Razlika između izmena na stranici „Interspecijski odnosi”
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Snežana Pavlović, prof. biologije
Red 4: | Red 4: | ||
*[[predatorstvo]],koje predstavlja odnose ishrane između predatora i plena kojim se predator hrani;(pr. lav - antilopa); | *[[predatorstvo]],koje predstavlja odnose ishrane između predatora i plena kojim se predator hrani;(pr. lav - antilopa); | ||
*[[kompeticija]],(takmicenje) moze biti za hranu, prostor, partnera za parenje i dr. | *[[kompeticija]],(takmicenje) moze biti za hranu, prostor, partnera za parenje i dr. | ||
+ | {{Više podataka|Kompeticija}} | ||
*[[komensalizam]] ([[simbioza]]) je takva vrsta zajednice u kojoj svi članovi imaju koristi (najpoznatiji pr. su lišaji koji predstavljaju zajednicu alge i gljive, gde alga obavlja fotosintezu čime stvara hranu, a gljiva hifama upija vodu). | *[[komensalizam]] ([[simbioza]]) je takva vrsta zajednice u kojoj svi članovi imaju koristi (najpoznatiji pr. su lišaji koji predstavljaju zajednicu alge i gljive, gde alga obavlja fotosintezu čime stvara hranu, a gljiva hifama upija vodu). | ||
*[[amensalizam]], nasuprot komensalizmu, predstavlja odnose u kojima jedna vrsta dovodi do smrti druge vrste (pr. dejstvo antibiotika koje stvaraju određeni mikrororganizmi i koji ubijaju druge mikroorganizme, recimo bakterije). | *[[amensalizam]], nasuprot komensalizmu, predstavlja odnose u kojima jedna vrsta dovodi do smrti druge vrste (pr. dejstvo antibiotika koje stvaraju određeni mikrororganizmi i koji ubijaju druge mikroorganizme, recimo bakterije). | ||
Red 9: | Red 10: | ||
Postoji i drugi tip odnosa — tzv. [[intraspecijski odnosi]] (lat. intra = unutar), koji predstavljaju odnose između jedinki i populacija u okviru iste vrste. | Postoji i drugi tip odnosa — tzv. [[intraspecijski odnosi]] (lat. intra = unutar), koji predstavljaju odnose između jedinki i populacija u okviru iste vrste. | ||
− | ==Komensalizam== | + | ==Komensalizam u užem smislu== |
Komensalizam označava jednostrane interspecijske odnose. Javlja se u više oblika zbog težnje za zadovoljavanjem potrebe za hranom, zaklonom i zaštitom, kao i za reprodukciju. U ovom odnosu jedan član ima koristi, dok se druga vrsta označava kao neutralna, jer se njeno preživljavanje ne smanjuje. Tao npr. u jazbini [[tekunica|tekunice]],zaklon i zaštitu pronalazi više vrsta [[insekat]]a. Oni na tekunicu ne ispoljavaju nikakvo dejstvo. | Komensalizam označava jednostrane interspecijske odnose. Javlja se u više oblika zbog težnje za zadovoljavanjem potrebe za hranom, zaklonom i zaštitom, kao i za reprodukciju. U ovom odnosu jedan član ima koristi, dok se druga vrsta označava kao neutralna, jer se njeno preživljavanje ne smanjuje. Tao npr. u jazbini [[tekunica|tekunice]],zaklon i zaštitu pronalazi više vrsta [[insekat]]a. Oni na tekunicu ne ispoljavaju nikakvo dejstvo. | ||
Red 23: | Red 24: | ||
[[Kategorija:Ekologija]] | [[Kategorija:Ekologija]] | ||
+ | ==Autori teksta:== | ||
{{Potpis2}} | {{Potpis2}} | ||
<div class="note"><center>'''[[Snežana Pavlović]]''', prof. biologije</center></div> | <div class="note"><center>'''[[Snežana Pavlović]]''', prof. biologije</center></div> |
Izmena na datum 1. april 2009. u 22:41
Interspecijski odnosi (lat. inter = između; lat. species = vrsta) predstavljaju ekološke (biološke) odnose između različitih vrsta u ekosistemu.
U njih se ubrajaju:
- predatorstvo,koje predstavlja odnose ishrane između predatora i plena kojim se predator hrani;(pr. lav - antilopa);
- kompeticija,(takmicenje) moze biti za hranu, prostor, partnera za parenje i dr.
Za više podataka pogledati Kompeticija
- komensalizam (simbioza) je takva vrsta zajednice u kojoj svi članovi imaju koristi (najpoznatiji pr. su lišaji koji predstavljaju zajednicu alge i gljive, gde alga obavlja fotosintezu čime stvara hranu, a gljiva hifama upija vodu).
- amensalizam, nasuprot komensalizmu, predstavlja odnose u kojima jedna vrsta dovodi do smrti druge vrste (pr. dejstvo antibiotika koje stvaraju određeni mikrororganizmi i koji ubijaju druge mikroorganizme, recimo bakterije).
- parazitizam je takav odnos u kome jedna vrsta živi na račun druge (primer za najistaknutije parazite su virusi koji samo na taj način mogu da žive).
Postoji i drugi tip odnosa — tzv. intraspecijski odnosi (lat. intra = unutar), koji predstavljaju odnose između jedinki i populacija u okviru iste vrste.
Komensalizam u užem smislu
Komensalizam označava jednostrane interspecijske odnose. Javlja se u više oblika zbog težnje za zadovoljavanjem potrebe za hranom, zaklonom i zaštitom, kao i za reprodukciju. U ovom odnosu jedan član ima koristi, dok se druga vrsta označava kao neutralna, jer se njeno preživljavanje ne smanjuje. Tao npr. u jazbini tekunice,zaklon i zaštitu pronalazi više vrsta insekata. Oni na tekunicu ne ispoljavaju nikakvo dejstvo.
Literatura
- Janković, M., Đorđević, V: Primenjena ekologija, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
- Đukanović, Mara: Ekološki izazov, Beograd, 1991.
- Stanković, S: Ekologija životinja, Beograd, 1979.
- Janković, M: Fitoekologija, Beograd, 1986
- Tucić, N. (1987): Uvod u teoriju evolucije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Janković, M. (1990): Fitoekologija IV izdanje, Naučna knjiga, Beograd.