Razlika između izmena na stranici „Endokrini sistem kičmenjaka”
(→Polne žlezde) |
|||
(4 međuizmena istog korisnika nisu prikazane) | |||
Red 5: | Red 5: | ||
Unutrašnje lučenje kao sporednu funkciju mogu vršiti i izvesni drugi organi: [[jetra]], [[pankreas]], pojedini delovi creva, [[bubrezi]], srce, a značajnu endokrinu funkciju imaju i [[polne žlezde]]. | Unutrašnje lučenje kao sporednu funkciju mogu vršiti i izvesni drugi organi: [[jetra]], [[pankreas]], pojedini delovi creva, [[bubrezi]], srce, a značajnu endokrinu funkciju imaju i [[polne žlezde]]. | ||
+ | |||
+ | <br /> | ||
+ | |||
+ | ==Pregled velikih endokrinih žlezda i hormona čoveka== | ||
+ | {| class="wikitable" | ||
+ | |+ | ||
+ | !endokrina žlezda | ||
+ | !hormon | ||
+ | !uloga | ||
+ | |- | ||
+ | |hipofiza | ||
+ | |različiti hormoni | ||
+ | |regulišu rad drugih endokrinih žlezda | ||
+ | |- | ||
+ | |štitna žlezda | ||
+ | |tiroksin i dr. | ||
+ | |regulišu metabolizam | ||
+ | |- | ||
+ | |nadbubrežna žlezda | ||
+ | |adrenalin | ||
+ | |odbrambena reakcija <nowiki>''bori se ili beži''</nowiki> | ||
+ | |- | ||
+ | |jajnici | ||
+ | |estrogen | ||
+ | |razvoj polnih organa, kod žena | ||
+ | |- | ||
+ | |testisi | ||
+ | |testosteron | ||
+ | |razvoj polnih organa, kod muškaraca | ||
+ | |- | ||
+ | |pankreas | ||
+ | |insulin i glukagon | ||
+ | |regulacija šećera u krvi | ||
+ | |} | ||
==Hipofiza== | ==Hipofiza== | ||
Red 87: | Red 121: | ||
<div class="note"> Za više podataka pogledajte [[polne žlezde]]</div> | <div class="note"> Za više podataka pogledajte [[polne žlezde]]</div> | ||
− | + | {{Više podataka|Endokrini sistem čoveka}} | |
+ | |||
+ | |||
+ | |||
+ | |||
+ | {{Literatura}} | ||
*Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990. | *Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990. |
Najnovija izmena na datum 2. septembar 2019. u 19:38
Endokrini sistem je regulatorni sistem u kome se stvaraju hormoni koji putem krvotoka dospevaju do ćelija i organa i regulišu njihov rad.
U endokrinim žlezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu hormoni kao odgovor na te informacije. Ovim putem regulišu se mnoge aktivnosti: metabolizam, seksualne aktivnosti, rast, metamorfoza, količina vode i minerala u organizmu i dr. Pored endokrinih organa hormone luče i neke nervne ćelije – neurosekretorne ćelije. Hormoni se oslobađaju, pošto ove žlezde nemaju izvodne kanale, u krv, limfu ili cerebrospinalnu tečnost i na taj način dospevaju do ciljnih organa na koje deluju.
Endokrine žlezde kičmenjaka su različitog porekla – neke nastaju od ždrelnog epitela (štitna, grudna žlezda), druge su u bliskoj vezi sa mozgom (hipofiza, epifiza), dok se treće razvijaju u oblasti bubrega (nadbubrežne žlezde).
Unutrašnje lučenje kao sporednu funkciju mogu vršiti i izvesni drugi organi: jetra, pankreas, pojedini delovi creva, bubrezi, srce, a značajnu endokrinu funkciju imaju i polne žlezde.
