Razlika između izmena na stranici „Insekti”
Red 1: | Red 1: | ||
'''Klasa insekata''' (la. classis ''Insecta'') obuhvata oko milion opisanih vrsta što čini 2/3 ukupnog broja vrsta na našoj planeti, a po nekim mišljenjima njihov broj je daleko veći i iznosi između 10 i 30 miliona vrsta. Osim po brojnošću vrsta insekti dominiraju i po brojnošću jedinki unutar svake vrste. Procenjuje se da je ukupna biomasa insekata na Zemlji 12 puta veća od biomase celokupnog stanovništva. Veličina insekata varira i kreće se od 0,25 mm pa do 30 sm. Insekti imaju ogroman značaj kako u prirodi tako i za čoveka, tako da je razvijena posebna nauka, entomologija, za njihovo proučavanje. | '''Klasa insekata''' (la. classis ''Insecta'') obuhvata oko milion opisanih vrsta što čini 2/3 ukupnog broja vrsta na našoj planeti, a po nekim mišljenjima njihov broj je daleko veći i iznosi između 10 i 30 miliona vrsta. Osim po brojnošću vrsta insekti dominiraju i po brojnošću jedinki unutar svake vrste. Procenjuje se da je ukupna biomasa insekata na Zemlji 12 puta veća od biomase celokupnog stanovništva. Veličina insekata varira i kreće se od 0,25 mm pa do 30 sm. Insekti imaju ogroman značaj kako u prirodi tako i za čoveka, tako da je razvijena posebna nauka, entomologija, za njihovo proučavanje. | ||
− | == | + | ==Kutikula i regionalizacija== |
Morfologija insekata veoma varira, ali je u odnosu na morfologiju rakova relativno jednostavna. Jednoslojni epidermis luči na površini kutikulu. Kutikula je uglavnom hitinske prirode i nije podjednake debljine u svim delovima tela. Kutikula kod insekata predstavlja spoljašnji skelet, koji osim zaštitne uloge predstavlja oslonac za muskulaturu. Osim spoljašnje površine tela kutikula oblaže još i prednje i zadnje crevo, kao i trahejni sistem. Ispitivanja elektronskim mikroskopom su ustanovila da se kutikula insekata sastoji od tri sloja. Epikutikula je površinski sloj debeo oko 1 mikrometar i ne sadrži hitin. Egzokutikula i endokutikula se nalaze ispod epikutikule, predstavljaju deblje slojeve i izgrađeni su od hitina. Na telu insekata možemo da razlikujemo tri jasno izdvojena regiona između kojih se najčešće nalaze suženja. Ti regioni su: | Morfologija insekata veoma varira, ali je u odnosu na morfologiju rakova relativno jednostavna. Jednoslojni epidermis luči na površini kutikulu. Kutikula je uglavnom hitinske prirode i nije podjednake debljine u svim delovima tela. Kutikula kod insekata predstavlja spoljašnji skelet, koji osim zaštitne uloge predstavlja oslonac za muskulaturu. Osim spoljašnje površine tela kutikula oblaže još i prednje i zadnje crevo, kao i trahejni sistem. Ispitivanja elektronskim mikroskopom su ustanovila da se kutikula insekata sastoji od tri sloja. Epikutikula je površinski sloj debeo oko 1 mikrometar i ne sadrži hitin. Egzokutikula i endokutikula se nalaze ispod epikutikule, predstavljaju deblje slojeve i izgrađeni su od hitina. Na telu insekata možemo da razlikujemo tri jasno izdvojena regiona između kojih se najčešće nalaze suženja. Ti regioni su: | ||
Red 8: | Red 8: | ||
*trbuh (abdomen). | *trbuh (abdomen). | ||
− | ''' | + | == Morfologija glavenog regiona == |
+ | |||
+ | '''Građa i regionalizacija glave.''' Segmenti glavenog regiona međusobno čvrsto srastaju tako da obrazuju hitinsku čahuru na kojoj se ne raspoznaju granice segmenata. Oblik glave dosta varira u okviru klase insekata. Predpostavlja se da je glava insekata izgrađena od šest segmenata. Glavu možemo podeliti na dva regiona: | ||
+ | |||
+ | *procefalon - građen je od akrona i antenalnog segmenta i na njemu se nalaze antene, složene oči i ocele; | ||
+ | |||
+ | *gnatocefalon - građen je od četiri segmenta i na njemu se nalaze usni ekstremiteti. | ||
+ | |||
+ | '''Antene.''' Na glavi imaju jedan par antena na kojima su čulo dodira i mirisa. | ||
+ | |||
+ | '''Oči.''' Oči insekata su složene facetovane koje se odlikuju mozaičkim vidom. Insekti su u stanju da razlikuju oblik, udaljenost, pokrete pa čak i boju. | ||
+ | |||
