iz porodice [[lanilisti|lanilista]] (Scrophulariaceae). | + | '''Divizma''' (lopen, kraljevska sveća, bolov rep, svećnjak) ili lat. '''Verbascum phlomoides''' je biljka iz porodice [[lanilisti|lanilista]] ('''Scrophulariaceae'''). |
== Opis biljke== | == Opis biljke== | ||
− | Višegodišnja zeljasta biljka impozantnog izgleda za zeljastu biljku pošto može da dostigne visinu i od 2 m. Čitava biljka pokrivena je mekim, filcovanim dlačicama. Prizemni [[list]]ovi imaju dršku, dok su donji i srednji sedeći, a gornji osnovom obuhvataju stablo i svi su pepeljastosivi ili žutozeleni. Gornju polovinu stabla čine [[cvet]]ovi sakupljeni u guste ili rastresite grozdaste [[cvast]]i. Cvetovi su sa krupnim, žutim kruničnim listićima spolja pokrivenim zvezdastim dlakama. Sveži cvetovi imaju neprijatan miris, dok suvi mirišu na med. [[Plod]] je čahura pokrivena kratkim dlakama i sa semenom prizmatičnog oblika. | + | Višegodišnja [[zeljasta biljka]] impozantnog izgleda za zeljastu biljku pošto može da dostigne visinu i od 2 m. Čitava biljka pokrivena je mekim, filcovanim dlačicama. Prizemni [[list]]ovi imaju dršku, dok su donji i srednji sedeći, a gornji osnovom obuhvataju stablo i svi su pepeljastosivi ili žutozeleni. Gornju polovinu stabla čine [[cvet]]ovi sakupljeni u guste ili rastresite grozdaste [[cvast]]i. Cvetovi su sa krupnim, žutim kruničnim listićima spolja pokrivenim zvezdastim dlakama. Sveži cvetovi imaju neprijatan miris, dok suvi mirišu na med. [[Plod]] je čahura pokrivena kratkim dlakama i sa semenom prizmatičnog oblika. |
Najnovija izmena na datum 12. jul 2013. u 18:24
Klasifikacija | ||||||||||||||||||||
|
Divizma (lopen, kraljevska sveća, bolov rep, svećnjak) ili lat. Verbascum phlomoides je biljka iz porodice lanilista (Scrophulariaceae).
Opis biljke
Višegodišnja zeljasta biljka impozantnog izgleda za zeljastu biljku pošto može da dostigne visinu i od 2 m. Čitava biljka pokrivena je mekim, filcovanim dlačicama. Prizemni listovi imaju dršku, dok su donji i srednji sedeći, a gornji osnovom obuhvataju stablo i svi su pepeljastosivi ili žutozeleni. Gornju polovinu stabla čine cvetovi sakupljeni u guste ili rastresite grozdaste cvasti. Cvetovi su sa krupnim, žutim kruničnim listićima spolja pokrivenim zvezdastim dlakama. Sveži cvetovi imaju neprijatan miris, dok suvi mirišu na med. Plod je čahura pokrivena kratkim dlakama i sa semenom prizmatičnog oblika.
Droga i hemijski sastav
Koriste se krunični listići koji lako otpadaju kada se stablo protrese. (Suvi cvetovi lako povuku vlagu pa se zato, pošto se osuše, stavljaju u staklene tegle u kojima se mogu čuvati do godinu dana.) U cvetovima, kao i u celoj biljci, nalaze se saponini, sluz, šećer, malo gume, žute boje, tanina i vrlo malo etarskog ulja.
Lekovito dejstvo
Divizma ulazi u sastav tzv. grudnog čaja, jer sluzima oblaže sluzokožu disajnih organa, smiruje nadraženje sluzokože, istovremeno olakšava izbacivanje sekreta. Na sličan način oblaže i sluzokožu creva pa se koristi u lečenju ulceracija (čireva), hemoroida, a spolja rana i čireva. Preporučuje se i astmatičarima, protiv nervoze, drhtavice, smetnji u srčanom ritmu a deluje i kao blagi diuretik (pospešuje mokrenje). Za lečenje rana, čireva, lišajeva, spoljašnjih hemoroida sprema se ulje u kome se kuvaju sveži cvetovi divizme. Uporni i dugotrajni kašalj može se olakšati upotrebom mleka u kome su kuvani sveži cvetovi.
U terapeutskim dozama, kojih se obavezno treba pridržavati, nema neželjenog delovanja, ali, zbog sadržaja saponina potrebna je umerenost u korišćenju ove biljke.
Literatura
- Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
- Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
- Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
- Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
- Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
- Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
- Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
- Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.