Sadržaj
Pregled velikih endokrinih žlezda i hormona čoveka
endokrina žlezda | hormon | uloga |
---|---|---|
hipofiza | različiti hormoni | regulišu rad drugih endokrinih žlezda |
štitna žlezda | tiroksin i dr. | regulišu metabolizam |
nadbubrežna žlezda | adrenalin | odbrambena reakcija ''bori se ili beži'' |
jajnici | estrogen | razvoj polnih organa, kod žena |
testisi | testosteron | razvoj polnih organa, kod muškaraca |
pankreas | insulin i glukagon | regulacija šećera u krvi |
Hipofiza
Smeštena je u udubljenju, turskom sedlu, klinaste kosti. Spojena je pomoću infundibuluma sa hipotalamusom. Sastoji se, kod čoveka, iz tri režnja:
- prednjeg (adenohipofiza),
- srednjeg (intermedijarni) i
- zadnjeg (neurohipofiza).
Adenohipofiza
Luči dve grupe hormona:
- somatotropni hormon (hormon rasta) koji reguliše rast i razvoj organizma;
- tropini (stimulini) koji deluju na rad drugih žlezda;u njih spadaju:
- tireotropni hormon (TSH) – simuliše lučenje štitne žlezde;
- adenokortikotropni hormon (ACTH) – stimuliše rad kore nadbubrežne žlezde;
- folikulostimulirajući hormon (FSH) – simuliše razvoj folikula jajnika i lučenje estrogena; kod muškarca uslovljava spermatogenezu;
- luteostimulirajući hormon (LH) – stimuliše lučenje polnih hormona: kod žene progesterona, a kod muškarca testosterona;
- luteotropni hormon (LTH) ili prolaktin – izaziva lučenje mleka kod žena.
Neurohipofiza
Predstavlja mesto gde se deponuju hormoni stvoreni u hipotalamusu. To su:
- antidiuretični hormon (vazopresin) – koji stimuliše reapsorpciju vode iz primarne mokraće čime se smanjuje izlučivanje definitivne mokraće;
- oksitocin – pojačava kontrakcije materice prilikom porođaja i naviranje mleka.
Endokrini pankreas
Između žlezdanih meškova egzokrinog pankreasa raspoređena su Langerhansova ostrvca koja se sastoje od 3 tipa ćelija α, β i γ, od kojih β ćelije luče insulin (insula = ostrvo), a α luče glukagon. Ova dva hormona deluju antagonistički na metabolizam glikoze – insulin smanjuje, a glukagon povećava koncentraciju glikoze u krvi. Pri nedostatku insulina dolazi do hiperglikemije (povišen nivo šećera u krvi) što izaziva šećernu bolest.
Štitna žlezda (tiroidea)
Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane grkljana i dušnika. Na rad štitne žlezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju.
Paraštitna žlezda
Parna žlezda – dve gornje i dve donje su priljubljene uz zadnju stranu štitne žlezde. Luči parathormon koji reguliše količinu kalcijuma i fosfora u krvi i kostima.
Nadbubrežne žlezde
Nalaze se na gornjim polovima bubrega. Sastoje se iz dva dela, kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po poreklu i po funkciji.
Kora luči sledeće grupe hormona:
- mineralokortikoide,koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu; nazivaju se hormoni koji čuvaju život:
- glikokortikoide: među njima je najaktivniji kortizol; regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida;
- androgene i estrogene hormone koji utiču na razvoj polnih organa u dečijem uzrastu.
Srž nadbubrežne žlezde luči:
Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema:
- ubrzavaju rad srca,
- povećavaju krvni pritisak itd.
Polne žlezde
Rad polnih žlezda je pod uticajem adenohipofize.
Endokrina uloga testisa ogleda se u aktivnosti Lejdigovih ćelija koje luče:
- testosteron i
- androstedion (manje količine).
Testosteron u pubertetu dovodi do rasta polnih organa (primarne polne odlike) i razvića sekundarnih polnih odlika.
Ovarijum luči:
Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu menstrualni ciklus. Progesteron ima ulogu i u trudnoći koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona.
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986
- Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
- Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
- Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
- Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995