Razlika između izmena na stranici „Endokrini sistem kičmenjaka”
(→Pregled velikih endokrinih žlezda i hormona čoveka) |
|||
(3 međuizmena istog korisnika nisu prikazane) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | [[Slika:Illu_endocrine_system.jpg|mini|right|Velike endokrine žlezde kod čoveka (muškarac levo, žena desno) 1. epifiza 2. hipofiza 3. štitna žlezda 4. grudna žlezda 5. nadbubrežna žlezda 6. gušterača 7. jajnik 8. semenik]] | + | {{Definicija}}'''Endokrini sistem je regulatorni sistem u kome se stvaraju hormoni koji putem krvotoka dospevaju do ćelija i organa i regulišu njihov rad.'''[[Slika:Illu_endocrine_system.jpg|mini|right|Velike endokrine žlezde kod čoveka (muškarac levo, žena desno) 1. epifiza 2. hipofiza 3. štitna žlezda 4. grudna žlezda 5. nadbubrežna žlezda 6. gušterača 7. jajnik 8. semenik]] |
− | U endokrinim žlezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu [[hormoni]] | + | U endokrinim žlezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu [[hormoni]] kao odgovor na te informacije. Ovim putem regulišu se mnoge aktivnosti: [[metabolizam]], seksualne aktivnosti, [[rast]], [[metamorfoza]], količina vode i minerala u organizmu i dr. Pored endokrinih organa hormone luče i neke nervne ćelije – [[neurosekretorne ćelije]]. Hormoni se oslobađaju, pošto ove žlezde nemaju izvodne kanale, u [[krv]], [[limfa|limfu]] ili cerebrospinalnu tečnost i na taj način dospevaju do ciljnih organa na koje deluju. |
Endokrine žlezde [[kičmenjaci|kičmenjaka]] su različitog porekla – neke nastaju od ždrelnog epitela (štitna, grudna žlezda), druge su u bliskoj vezi sa mozgom (hipofiza, epifiza), dok se treće razvijaju u oblasti bubrega (nadbubrežne žlezde). | Endokrine žlezde [[kičmenjaci|kičmenjaka]] su različitog porekla – neke nastaju od ždrelnog epitela (štitna, grudna žlezda), druge su u bliskoj vezi sa mozgom (hipofiza, epifiza), dok se treće razvijaju u oblasti bubrega (nadbubrežne žlezde). | ||
Red 6: | Red 6: | ||
Unutrašnje lučenje kao sporednu funkciju mogu vršiti i izvesni drugi organi: [[jetra]], [[pankreas]], pojedini delovi creva, [[bubrezi]], srce, a značajnu endokrinu funkciju imaju i [[polne žlezde]]. | Unutrašnje lučenje kao sporednu funkciju mogu vršiti i izvesni drugi organi: [[jetra]], [[pankreas]], pojedini delovi creva, [[bubrezi]], srce, a značajnu endokrinu funkciju imaju i [[polne žlezde]]. | ||
− | == Hipofiza== | + | <br /> |
+ | |||
+ | ==Pregled velikih endokrinih žlezda i hormona čoveka== | ||
+ | {| class="wikitable" | ||
+ | |+ | ||
+ | !endokrina žlezda | ||
+ | !hormon | ||
+ | !uloga | ||
+ | |- | ||
+ | |hipofiza | ||
+ | |različiti hormoni | ||
+ | |regulišu rad drugih endokrinih žlezda | ||
+ | |- | ||
+ | |štitna žlezda | ||
+ | |tiroksin i dr. | ||
+ | |regulišu metabolizam | ||
+ | |- | ||
+ | |nadbubrežna žlezda | ||
+ | |adrenalin | ||
+ | |odbrambena reakcija <nowiki>''bori se ili beži''</nowiki> | ||
+ | |- | ||
+ | |jajnici | ||
+ | |estrogen | ||
+ | |razvoj polnih organa, kod žena | ||
+ | |- | ||
+ | |testisi | ||
+ | |testosteron | ||
+ | |razvoj polnih organa, kod muškaraca | ||
+ | |- | ||
+ | |pankreas | ||
+ | |insulin i glukagon | ||
+ | |regulacija šećera u krvi | ||
+ | |} | ||
+ | |||
+ | ==Hipofiza== | ||
Smeštena je u udubljenju, turskom sedlu, klinaste kosti. Spojena je pomoću infundibuluma sa hipotalamusom. Sastoji se, kod čoveka, iz tri režnja: | Smeštena je u udubljenju, turskom sedlu, klinaste kosti. Spojena je pomoću infundibuluma sa hipotalamusom. Sastoji se, kod čoveka, iz tri režnja: | ||
− | |||
− | |||
− | |||
− | === Adenohipofiza=== | + | *prednjeg (adenohipofiza), |
+ | *srednjeg (intermedijarni) i | ||
+ | *zadnjeg (neurohipofiza). | ||
+ | |||
+ | ===Adenohipofiza=== | ||
Luči dve grupe hormona: | Luči dve grupe hormona: | ||
− | *[[somatotropni hormon]] (hormon rasta) koji reguliše rast i razvoj organizma; | + | |
+ | *[[somatotropni hormon]] (hormon rasta) koji reguliše rast i razvoj organizma; | ||