+ | '''Usni ekstremiteti.''' Usni ekstremiteti (mandibule i dva para maksila) grade, u zavisnosti od načina ishrane, različite tipove usnih aparata: | ||
*za grickanje ([[skakavci]]), | *za grickanje ([[skakavci]]), | ||
*bodenje i sisanje ([[komarci]]), | *bodenje i sisanje ([[komarci]]), | ||
Red 14: | Red 26: | ||
*lizanje (muve) i | *lizanje (muve) i | ||
*srkanje (pčele). | *srkanje (pčele). | ||
− | |||
− | |||
'''GRUDI.''' Grudi se sastoje od tri segmenta na kojima se nalaze tri para nogu za hodanje, odnosno ukupno šest nogu po kojima su i dobili naziv Hexapoda. Pored hodanja oni mogu da obavljaju i druge funkcije – kopanje, plivanje, skakanje i dr. Na drugom i trećem grudnom segmentu se, kod krilatih insekata, nalaze dva para krila. | '''GRUDI.''' Grudi se sastoje od tri segmenta na kojima se nalaze tri para nogu za hodanje, odnosno ukupno šest nogu po kojima su i dobili naziv Hexapoda. Pored hodanja oni mogu da obavljaju i druge funkcije – kopanje, plivanje, skakanje i dr. Na drugom i trećem grudnom segmentu se, kod krilatih insekata, nalaze dva para krila. |
Izmena na datum 8. maj 2008. u 18:55
Klasa insekata (la. classis Insecta) obuhvata oko milion opisanih vrsta što čini 2/3 ukupnog broja vrsta na našoj planeti, a po nekim mišljenjima njihov broj je daleko veći i iznosi između 10 i 30 miliona vrsta. Osim po brojnošću vrsta insekti dominiraju i po brojnošću jedinki unutar svake vrste. Procenjuje se da je ukupna biomasa insekata na Zemlji 12 puta veća od biomase celokupnog stanovništva. Veličina insekata varira i kreće se od 0,25 mm pa do 30 sm. Insekti imaju ogroman značaj kako u prirodi tako i za čoveka, tako da je razvijena posebna nauka, entomologija, za njihovo proučavanje.
Sadržaj
- 1 Kutikula i regionalizacija
- 2 Morfologija glavenog regiona
- 3 Razviće i podela insekata
- 4 Značaj insekata
- 5 Klasifikacija insekata
- 6 Morfološke osobenosti insekata (odabranog taksona)
- 7 Glaveni region (građa, složene oči, ocele, antene, usni ekstremiteti)
- 8 Torakalni region (krila i nervatura krila, ekstremiteti-građa i tipovi)
- 9 Abdomen (građa, nastavci na abdomenu, građa kopulatornog aparata)
- 10 Crevni sistem insekata
- 11 Krvni sistem insekata
- 12 Respiratorni sistem insekata
- 13 Ekskretorni sistem insekata
- 14 Nervni sistem i čula insekata
- 15 Polni sistem i embrionalno razviće insekata
- 16 Postembrionalno razviće insekata
- 17 Endokrini sistem i humoralna regulacija
- 18 Anabioza i dijapauza, termoregulacija
- 19 Ponašanje insekata
Kutikula i regionalizacija
Morfologija insekata veoma varira, ali je u odnosu na morfologiju rakova relativno jednostavna. Jednoslojni epidermis luči na površini kutikulu. Kutikula je uglavnom hitinske prirode i nije podjednake debljine u svim delovima tela. Kutikula kod insekata predstavlja spoljašnji skelet, koji osim zaštitne uloge predstavlja oslonac za muskulaturu. Osim spoljašnje površine tela kutikula oblaže još i prednje i zadnje crevo, kao i trahejni sistem. Ispitivanja elektronskim mikroskopom su ustanovila da se kutikula insekata sastoji od tri sloja. Epikutikula je površinski sloj debeo oko 1 mikrometar i ne sadrži hitin. Egzokutikula i endokutikula se nalaze ispod epikutikule, predstavljaju deblje slojeve i izgrađeni su od hitina. Na telu insekata možemo da razlikujemo tri jasno izdvojena regiona između kojih se najčešće nalaze suženja. Ti regioni su:
- glava (caput)
- grudi (torax)
- trbuh (abdomen).
Morfologija glavenog regiona
Građa i regionalizacija glave. Segmenti glavenog regiona međusobno čvrsto srastaju tako da obrazuju hitinsku čahuru na kojoj se ne raspoznaju granice segmenata. Oblik glave dosta varira u okviru klase insekata. Predpostavlja se da je glava insekata izgrađena od šest segmenata. Glavu možemo podeliti na dva regiona:
- procefalon - građen je od akrona i antenalnog segmenta i na njemu se nalaze antene, složene oči i ocele;
- gnatocefalon - građen je od četiri segmenta i na njemu se nalaze usni ekstremiteti.
Antene. Na glavi imaju jedan par antena na kojima su čulo dodira i mirisa.
