Razlika između izmena na stranici „Fisiona deoba”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 1: Red 1:
[[Slika:Fisiona deoba.gif|260px|d|mini|Fisiona deoba]]
+
[[Slika:Fisiona deoba.gif|260px|d|mini|Fisiona deoba bakterije: [[ćelijski zid]] i membrana (crveno), [[hromozom]], DNK (plavo), mesto pričvršćivanja [[DNK]] za membranu (žuta tačka), citoplazma (zeleno)]]
[[F|Fisiona deoba]] je tip razmnožavanja bakterija pri kome se jedna ćelija podeli na dve nove ćelije-bakterije. Brzina i intezitet razmnožavanja su ogromni o čemu govori podatak da se u povoljnim uslovima neke bakterije dele na svakih 20 do 30 minuta. Pre deobe DNK se pričvrsti za ćelijsku membranu,a zatim se izvrši njena replikacija. Bakterija sadrže 1 molekul DNK u obliku prstena, a posle izvršene replikacije u ćeliji su tada dva molekula kružne DNK. Novonastali molekul se pričvrsti za ćelijsku membranu pored starog molekula. Nakon toga se bakterija podeli na dva jednaka ili nejednaka dela sa po jednim molekulom DNK u svakom delu.
+
[[F|Fisiona deoba]] (binarna fisija, binarna deoba ili amitoza) je tip razmnožavanja bakterija pri kome se jedna ćelija podeli na dve nove ćelije - [[bakterije]]. Brzina i intezitet razmnožavanja su ogromni o čemu govori podatak da se u povoljnim uslovima neke bakterije dele na svakih 20 do 30 minuta.  
 
 
  
 +
Pre deobe DNK se pričvrsti za ćelijsku membranu,a zatim se izvrši njena [[replikacija]]. Bakterija sadrže jedan molekul DNK u obliku prstena. Posle izvršene replikacije u ćeliji su tada dva jednaka molekula kružne DNK. Novonastali molekul se pričvrsti za ćelijsku membranu pored starog molekula. Nakon toga se bakterija podeli na dva jednaka ili nejednaka dela sa po jednim molekulom DNK u svakom delu.
 +
==Stopa razmnožavanja bakterija==
 +
U povoljnim uslovima bakterije se dele na svakih 20-30 minuta, što im daje neverovatni potencijal razmnožavanja. Od samo jedne bakterije bi posle 24 časa neprekidnog razmnožavanja nastalo 2,81x10<sup>14</sup> bakterija što je jednako broju ćelija u ljudskom organizmu. Očigledno je da lečenje bakterijskih bolesti mora da bude veoma brzo i efikasno. Srećom, bakterije veoma retko mogu da dugo održe ovu stopu razmnožavanja jer ih ograničavaju faktori spoljašnje sredine (nedostatak hranljivih materija, infekcije bakteriofagima i dr.)
 
==Literatura:==
 
==Literatura:==
 
* Vujaklija, M: Leksikon stranih reči i izraza, ''Prosveta'', Beograd
 
* Vujaklija, M: Leksikon stranih reči i izraza, ''Prosveta'', Beograd

Izmena na datum 11. mart 2011. u 19:24

Fisiona deoba bakterije: ćelijski zid i membrana (crveno), hromozom, DNK (plavo), mesto pričvršćivanja DNK za membranu (žuta tačka), citoplazma (zeleno)

Fisiona deoba (binarna fisija, binarna deoba ili amitoza) je tip razmnožavanja bakterija pri kome se jedna ćelija podeli na dve nove ćelije - bakterije. Brzina i intezitet razmnožavanja su ogromni o čemu govori podatak da se u povoljnim uslovima neke bakterije dele na svakih 20 do 30 minuta.

Pre deobe DNK se pričvrsti za ćelijsku membranu,a zatim se izvrši njena replikacija. Bakterija sadrže jedan molekul DNK u obliku prstena. Posle izvršene replikacije u ćeliji su tada dva jednaka molekula kružne DNK. Novonastali molekul se pričvrsti za ćelijsku membranu pored starog molekula. Nakon toga se bakterija podeli na dva jednaka ili nejednaka dela sa po jednim molekulom DNK u svakom delu.

Stopa razmnožavanja bakterija

U povoljnim uslovima bakterije se dele na svakih 20-30 minuta, što im daje neverovatni potencijal razmnožavanja. Od samo jedne bakterije bi posle 24 časa neprekidnog razmnožavanja nastalo 2,81x1014 bakterija što je jednako broju ćelija u ljudskom organizmu. Očigledno je da lečenje bakterijskih bolesti mora da bude veoma brzo i efikasno. Srećom, bakterije veoma retko mogu da dugo održe ovu stopu razmnožavanja jer ih ograničavaju faktori spoljašnje sredine (nedostatak hranljivih materija, infekcije bakteriofagima i dr.)

Literatura:

  • Vujaklija, M: Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd
  • Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
  • Nešković Mirjana, Konjević R, Ćulafić Ljubinka (2002): Fiziologija biljaka, NNK, Beograd
  • Karlson, P: Biokemija, Školska knjiga, Zagreb, 1976
  • Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998
  • Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
  • Sarić, M. (1975): Fiziologija biljaka, Naučna knjiga, Beograd
  • Kojić, M. (1989): Botanika, Naučna knjiga, Beograd
Snežana Trifunović, dipl. biolog