*tropini (stimulini) koji deluju na rad drugih žlezda;u njih spadaju: | *tropini (stimulini) koji deluju na rad drugih žlezda;u njih spadaju: | ||
− | **[[tireotropni hormon]] (TSH) – simuliše lučenje štitne žlezde; | + | **[[tireotropni hormon]] (TSH) – simuliše lučenje štitne žlezde; |
− | **[[adenokortikotropni hormon]] (ACTH) – stimuliše rad kore nadbubrežne žlezde; | + | **[[adenokortikotropni hormon]] (ACTH) – stimuliše rad kore nadbubrežne žlezde; |
− | **[[folikulostimulirajući hormon]] (FSH) – simuliše razvoj folikula jajnika i lučenje estrogena; kod muškarca uslovljava spermatogenezu; | + | **[[folikulostimulirajući hormon]] (FSH) – simuliše razvoj folikula jajnika i lučenje estrogena; kod muškarca uslovljava spermatogenezu; |
− | **[[luteostimulirajući hormon]] (LH) – stimuliše lučenje polnih hormona: kod žene progesterona, a kod muškarca testosterona; | + | **[[luteostimulirajući hormon]] (LH) – stimuliše lučenje polnih hormona: kod žene progesterona, a kod muškarca testosterona; |
− | **[[luteotropni hormon]] (LTH) ili prolaktin – izaziva lučenje mleka kod žena. | + | **[[luteotropni hormon]] (LTH) ili prolaktin – izaziva lučenje mleka kod žena. |
===Neurohipofiza=== | ===Neurohipofiza=== | ||
Predstavlja mesto gde se deponuju [[hormoni]] stvoreni u [[hipotalamus]]u. To su: | Predstavlja mesto gde se deponuju [[hormoni]] stvoreni u [[hipotalamus]]u. To su: | ||
− | *antidiuretični hormon ([[vazopresin]]) – koji stimuliše reapsorpciju vode iz primarne mokraće čime se smanjuje izlučivanje definitivne mokraće; | + | *antidiuretični hormon ([[vazopresin]]) – koji stimuliše reapsorpciju vode iz primarne mokraće čime se smanjuje izlučivanje definitivne mokraće; |
− | *[[oksitocin]] – pojačava kontrakcije materice prilikom porođaja i naviranje mleka. | + | *[[oksitocin]] – pojačava kontrakcije materice prilikom porođaja i naviranje mleka. |
<div class="note"> Za više podataka pogledajte [[hipofiza]]</div> | <div class="note"> Za više podataka pogledajte [[hipofiza]]</div> | ||
Red 33: | Red 69: | ||
<div class="note"> Za više podataka pogledajte [[gušterača]]</div> | <div class="note"> Za više podataka pogledajte [[gušterača]]</div> | ||
− | == Štitna žlezda (tiroidea)== | + | ==Štitna žlezda (tiroidea)== |
Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane grkljana i dušnika. Na rad štitne žlezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju. | Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane grkljana i dušnika. Na rad štitne žlezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju. | ||
Red 47: | Red 83: | ||
'''Kora''' luči sledeće grupe hormona: | '''Kora''' luči sledeće grupe hormona: | ||
+ | |||
*mineralokortikoide,koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu; nazivaju se ''hormoni koji čuvaju život'': | *mineralokortikoide,koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu; nazivaju se ''hormoni koji čuvaju život'': | ||
− | **[[aldosteron]], | + | **[[aldosteron]], |
− | **[[kortikosteron]], | + | **[[kortikosteron]], |
− | *[[glikokortikoidi|glikokortikoide]]: među njima je najaktivniji [[kortizol]]; regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida; | + | *[[glikokortikoidi|glikokortikoide]]: među njima je najaktivniji [[kortizol]]; regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida; |
− | *androgene i estrogene hormone koji utiču na razvoj polnih organa u dečijem uzrastu. | + | *androgene i estrogene hormone koji utiču na razvoj polnih organa u dečijem uzrastu. |
'''Srž''' nadbubrežne žlezde luči: | '''Srž''' nadbubrežne žlezde luči: | ||
− | * [[adrenalin]] i | + | |
+ | *[[adrenalin]] i | ||
*[[noradrenalin]]. | *[[noradrenalin]]. | ||
Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema: | Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema: | ||
− | * ubrzavaju rad srca, | + | |
+ | *ubrzavaju rad srca, | ||
*povećavaju krvni pritisak itd. | *povećavaju krvni pritisak itd. | ||
