Razlika između izmena na stranici „Fenilketonurija”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 3: Red 3:
 
Nastaje kao posledica nedostatka enzima fenilalanin-hidroksilaze koji aminokiselinu fenil-alanin pretvara u tirozin. Zbog tog nedostatka dolazi do nagomilavanja fenil-alanina u krvi što utiče na nervni sistem dovodeći do mentalne zaostalosti. Osim toga, smanjenjem količine tirozina smanjuje se i količina sintetisanog [[M|melanina]] pa deca obolela od ove bolesti obično imaju svetlu kosu i oči. Takođe, pigmentisani delovi mozga, koji su kod zdravih osoba normalne pigmentacije (npr. ''substancia nigra''), kod obolelih od fenilketonurije ostaju bez melanina. Ova bolest se može sprečiti ako se novorođenčetu iz ishrane izbaci fenil-alanin.
 
Nastaje kao posledica nedostatka enzima fenilalanin-hidroksilaze koji aminokiselinu fenil-alanin pretvara u tirozin. Zbog tog nedostatka dolazi do nagomilavanja fenil-alanina u krvi što utiče na nervni sistem dovodeći do mentalne zaostalosti. Osim toga, smanjenjem količine tirozina smanjuje se i količina sintetisanog [[M|melanina]] pa deca obolela od ove bolesti obično imaju svetlu kosu i oči. Takođe, pigmentisani delovi mozga, koji su kod zdravih osoba normalne pigmentacije (npr. ''substancia nigra''), kod obolelih od fenilketonurije ostaju bez melanina. Ova bolest se može sprečiti ako se novorođenčetu iz ishrane izbaci fenil-alanin.
 
{{radi se}}
 
{{radi se}}
 +
 
==Literatura==
 
==Literatura==
*Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
 
*Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
 
*Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
 
*Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
 
*Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
 
*Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
 
 
*Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.  
 
*Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.  
 
*Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.  
 
*Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.  
 
*Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.  
 
*Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.  
*Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.  
+
*Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
 +
*Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
 +
*Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
 +
*Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
 +
*Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
 +
*Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
 +
*Turnpenny, P, Ellard, S (2009): Emerijevi osnovi medicinske genetike, Datastatus, Beograd
 +
*Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
 +
 
  
 
[[Kategorija:Genetika]][[Kategorija:Virtuelna nastava]]
 
[[Kategorija:Genetika]][[Kategorija:Virtuelna nastava]]

Izmena na datum 17. decembar 2011. u 21:26

Fenilketonurija je nasledna bolest iz grupe enzimopatija kao posledica poremećaja metabolizma aminokiselina.

Nastaje kao posledica nedostatka enzima fenilalanin-hidroksilaze koji aminokiselinu fenil-alanin pretvara u tirozin. Zbog tog nedostatka dolazi do nagomilavanja fenil-alanina u krvi što utiče na nervni sistem dovodeći do mentalne zaostalosti. Osim toga, smanjenjem količine tirozina smanjuje se i količina sintetisanog melanina pa deca obolela od ove bolesti obično imaju svetlu kosu i oči. Takođe, pigmentisani delovi mozga, koji su kod zdravih osoba normalne pigmentacije (npr. substancia nigra), kod obolelih od fenilketonurije ostaju bez melanina. Ova bolest se može sprečiti ako se novorođenčetu iz ishrane izbaci fenil-alanin.

Sign 5.gif
Tekst nije završen - radovi su u toku

Literatura

  • Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
  • Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
  • Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.
  • Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
  • Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
  • Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
  • Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
  • Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
  • Turnpenny, P, Ellard, S (2009): Emerijevi osnovi medicinske genetike, Datastatus, Beograd
  • Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
Snežana Trifunović, dipl. biolog