Oči. Oči insekata su složene facetovane koje se odlikuju mozaičkim vidom. Insekti su u stanju da razlikuju oblik, udaljenost, pokrete pa čak i boju.
Usni ekstremiteti. Usni ekstremiteti (mandibule i dva para maksila) grade, u zavisnosti od načina ishrane, različite tipove usnih aparata:
- za grickanje (skakavci),
- bodenje i sisanje (komarci),
- sisanje (leptiri),
- lizanje (muve) i
- srkanje (pčele).
GRUDI. Grudi se sastoje od tri segmenta na kojima se nalaze tri para nogu za hodanje, odnosno ukupno šest nogu po kojima su i dobili naziv Hexapoda. Pored hodanja oni mogu da obavljaju i druge funkcije – kopanje, plivanje, skakanje i dr. Na drugom i trećem grudnom segmentu se, kod krilatih insekata, nalaze dva para krila.
TRBUH. Na trbuhu nema ekstremiteta, ali se kod nekih grupa na poslednjem segmentu nalaze ostaci ekstremiteta u vidu nastavaka, kao što su legalica i žaoka.
Razviće i podela insekata
Obzirom na razviće, insekti se dele u dve grupe:
- ametabolni insekti , koji imaju direktno razviće;
- metabolni insekti koji imaju razviće metamorfozom.
Metabolni insekti mogu biti:
- hemimetabolni insekti ili
- holometabolni insekti.
Hemimetabolni insekti u razviću prolaze kroz tri stadijuma:
- jaje,
- larva i
- imago (odrasla jedinka).
Holometabolni kroz četiri razvojna stupnja :
- jaje,
- larva,
- lutka i
- imago.
Presvlačenje insekata i metamorfoza su pod uticajem juvenilnog hormona. Ponašanje insekata je veoma složeno, pogotovo socijalnih (obrazuju društva). Na ponašanje utiču egzohormoni (luče ih egzokrine žlezde) nazvani feromoni.
Značaj insekata
Insekti paraziti i prenosioci zaraznih bolesti :
- telesna vaš (Pediculus humanis) koja prenosi pegavi tifus;
- stidna vaš (Phthiris pubis), koja nije prenosilac bolesti, već samo parazitira na čoveku (oko polnih organa);
- obična buva (Pulex), ektoparazit koji se hrani krvlju čoveka;
- kućna muva (Musca domestica), prenosi dizenteriju i trahom (zapaljenje vežnjače oka);
- običan komarac (Culex), hrani se krvlju – ektoparazit;
- malarični komarac (Anopheles), prenosi uzročnika malarije;
- komarac žute groznice (Aedes) koji prenosi žutu groznicu ;
- muva ce-ce (Glossina), prenosi bolest spavanja;
- obad (Tabanus), čiji se mužjaci hrane biljnim sokovima, a ženke krvlju životinja, a napadaju i čoveka;
Ekonomski značajni insekti :
- medonosna pčela (Apis melifera);
- bumbari (Bombus), značajni za oprašivanje biljaka;
- svilena buba (Bombyx mori) itd.
Klasifikacija insekata
1. potklasa beskrilni insekti (Apterygota)
- Redovi:
- Protura
- Collembola
- Diplura
- Thysanura
2. potklasa krilati insekti (Pterygota)
- Redovi:
- Ephemeroptera (vodeni cvetovi)
- Diaphanopteroidea
- Palaeodictyoptera
- Megasecoptera
- Protodonata (Meganisoptera)
- Protanisoptera
- Triadophebioptera
- Archodonata
- Protozygoptera (Archizygoptera)
- Caloneurodea
- Titanoptera
- Protorthoptera
- Odonata (vilinski konjici)
- Blattodea (bubašvabe)
- Isoptera (termiti)
- Mantodea (bogomoljke)
- Dermaptera (uholaže)
- Plecoptera
- Orthoptera (pravokrilci)
- Phasmatodea (Phasmida, paličnjaci)
- Embioptera (Embiidina)
- Zoraptera
- Grylloblattodea
- Mantophasmatodea
- Psocoptera (Psocodea, Copeognatha, Corrodentia, drvne vaši)
- Thysanoptera
- Phthiraptera
- Heteroptera (stenice)
- Glosselytrodea
- Raphidioptera
- Megaloptera
- Neuroptera (mrežokrilci)
- Coleoptera (tvrdokrilci, bube)
- Homoptera
- Strepsiptera
- Mecoptera
- Siphonaptera (Aphaniptera)
- Diptera (dvokrilci)
- Trichoptera
- Lepidoptera (leptiri)
- Hymenoptera (opnokrilci)
- Miomoptera
- Protodiptera
Morfološke osobenosti insekata (odabranog taksona)
Glaveni region (građa, složene oči, ocele, antene, usni ekstremiteti)
Torakalni region (krila i nervatura krila, ekstremiteti-građa i tipovi)
== Telesni zid, mišićni sistem, telesna duplja, položaj unutrašnjih organa i masno telo