<div class="note"> Za više podataka pogledajte [[nadbubrežne žlezde]]</div> | <div class="note"> Za više podataka pogledajte [[nadbubrežne žlezde]]</div> | ||
− | == Polne žlezde== | + | ==Polne žlezde== |
Rad polnih žlezda je pod uticajem adenohipofize. | Rad polnih žlezda je pod uticajem adenohipofize. | ||
Endokrina uloga testisa ogleda se u aktivnosti [[Lejdigove ćelije|Lejdigovih ćelija]] koje luče: | Endokrina uloga testisa ogleda se u aktivnosti [[Lejdigove ćelije|Lejdigovih ćelija]] koje luče: | ||
− | * [[testosteron]] i | + | |
− | *[[androstedion]] (manje količine). | + | *[[testosteron]] i |
+ | *[[androstedion]] (manje količine). | ||
Testosteron u pubertetu dovodi do rasta polnih organa (primarne polne odlike) i razvića sekundarnih polnih odlika. | Testosteron u pubertetu dovodi do rasta polnih organa (primarne polne odlike) i razvića sekundarnih polnih odlika. | ||
Ovarijum luči: | Ovarijum luči: | ||
− | * [[estrogen]]e i | + | |
− | *[[progesteron]]. | + | *[[estrogen]]e i |
+ | *[[progesteron]]. | ||
Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu menstrualni ciklus. Progesteron ima ulogu i u trudnoći koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona. | Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu menstrualni ciklus. Progesteron ima ulogu i u trudnoći koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona. | ||
Red 80: | Red 121: | ||
<div class="note"> Za više podataka pogledajte [[polne žlezde]]</div> | <div class="note"> Za više podataka pogledajte [[polne žlezde]]</div> | ||
− | == Literatura== | + | ==Literatura== |
− | *Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990. | + | |
− | *Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd | + | *Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990. |
− | *Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001 | + | *Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd |
− | *Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986 | + | *Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001 |
− | *Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997. | + | *Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986 |
− | *Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997. | + | *Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997. |
− | *Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989. | + | *Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997. |
− | *Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990. | + | *Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989. |
− | *Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001. | + | *Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990. |
+ | *Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001. | ||
*Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995 | *Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995 | ||
− | [[Kategorija:Anatomija kičmenjaka]][[Kategorija:Kičmenjaci]] | + | [[Kategorija:Anatomija kičmenjaka]] |
+ | [[Kategorija:Kičmenjaci]] | ||
{{Potpis2}} | {{Potpis2}} |
Izmena na datum 23. avgust 2019. u 18:56
Endokrini sistem je regulatorni sistem u kome se stvaraju hormoni koji putem krvotoka dospevaju do ćelija i organa i regulišu njihov rad.
U endokrinim žlezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu hormoni kao odgovor na te informacije. Ovim putem regulišu se mnoge aktivnosti: metabolizam, seksualne aktivnosti, rast, metamorfoza, količina vode i minerala u organizmu i dr. Pored endokrinih organa hormone luče i neke nervne ćelije – neurosekretorne ćelije. Hormoni se oslobađaju, pošto ove žlezde nemaju izvodne kanale, u krv, limfu ili cerebrospinalnu tečnost i na taj način dospevaju do ciljnih organa na koje deluju.
Endokrine žlezde kičmenjaka su različitog porekla – neke nastaju od ždrelnog epitela (štitna, grudna žlezda), druge su u bliskoj vezi sa mozgom (hipofiza, epifiza), dok se treće razvijaju u oblasti bubrega (nadbubrežne žlezde).
