Razlika između izmena na stranici „J”
(New page: '''J''' '''Jedarce''' (''nucleolus'') se nalazi u nukleoplazmi od koje nije odvojeno membranom. Vidljivo je u interfaznom jedru, dok prividno nestaje za vreme deobe. Obrazuje se u predelu...) |
|||
Red 6: | Red 6: | ||
Jedro se sastoji od jedrove opne (nuklearnog ovoja) i jedrovog soka (nukleoplazme). '''Nuklearni ovoj''' je izgrađen od dve membrane: '''spoljašnje''' i '''unutrašnje''' između kojih se nalazi '''perinuklearni prostor'''. Nuklearni omotač sadrži otvore ('''nuklearne pore''') preko kojih se obavlja razmena materija između nukleoplazme i citoplazme ćelije. '''Nukleoplazma''' je unutrašnjost jedra odvojena od citoplazme unutrašnjom jedrovom membranom. U nukleoplazmi se nalaze hromozomi – hromatin i jedarce (''nukleolus''). | Jedro se sastoji od jedrove opne (nuklearnog ovoja) i jedrovog soka (nukleoplazme). '''Nuklearni ovoj''' je izgrađen od dve membrane: '''spoljašnje''' i '''unutrašnje''' između kojih se nalazi '''perinuklearni prostor'''. Nuklearni omotač sadrži otvore ('''nuklearne pore''') preko kojih se obavlja razmena materija između nukleoplazme i citoplazme ćelije. '''Nukleoplazma''' je unutrašnjost jedra odvojena od citoplazme unutrašnjom jedrovom membranom. U nukleoplazmi se nalaze hromozomi – hromatin i jedarce (''nukleolus''). | ||
+ | {{Rečnik}} | ||
[[Kategorija:Biološki rečnik]] | [[Kategorija:Biološki rečnik]] |
Izmena na datum 28. decembar 2007. u 19:43
J
Jedarce (nucleolus) se nalazi u nukleoplazmi od koje nije odvojeno membranom. Vidljivo je u interfaznom jedru, dok prividno nestaje za vreme deobe. Obrazuje se u predelu sekundarnog suženja hromozoma, pa se taj deo naziva organizator jedarceta. U jedarcetu se sintetišu delovi ribozoma, pa je stoga ono krupno u jedru ćelija koje vrše intenzivnu sintezu proteina. Jedro može da sadrži jedno ili veći broj jedaraca.
Jedro (lat. nucleus; gr. karion) je najupadljivija ćelijska organela eukariotskih organizama obavijena dvojnom membranom i ispunjena nukleoplazmom. Sam latinski naziv – nucleus (jezgro), govori o značaju jedra za ćeliju. U njemu se nalazi DNK (geni) u kojoj je zapisano sve ono što ćelija treba da uradi da bi se održala u životu i prilagodila na promene u okolini. Jedro reguliše (upravlja) sve procese u ćeliji, u njemu se obavlja i sinteza DNK (replikacija) i svih vrsta RNK (transkripcija). Jedro se sastoji od jedrove opne (nuklearnog ovoja) i jedrovog soka (nukleoplazme). Nuklearni ovoj je izgrađen od dve membrane: spoljašnje i unutrašnje između kojih se nalazi perinuklearni prostor. Nuklearni omotač sadrži otvore (nuklearne pore) preko kojih se obavlja razmena materija između nukleoplazme i citoplazme ćelije. Nukleoplazma je unutrašnjost jedra odvojena od citoplazme unutrašnjom jedrovom membranom. U nukleoplazmi se nalaze hromozomi – hromatin i jedarce (nukleolus).