Razlika između izmena na stranici „Endotel”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Literatura)
Red 42: Red 42:
 
*Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.  
 
*Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.  
 
*Šerban, M, Nada:Ćelija-strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001.
 
*Šerban, M, Nada:Ćelija-strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001.
 +
{{potpis}}
 
[[Kategorija:Histologija]]
 
[[Kategorija:Histologija]]

Izmena na datum 27. decembar 2007. u 15:57

Endotelske ćelije (endotel) su mezodermalnog porekla, obrazuju jednoslojan pločast epitel kapilara i održavaju osnovni metabolizam organizma. Preko njih se razmenjuju različite materije i gasovi između krvi i ćelija tkiva koja se nalaze oko kapilara. Pružaju se paralelno pravcu pružanja kapilara. Kapilari su prisutni unutar svih organa i pored toga što obezbeđuju razmenu materija oni predstavljaju i rezervoar krvi kao i mesto u kome se odvijaju procesi metabolizama.

Građa i osobine endotelske ćelije

Karakteristično za ove ćelije jeste:

  • tanak sloj citoplazme sa organelama, koji gradi zid kapilara.
  • jedro elipsoidnog oblika,svetlo (euhromatinsko), pokriveno je citoplazmom i štrči u šupljinu kapilara.

U perifernom delu citoplazme nalaze se organele kao što su:

  • Goldžijev aparat;
  • mali broj sitnih mitohondrija;
  • malobrojne cisterne hrapavog endoplazmatičnog retikuluma;
  • slobodni ribozomi;veliki broj

U centralnom delu citoplazme nalaze se intermedijerni filamenti, elementi citoskeleta, dok u drugim delovima ima i aktinskih filamenata.

Endotelske ćelije imaju sposobnost mitotičkih deoba na račun čega kapilari rastu (angiogeneza) ili se obnavljaju posle oštećenja. Na umnožavanje (proliferaciju) ovih ćelija utiču makrofagi verovatno izlučivanjem nekog faktora koji stimuliše deobu ovih ćelija.

Tipovi kapilara

Prema morfologiji, odnosno, karakteristikama citoplazme kapilari se klasifikuju u dva tipa:

  • kontinuirani, sa neprekidnim slojem citoplazme
  • diskontinuirani, kod kojih je na pojedinim mestima kontinuitet prekinut prisustvom pora nazvanih fenestri (prozorčići), kroz koje je ubrzana razmena materije između krvi i tkivnih ćelija.

Kontinuirani kapilari karakteristični su za:

  • mišićno tkivo;
  • nervno tkivo;
  • pluća;
  • limfne organe;
  • egzokrine žlezde;
  • masno tkivo.

Diskontinuirani kapilari nalaze se u:

  • tkivu jetre;
  • tkivo slezine;
  • kori nadbubrežne žlezde.

Literatura

  • Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
  • Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
  • Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
  • Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
  • Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
  • Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Šerban, M, Nada:Ćelija-strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001.