Unutrašnje lučenje kao sporednu funkciju mogu vršiti i izvesni drugi organi: jetra, pankreas, pojedini delovi creva, bubrezi, srce, a značajnu endokrinu funkciju imaju i polne žlezde.
Sadržaj
Pregled velikih endokrinih žlezda i hormona čoveka
endokrina žlezda | hormon | uloga |
---|---|---|
hipofiza | različiti hormoni | regulišu rad drugih endokrinih žlezda |
štitna žlezda | tiroksin i dr. | regulišu metabolizam |
nadbubrežna žlezda | adrenalin | odbrambena reakcija ''bori se ili beži'' |
jajnici | estrogen | razvoj polnih organa, kod žena |
testisi | testosteron | razvoj polnih organa, kod muškaraca |
pankreas | insulin i glukagon | regulacija šećera u krvi |
Hipofiza
Smeštena je u udubljenju, turskom sedlu, klinaste kosti. Spojena je pomoću infundibuluma sa hipotalamusom. Sastoji se, kod čoveka, iz tri režnja:
- prednjeg (adenohipofiza),
- srednjeg (intermedijarni) i
- zadnjeg (neurohipofiza).
Adenohipofiza
Luči dve grupe hormona:
- somatotropni hormon (hormon rasta) koji reguliše rast i razvoj organizma;
- tropini (stimulini) koji deluju na rad drugih žlezda;u njih spadaju:
- tireotropni hormon (TSH) – simuliše lučenje štitne žlezde;
- adenokortikotropni hormon (ACTH) – stimuliše rad kore nadbubrežne žlezde;
- folikulostimulirajući hormon (FSH) – simuliše razvoj folikula jajnika i lučenje estrogena; kod muškarca uslovljava spermatogenezu;
- luteostimulirajući hormon (LH) – stimuliše lučenje polnih hormona: kod žene progesterona, a kod muškarca testosterona;
- luteotropni hormon (LTH) ili prolaktin – izaziva lučenje mleka kod žena.
Neurohipofiza
Predstavlja mesto gde se deponuju hormoni stvoreni u hipotalamusu. To su:
- antidiuretični hormon (vazopresin) – koji stimuliše reapsorpciju vode iz primarne mokraće čime se smanjuje izlučivanje definitivne mokraće;
- oksitocin – pojačava kontrakcije materice prilikom porođaja i naviranje mleka.
Endokrini pankreas
Između žlezdanih meškova egzokrinog pankreasa raspoređena su Langerhansova ostrvca koja se sastoje od 3 tipa ćelija α, β i γ, od kojih β ćelije luče insulin (insula = ostrvo), a α luče glukagon. Ova dva hormona deluju antagonistički na metabolizam glikoze – insulin smanjuje, a glukagon povećava koncentraciju glikoze u krvi. Pri nedostatku insulina dolazi do hiperglikemije (povišen nivo šećera u krvi) što izaziva šećernu bolest.
Štitna žlezda (tiroidea)
Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane grkljana i dušnika. Na rad štitne žlezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju.
Paraštitna žlezda
Parna žlezda – dve gornje i dve donje su priljubljene uz zadnju stranu štitne žlezde. Luči parathormon koji reguliše količinu kalcijuma i fosfora u krvi i kostima.
Nadbubrežne žlezde
Nalaze se na gornjim polovima bubrega. Sastoje se iz dva dela, kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po poreklu i po funkciji.
Kora luči sledeće grupe hormona:
- mineralokortikoide,koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu; nazivaju se hormoni koji čuvaju život:
- glikokortikoide: među njima je najaktivniji kortizol; regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida;
- androgene i estrogene hormone koji utiču na razvoj polnih organa u dečijem uzrastu.
Srž nadbubrežne žlezde luči:
Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema:
- ubrzavaju rad srca,
- povećavaju krvni pritisak itd.
Polne žlezde
Rad polnih žlezda je pod uticajem adenohipofize.
Endokrina uloga testisa ogleda se u aktivnosti Lejdigovih ćelija koje luče:
- testosteron i
- androstedion (manje količine).
Testosteron u pubertetu dovodi do rasta polnih organa (primarne polne odlike) i razvića sekundarnih polnih odlika.
Ovarijum luči:
Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu menstrualni ciklus. Progesteron ima ulogu i u trudnoći koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona.
Literatura
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986
- Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
- Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
- Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
- Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995