Razlika između izmena na stranici „Interspecijski odnosi”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(New page: '''Interspecijski odnosi''' (lat. inter = između; lat. species = vrsta) predstavljaju ekološke (biološke) odnose između različitih vrsta u ekosistemu. U njih se ubrajaju: *[[pred...)
 
Red 9: Red 9:
  
 
Postoji i drugi tip odnosa — tzv. [[intraspecijski odnosi]] (lat. intra = unutar), koji predstavljaju odnose između jedinki i populacija u okviru iste vrste.
 
Postoji i drugi tip odnosa — tzv. [[intraspecijski odnosi]] (lat. intra = unutar), koji predstavljaju odnose između jedinki i populacija u okviru iste vrste.
 +
==Komensalizam==
 +
Komensalizam označava jednostrane interspecijske odnose. Javlja se u više oblika zbog težnje za zadovoljavanjem potrebe za hranom, zaklonom i zaštitom, kao i za reprodukciju. U ovom odnosu jedan član ima koristi, dok se druga vrsta označava kao neutralna, jer se njeno preživljavanje ne smanjuje. Tao npr. u  jazbini [[tekunica|tekunice]],zaklon i zaštitu pronalazi više vrsta [[insekat]]a. Oni na tekunicu ne ispoljavaju nikakvo dejstvo.
 +
 
 +
 
==Literatura ==
 
==Literatura ==
 
*Janković, M., Đorđević, V: Primenjena ekologija, Naučna knjiga, Beograd, 1981.  
 
*Janković, M., Đorđević, V: Primenjena ekologija, Naučna knjiga, Beograd, 1981.  
Red 14: Red 18:
 
*Stanković, S: Ekologija životinja, Beograd, 1979.  
 
*Stanković, S: Ekologija životinja, Beograd, 1979.  
 
*Janković, M: Fitoekologija, Beograd, 1986
 
*Janković, M: Fitoekologija, Beograd, 1986
 +
*Tucić, N. (1987): Uvod u teoriju evolucije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
 +
* Janković, M. (1990): Fitoekologija IV izdanje, Naučna knjiga, Beograd.
 +
 +
 
[[Kategorija:Ekologija]]
 
[[Kategorija:Ekologija]]
 
{{Potpis2}}
 
{{Potpis2}}
 +
<div class="note"><center>'''[[Snežana Pavlović]]''', prof. biologije</center></div>

Izmena na datum 1. april 2009. u 22:40

Interspecijski odnosi (lat. inter = između; lat. species = vrsta) predstavljaju ekološke (biološke) odnose između različitih vrsta u ekosistemu.

U njih se ubrajaju:

  • predatorstvo,koje predstavlja odnose ishrane između predatora i plena kojim se predator hrani;(pr. lav - antilopa);
  • kompeticija,(takmicenje) moze biti za hranu, prostor, partnera za parenje i dr.
  • komensalizam (simbioza) je takva vrsta zajednice u kojoj svi članovi imaju koristi (najpoznatiji pr. su lišaji koji predstavljaju zajednicu alge i gljive, gde alga obavlja fotosintezu čime stvara hranu, a gljiva hifama upija vodu).
  • amensalizam, nasuprot komensalizmu, predstavlja odnose u kojima jedna vrsta dovodi do smrti druge vrste (pr. dejstvo antibiotika koje stvaraju određeni mikrororganizmi i koji ubijaju druge mikroorganizme, recimo bakterije).
  • parazitizam je takav odnos u kome jedna vrsta živi na račun druge (primer za najistaknutije parazite su virusi koji samo na taj način mogu da žive).

Postoji i drugi tip odnosa — tzv. intraspecijski odnosi (lat. intra = unutar), koji predstavljaju odnose između jedinki i populacija u okviru iste vrste.

Komensalizam

Komensalizam označava jednostrane interspecijske odnose. Javlja se u više oblika zbog težnje za zadovoljavanjem potrebe za hranom, zaklonom i zaštitom, kao i za reprodukciju. U ovom odnosu jedan član ima koristi, dok se druga vrsta označava kao neutralna, jer se njeno preživljavanje ne smanjuje. Tao npr. u jazbini tekunice,zaklon i zaštitu pronalazi više vrsta insekata. Oni na tekunicu ne ispoljavaju nikakvo dejstvo.


Literatura

  • Janković, M., Đorđević, V: Primenjena ekologija, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
  • Đukanović, Mara: Ekološki izazov, Beograd, 1991.
  • Stanković, S: Ekologija životinja, Beograd, 1979.
  • Janković, M: Fitoekologija, Beograd, 1986
  • Tucić, N. (1987): Uvod u teoriju evolucije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
  • Janković, M. (1990): Fitoekologija IV izdanje, Naučna knjiga, Beograd.
Snežana Trifunović, dipl. biolog
Snežana Pavlović, prof. biologije