Razlika između izmena na stranici „Gnezdo”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Konzervativnost)
Red 7: Red 7:
 
Ptice za izradu gnezda koriste veoma raznovrstan materijal: grančice, suvi i sveži listovi i stabljike biljaka, raznovrsne korenove, komade kore, insekte, životinjske dlake, grudno i trbušno perje, papir, blato, kosti i dr. Za povezivanje koriste [[lišaj]]eve, blato, izmet, paučinu, glinu, organske izlučevine itd. Raznoliki materijali određeni su uslovima staništa u kome se gradi gnezdo. Svaka ptica koristi materijal koji nađe u blizini mesta gde gradi gnezdo. Međutim, treba naglasiti da raznovrsnost materijala kod različitih vrsta nije ista. Neke od njih imaju širok spektar materijala, dok druge uži. Razne vrste, kao što su [[zeba]], [[vrabac]], siva i bela [[konopljarka]], [[štiglić]] vrlo spretno koriste veštačke materijale kao npr. vatu, zavoje, krpe, papir, žicu, foliju i druge čija su mehanička svojstva pogopdna za izgradnju gnezda. Istovremeno, neke vrste koje žive u blizini ljudskih naselja, kao npr. [[drozd]], [[kos]], [[slavuj]] i dr, ne koriste veštački materijal.  
 
Ptice za izradu gnezda koriste veoma raznovrstan materijal: grančice, suvi i sveži listovi i stabljike biljaka, raznovrsne korenove, komade kore, insekte, životinjske dlake, grudno i trbušno perje, papir, blato, kosti i dr. Za povezivanje koriste [[lišaj]]eve, blato, izmet, paučinu, glinu, organske izlučevine itd. Raznoliki materijali određeni su uslovima staništa u kome se gradi gnezdo. Svaka ptica koristi materijal koji nađe u blizini mesta gde gradi gnezdo. Međutim, treba naglasiti da raznovrsnost materijala kod različitih vrsta nije ista. Neke od njih imaju širok spektar materijala, dok druge uži. Razne vrste, kao što su [[zeba]], [[vrabac]], siva i bela [[konopljarka]], [[štiglić]] vrlo spretno koriste veštačke materijale kao npr. vatu, zavoje, krpe, papir, žicu, foliju i druge čija su mehanička svojstva pogopdna za izgradnju gnezda. Istovremeno, neke vrste koje žive u blizini ljudskih naselja, kao npr. [[drozd]], [[kos]], [[slavuj]] i dr, ne koriste veštački materijal.  
  
Mesto na kome se gnezdo smešta je takođe veoma raznovrsno. To može biti gusta trava, trska, duplja drveta, na grani visokoj 5-8 m itd.
+
Mesto na kome se gnezdo smešta je takođe veoma raznovrsno. To može biti gusta [[trava]], [[trska]], duplja drveta, na grani visokoj 5-8 m itd.
  
 
==Raznovrsnost gnezda==
 
==Raznovrsnost gnezda==
Uopšteno gnezda uveliko zavise od lokacije, materijala za njihovu gradnju, veličine, dizajna i oblika, ali svaka vrsta ima svoje posebne odlike. Pre svega, treba napomenuti da svaka vrsta gnezdi u [[S|staništu]] u kome pronalazi sve uslove neophodne za uspešnu reprodukciju: hranu, materijal za gnezdo, zaštitu i dr. Ptice koje žive u [[Š|šumi]] gnezda prave u šupljinama stabala, na granama ili na tlu, dok ptice koje žive na jezerima gnezda grade na njihovoj peščanoj obali.
+
Uopšteno gnezda uveliko zavise od lokacije, materijala za njihovu gradnju, veličine, dizajna i oblika, ali svaka vrsta ima svoje posebne odlike. Pre svega, treba napomenuti da svaka vrsta gnezdi u [[S|staništu]] u kome pronalazi sve uslove neophodne za uspešnu reprodukciju: hranu, materijal za gnezdo, zaštitu i dr. Ptice koje žive u [[Š|šumi]] gnezda prave u šupljinama [[stablo|stabala]], na granama ili na tlu, dok ptice koje žive na jezerima gnezda grade na njihovoj peščanoj obali.
  
