Razlika između izmena na stranici „Fibroblasti”
(New page: ==Fibroblasti== 200px|mini|right|Fibroblast embriona miša '''Fibroblast''' je najtipičnija ćelija vezivnog tkiva koja ima gradivnu i ulogu u sintezi svih kompon...) |
(→Literatura) |
||
(4 međuizmena istog korisnika nisu prikazane) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
==Fibroblasti== | ==Fibroblasti== | ||
[[Slika:Fibroblast.jpg|200px|mini|right|Fibroblast embriona miša]] | [[Slika:Fibroblast.jpg|200px|mini|right|Fibroblast embriona miša]] | ||
− | '''Fibroblast''' je najtipičnija ćelija vezivnog tkiva koja ima gradivnu i ulogu u sintezi svih komponenti tog tkiva. Imaju sposobnost kretanja kao u veštačkim (in vitro) tako i u organizmu. Nastaju od mezenhimske ćelije. Telo fibroblasta je vretenastog oblika i sa njega polaze kraći i duži nastavci citoplazme kojima se uspostavljaju međućelijske veze. | + | '''Fibroblast''' (sufiks ''blast'' se u biologiji ćelije koristi da označi [[stem ćelije|matičnu ćeliju]] ili metabolički aktivnu ćeliju) je najtipičnija ćelija [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koja ima gradivnu i ulogu u sintezi svih komponenti tog tkiva. Glavna funkcija fibroblasta je da održe strukturni integritet vezivnog tkiva lučnjem prekursora vanćelijskog matriksa. Imaju sposobnost kretanja kao u veštačkim (in vitro) tako i u organizmu. Nastaju od [[mezenhimske ćelije]]. Telo fibroblasta je vretenastog oblika i sa njega polaze kraći i duži nastavci citoplazme kojima se uspostavljaju međućelijske veze. U njemu je smešteno bledo [[jedro]]. Igraju ključnu ulogu u zarastanju rana. |
+ | ==Funkcije== | ||
+ | Sintetišu komponente vaćelijskog matriksa pre svega osnovne supstance, koja ispunjava prostor između [[ćelija]], i raznih vlakana: | ||
+ | *proteoglikane | ||
+ | *gradivne [[protein]]e | ||
+ | *prekursore za kolagena i elastična vlakna. | ||
− | + | Sastav ekstracelularnog matriksa određuje fizičke osobine vezivog tkiva. | |
− | |||
− | |||
− | |||
== Literatura== | == Literatura== | ||
*Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990. | *Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990. | ||
Red 15: | Red 17: | ||
*Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990. | *Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990. | ||
*Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001. | *Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001. | ||
− | *Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd | + | *Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd, 1998. |
*Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995. | *Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995. | ||
[[Kategorija:Histologija]] | [[Kategorija:Histologija]] | ||
+ | [[Kategorija:Biologija ćelije]] | ||
+ | |||
{{Potpis2}} | {{Potpis2}} |
Najnovija izmena na datum 12. februar 2017. u 21:59
Fibroblasti
Fibroblast (sufiks blast se u biologiji ćelije koristi da označi matičnu ćeliju ili metabolički aktivnu ćeliju) je najtipičnija ćelija vezivnog tkiva koja ima gradivnu i ulogu u sintezi svih komponenti tog tkiva. Glavna funkcija fibroblasta je da održe strukturni integritet vezivnog tkiva lučnjem prekursora vanćelijskog matriksa. Imaju sposobnost kretanja kao u veštačkim (in vitro) tako i u organizmu. Nastaju od mezenhimske ćelije. Telo fibroblasta je vretenastog oblika i sa njega polaze kraći i duži nastavci citoplazme kojima se uspostavljaju međućelijske veze. U njemu je smešteno bledo jedro. Igraju ključnu ulogu u zarastanju rana.
Funkcije
Sintetišu komponente vaćelijskog matriksa pre svega osnovne supstance, koja ispunjava prostor između ćelija, i raznih vlakana:
- proteoglikane
- gradivne proteine
- prekursore za kolagena i elastična vlakna.
Sastav ekstracelularnog matriksa određuje fizičke osobine vezivog tkiva.
Literatura
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
- Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
- Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
- Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
- Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd, 1998.
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.