Razlika između izmena na stranici „Hermafrodit”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 19: Red 19:
 
Muški pseudohermafroditizam je prisustvo ženskih spoljnih polnih organa kod osoba sa 46,XY [[kariotip]]om. Najčešći uzrok je mutacija na genu za '''androgeni receptor''' koji se nalazi na dugom kraku X hromozoma (Xq12.1). Kod normalnih muškaraca androgeni receptor se vezuje za [[testosteron]] i prevodi ga u aktivan oblik te dolazi do razvoja muških sekundarnih polnih karakteristika. Kada dođe do mutacije na genu onda se menja konformacija androgenog receptora pa on ne prepoznaje testosteron. Osoba stvara i ima testosteron, ali se on ne aktivira pa nema ni razvoja sekundarnih polnih odlika. Osobe su fenotipski žene, a imaju kariotip kao kod muškarca.
 
Muški pseudohermafroditizam je prisustvo ženskih spoljnih polnih organa kod osoba sa 46,XY [[kariotip]]om. Najčešći uzrok je mutacija na genu za '''androgeni receptor''' koji se nalazi na dugom kraku X hromozoma (Xq12.1). Kod normalnih muškaraca androgeni receptor se vezuje za [[testosteron]] i prevodi ga u aktivan oblik te dolazi do razvoja muških sekundarnih polnih karakteristika. Kada dođe do mutacije na genu onda se menja konformacija androgenog receptora pa on ne prepoznaje testosteron. Osoba stvara i ima testosteron, ali se on ne aktivira pa nema ni razvoja sekundarnih polnih odlika. Osobe su fenotipski žene, a imaju kariotip kao kod muškarca.
  
'''Klinička slika''':
+
Ovo je ako je kompletna neosetljivost na testosteron, i zove se testikularna feminizacija.
 +
 
 +
Kada je neosetljivost na testosteron potpuna onda je to '''testikularna feminizacija''' sa sledećom kliničkom slikom:
 
* primarna amenorea (izostanak menstruacije)
 
* primarna amenorea (izostanak menstruacije)
 
*vagina koja se slepo završava
 
*vagina koja se slepo završava
Red 38: Red 40:
 
*Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.  
 
*Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.  
 
*Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.  
 
*Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.  
 
{{Hromozomi čoveka}}
 
 
  
 
[[Kategorija:Humani genom]][[Kategorija:Virtuelna nastava]]
 
[[Kategorija:Humani genom]][[Kategorija:Virtuelna nastava]]
 
[[Kategorija:Genetika]][[Kategorija:Humana genetika]]
 
[[Kategorija:Genetika]][[Kategorija:Humana genetika]]

Izmena na datum 13. februar 2010. u 20:10

Hermafrodit je jedinka koja stvara i muške i ženske polne ćelije. Među vrstama sa hermafroditnim jedinkama prisutni su mnogobrojni mehanizmi razdvajanja ovih polnih funkcija, da bi se izbeglo samooplođenje (koje može dovesti do pojave inbriding depresije). Najpoznatiji mehanizmi razdvajanja polnih funkcija su dihogamija i herkogamija. Spermatozoidi jedne jedinke tako najčešće oplode jajne ćelije druge jedinke. Među beskičmenjacima, parazitske životinje su često hermafroditi pošto se time olakšava razmnožavanje.

Hermafroditizam kod čoveka

Ambivalentni spoljašnji polni organi

Pravi hermafroditi

Hermafroditna osoba poseduje i tkivo jajnika i tkivo testisa pri čemu ta tkiva mogu biti različito raspoređena:

  • na jednoj strani tela je jajnik, a na drugoj testis;
  • na jednoj strani ili obostrano se nalazi pomešano tkivo jajnika i testisa, tzv. ovotestis.

Ostale osobine fenotipa su:

  • spoljašnji polni organi su neodređeni (ambivalentni, vidi sliku)
  • najčešće postoji materica pa većina osoba ima menstruaciju
  • u gonadama se retko obrazuju spermatozoidi, ali su zato prisutne oocite čak i u ovotestisu

Pseudohermafroditizam

Pseudohermafroditizam predstavlja pojavu kada kod osobe postoje gonade jednog pola, a kariotip drugog.

Muški pseudohermafroditizam

Muški pseudohermafroditizam je prisustvo ženskih spoljnih polnih organa kod osoba sa 46,XY kariotipom. Najčešći uzrok je mutacija na genu za androgeni receptor koji se nalazi na dugom kraku X hromozoma (Xq12.1). Kod normalnih muškaraca androgeni receptor se vezuje za testosteron i prevodi ga u aktivan oblik te dolazi do razvoja muških sekundarnih polnih karakteristika. Kada dođe do mutacije na genu onda se menja konformacija androgenog receptora pa on ne prepoznaje testosteron. Osoba stvara i ima testosteron, ali se on ne aktivira pa nema ni razvoja sekundarnih polnih odlika. Osobe su fenotipski žene, a imaju kariotip kao kod muškarca.

Ovo je ako je kompletna neosetljivost na testosteron, i zove se testikularna feminizacija.

Kada je neosetljivost na testosteron potpuna onda je to testikularna feminizacija sa sledećom kliničkom slikom:

  • primarna amenorea (izostanak menstruacije)
  • vagina koja se slepo završava
  • odsustvo materice
  • testisi u stomaku, nisu se spustili u skrotum (mošnice)

Ženski pseudohermafroditizam

Ženski pseudohermafroditizam je prisustvo muških spoljnih polnih organa kod osoba sa 46,XX kariotipom.

Snežana Trifunović, dipl. biolog

Literatura

  • Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
  • Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
  • Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
  • Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
  • Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
  • Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
  • Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
  • Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.