 
Mnoge vrste ptica grade gnezda samo u određenim uslovima. Na primer, [[mali tetreb]] i [[jarebica]] se uvek gnezde na tlu. Međutim, neke vrste ptica u zavisnosti od uslova staništa gnezda postavljaju na različite lokacije. Tako sivi [[soko]] se u tundrama gnezdi na tlu, u šumi na drveću, u planinaskim područjima na stenama, a ponekad čak u gradovima i na visokim zgradama.
 
Mnoge vrste ptica grade gnezda samo u određenim uslovima. Na primer, [[mali tetreb]] i [[jarebica]] se uvek gnezde na tlu. Međutim, neke vrste ptica u zavisnosti od uslova staništa gnezda postavljaju na različite lokacije. Tako sivi [[soko]] se u tundrama gnezdi na tlu, u šumi na drveću, u planinaskim područjima na stenama, a ponekad čak u gradovima i na visokim zgradama.
Red 21: Red 21:
 
*u njemu se nalaze mladunci u periodu dok ih roditelji hrane sve dok ne polete iz njega;
 
*u njemu se nalaze mladunci u periodu dok ih roditelji hrane sve dok ne polete iz njega;
 
*obezbeđuje optimalnu temperaturu za inkubaciju jaja i razviće mladunaca, štiteći ih od vetra, kiše, hladnoće i drugih nepovoljnih spoljašnjih uslova;
 
*obezbeđuje optimalnu temperaturu za inkubaciju jaja i razviće mladunaca, štiteći ih od vetra, kiše, hladnoće i drugih nepovoljnih spoljašnjih uslova;
*igra značajnu ulogu u zaštiti jaja, mladunaca i roditelja koji o njima brinu od [[P|predatora]] što se postiže maskiranjem i postavljanjem gnezda na mesta koja su nedostupna predatorima.
+
*igra značajnu ulogu u zaštiti [[jaja]], mladunaca i roditelja koji o njima brinu od [[P|predatora]] što se postiže maskiranjem i postavljanjem gnezda na mesta koja su nedostupna predatorima.
  
 
==Gnežđenje ==
 
==Gnežđenje ==

Izmena na datum 1. jul 2011. u 19:28

Gnezdo
Gnezdo goluba ispod krova

Gnezdo grade ptice da bi u njega polagale jaja, spavale ili prezimile i ono u njihovim životima igra veoma važnu ulogu. Neke ptice ne grade gnezda (pr. sove) ili ih otimaju od drugih ptica, dok ih druge vrste grade vrlo loše, ali ipak najveći broj vrsta gradi vrlo složena i čvrsta gnezda. U gnezdu se odvija embrionalno i postembrionalno razviće.

Pojam gnezda je kod nekih ptica u izvesnoj meri uslovan, pošto one se grade prava gnezda. Sove ne prave gnezda već jaja nose direktno na zemlju. Na takva gnezda ptice ne troše ni vreme ni energiju, mada je njih jako malo. Preovlađuju one koje imaju prava gnezda koja zahtevaju posebnu snagu, spretnost i vreme.

Materijal i smeštaj gnezda

Ptice za izradu gnezda koriste veoma raznovrstan materijal: grančice, suvi i sveži listovi i stabljike biljaka, raznovrsne korenove, komade kore, insekte, životinjske dlake, grudno i trbušno perje, papir, blato, kosti i dr. Za povezivanje koriste lišajeve, blato, izmet, paučinu, glinu, organske izlučevine itd. Raznoliki materijali određeni su uslovima staništa u kome se gradi gnezdo. Svaka ptica koristi materijal koji nađe u blizini mesta gde gradi gnezdo. Međutim, treba naglasiti da raznovrsnost materijala kod različitih vrsta nije ista. Neke od njih imaju širok spektar materijala, dok druge uži. Razne vrste, kao što su zeba, vrabac, siva i bela konopljarka, štiglić vrlo spretno koriste veštačke materijale kao npr. vatu, zavoje, krpe, papir, žicu, foliju i druge čija su mehanička svojstva pogopdna za izgradnju gnezda. Istovremeno, neke vrste koje žive u blizini ljudskih naselja, kao npr. drozd, kos, slavuj i dr, ne koriste veštački materijal.

Mesto na kome se gnezdo smešta je takođe veoma raznovrsno. To može biti gusta trava, trska, duplja drveta, na grani visokoj 5-8 m itd.

Raznovrsnost gnezda

Uopšteno gnezda uveliko zavise od lokacije, materijala za njihovu gradnju, veličine, dizajna i oblika, ali svaka vrsta ima svoje posebne odlike. Pre svega, treba napomenuti da svaka vrsta gnezdi u staništu u kome pronalazi sve uslove neophodne za uspešnu reprodukciju: hranu, materijal za gnezdo, zaštitu i dr. Ptice koje žive u šumi gnezda prave u šupljinama stabala, na granama ili na tlu, dok ptice koje žive na jezerima gnezda grade na njihovoj peščanoj obali.

Mnoge vrste ptica grade gnezda samo u određenim uslovima. Na primer, mali tetreb i jarebica se uvek gnezde na tlu. Međutim, neke vrste ptica u zavisnosti od uslova staništa gnezda postavljaju na različite lokacije. Tako sivi soko se u tundrama gnezdi na tlu, u šumi na drveću, u planinaskim područjima na stenama, a ponekad čak u gradovima i na visokim zgradama.

Postoje ptice koje su u istom području gnezde na različite načine. Gnezda bele pastirice mogu se naći u šupljinama u zemlji, na obali, u šupljinama stabala, pod krovovima zgrade i slično. Sposobnost pravljenja gnezda na raznovrsnim mestima ima značaja u borbi za opstanak, pa su takve vrste široko rasprostranjene i brojnije.

Uloge gnezda

Gnezdo ptica obavlja raznovrsne i veoma značajne funkcije:

  • drži jaja na okupu tako da su sva pokrivena telom roditelja koji na njima leži i zagreva ih, čime se omogućava normalna inkubacija
  • u njemu se nalaze mladunci u periodu dok ih roditelji hrane sve dok ne polete iz njega;
  • obezbeđuje optimalnu temperaturu za inkubaciju jaja i razviće mladunaca, štiteći ih od vetra, kiše, hladnoće i drugih nepovoljnih spoljašnjih uslova;
  • igra značajnu ulogu u zaštiti jaja, mladunaca i roditelja koji o njima brinu od predatora što se postiže maskiranjem i postavljanjem gnezda na mesta koja su nedostupna predatorima.

Gnežđenje

U određenom stadijumu razmnožavanja ptice počinju da grade gnezda. Razlikuju se dve vrste gnežđenja:

  • redovno, najčešće je jedno, mada ih može biti dva ili tri (Passeriformes) pa čak i sedam (kod gugutke)
  • naknadno, do koga dolazi ako redovno gnežđenje iz nekog razloga ne uspe ili propadne.

Prema rasponu gnežđenja može se razlikovati:

  • gnežđenje u užem smislu koje se odnosi na vreme i raspon polaganja jaja
  • gnežđenje u širem smislu obuhvata period od izgradnje gnezda pa sve do izvođenja mladunaca.

Konzervativnost

Vezanost ptica za mesto gnežđenja naziva se konzervativnost (stalnost, očuvanost) i još se o njemu vode polemike u naučnim krugovima. Mišljenja ornitologa o toj pojavi su poprilično protivurečna. S jedne strane, postoji dosta dokaza koji ukazuju na veliku stalnost korišćenja istog gnezda iz godine u godinu, u koje se ptice vraćaju posle zimovanja. Na osnovu toga mnogi ornitolozi su došli do zaključka da je konzervativizam gnežđenja univerzalno svojstvo svih ptica, osim malog broja izuzetaka.

S druge strane, puno podataka pokazuje sasvim drugu sliku: značajan broj vrsta ptica menja mesto gnežđenja pre nego što se preseli u druge geografske oblasti u kojima zimuje. S obzirom na to, veliki broj ornitologa se protivi shvatanju konzervatizma gnežđenja kao univerzalnom principu.

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Rašajski, J. (1997): Ptice Srbije, Prometej, Novi Sad
Snežana Trifunović, dipl. biolog