Razlika između izmena na stranici „Kokoši”
| (9 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
| Red 10: | Red 10: | ||
</div> | </div> | ||
| − | '''Kokoši''' ('''Galliformes''') su red [[ptice letačice|ptica letačica]] koje imaju zdepasto, krupno telo i snažno razvijene noge za hodanje, a krila su im dosta kratka. Većina su slabi letači sa masivnim i težim | + | '''Kokoši''' ('''Galliformes''') su red [[ptice letačice|ptica letačica]] koje imaju zdepasto, krupno telo i snažno razvijene noge za hodanje, a krila su im dosta kratka. Većina su slabi letači sa masivnim i težim [[kosti]]ma nego kod ostalih ptica. Rasprostranjene su po skoro čitavom svetu, a neke vrste i pripitomljene pa se gaje kao [[D|domaće životinj]]e. |
==Morfologija== | ==Morfologija== | ||
| − | Veličina im varira od 12, 5 cm dužine i težine od samo 28-40 g, koliko ima najmanja vrsta azijska plava [[prepelica]] (Coturnix chinensis) pa do oko 14 kg težine i preko 120 cm dužine za [[ćurka|severnoameričku ćurku]](Meleagris gallopavo). | + | Veličina im varira od 12, 5 cm dužine i težine od samo 28-40 g, koliko ima najmanja vrsta azijska plava [[prepelica]] (''Coturnix chinensis'') pa do oko 14 kg težine i preko 120 cm dužine za [[ćurka|severnoameričku ćurku]](''Meleagris gallopavo''). |
Na glavi se kod velikog broja vrsta, naročito kod mužjaka, nalazi kožno ispupčenje kresta koje može biti listolikog ili češljolikog oblika. Kljun je jak i na vrhu savijen na dole. Gornji kljun ivicama preklapa donji kljun. | Na glavi se kod velikog broja vrsta, naročito kod mužjaka, nalazi kožno ispupčenje kresta koje može biti listolikog ili češljolikog oblika. Kljun je jak i na vrhu savijen na dole. Gornji kljun ivicama preklapa donji kljun. | ||
| Red 18: | Red 18: | ||
Na nogama imaju 4 prsta, od kojih su tri okrenuta ka napred, a jedan (prvi prst) se nalazi pozadi i postavljen je nešto više nego ostali. Kod mužjaka iznad zadnjeg prsta postoji na pisku jedan šiljati nastavak presvučen rožnom materijom koji se naziva ostruga ili mamuza. Mužjaci ga koriste za međusobne borbe. Na prstima se nalaze snažne, blago povijene kandže prilaogeđene kopanju, čeprkanju po tlu. | Na nogama imaju 4 prsta, od kojih su tri okrenuta ka napred, a jedan (prvi prst) se nalazi pozadi i postavljen je nešto više nego ostali. Kod mužjaka iznad zadnjeg prsta postoji na pisku jedan šiljati nastavak presvučen rožnom materijom koji se naziva ostruga ili mamuza. Mužjaci ga koriste za međusobne borbe. Na prstima se nalaze snažne, blago povijene kandže prilaogeđene kopanju, čeprkanju po tlu. | ||
| − | Rep je različite dužine zavisno od vrsta, od slabo razvijenog, skoro neprimetnog pa do raskošnog, šarenog dugačkog kakav je kod pauna. [[Perje]] im je bogato i često upadljivih boja, naročito kod mužjaka. Polni dimorfizam je kod pojedinih vrsta jako izražen, dok se kod drugih polovi ne razlikuju. | + | Rep je različite dužine zavisno od vrsta, od slabo razvijenog, skoro neprimetnog pa do raskošnog, šarenog dugačkog kakav je kod pauna. [[Perje]] im je bogato i često upadljivih boja, naročito kod mužjaka. [[P|Polni dimorfizam]] je kod pojedinih vrsta jako izražen, dok se kod drugih polovi ne razlikuju. |
==Razmnožavanje== | ==Razmnožavanje== | ||
Pokazuju veliku raznovrsnost kada je razmnožavanje u pitanju tako da se sreće: | Pokazuju veliku raznovrsnost kada je razmnožavanje u pitanju tako da se sreće: | ||
*[[M|monogamija]] i [[P|poligamija]] | *[[M|monogamija]] i [[P|poligamija]] | ||
*par može ostati zajedno samo u toku jednog parenja ili u više sezona | *par može ostati zajedno samo u toku jednog parenja ili u više sezona | ||
| − | *za vreme udvaranja boja kože i perja se menja od neupadljive u jarku, a udvaranje obuhvata šepurenje mužjaka koji time pokazuje svoja raskošno obojena pera | + | *za vreme udvaranja boja kože i [[perje|perja]] se menja od neupadljive u jarku, a udvaranje obuhvata šepurenje mužjaka koji time pokazuje svoja raskošno obojena pera |
*kod nekih vrsta postoji izrazita hijerarhija, kada dominantni mužjak ima mogućnosti da češće pari nego onaj koji je nižeg ranga. | *kod nekih vrsta postoji izrazita hijerarhija, kada dominantni mužjak ima mogućnosti da češće pari nego onaj koji je nižeg ranga. | ||
Većina vrsta se pari sezonski prilagođeno klimatskim faktorima staništa koje naseljavaju. [[gnezdo|Gnezda]] prave na tlu ili drveću. Kod nekih su gnezda plitka, izgrađena od trave i lišća. Vrste iz porodice [[koke humkašice|koka humkašica]] (Megapodidae) su jedinstvene među pticama po tome što ne leže na jajima već gnezda prave u vidu neke vrste inkubatora. Kopaju udubljenja u tlu i u njih grupno polažu jaja koja zatim prekrivaju peskom ili biljnim materijalom. Gnezdo se greje ili tako što sunce zagreva pesak ili biljni materijal truli i time oslobađa toplotu. | Većina vrsta se pari sezonski prilagođeno klimatskim faktorima staništa koje naseljavaju. [[gnezdo|Gnezda]] prave na tlu ili drveću. Kod nekih su gnezda plitka, izgrađena od trave i lišća. Vrste iz porodice [[koke humkašice|koka humkašica]] (Megapodidae) su jedinstvene među pticama po tome što ne leže na jajima već gnezda prave u vidu neke vrste inkubatora. Kopaju udubljenja u tlu i u njih grupno polažu jaja koja zatim prekrivaju peskom ili biljnim materijalom. Gnezdo se greje ili tako što sunce zagreva pesak ili biljni materijal truli i time oslobađa toplotu. | ||
| − | Boja jaja varira od bele i krem do smeđe ili šarene. Posle perioda [[I|inkubacije]] iz jaja se izlegu mladi koji su u stanju da hodaju, lete i vrlo brzo posle izleganja samostalno hrane. Brigu o mladima vode isključivo ženke, dok mužjaci štite gnezdo, ženke i mlade. | + | Boja jaja varira od bele i krem do smeđe ili šarene. Posle perioda [[I|inkubacije]] iz jaja se izlegu mladi koji su u stanju da hodaju, lete i vrlo brzo posle izleganja samostalno hrane. Brigu o mladima vode isključivo ženke, dok mužjaci štite [[gnezdo]], ženke i mlade. |
==Stanište, ishrana, ponašanje== | ==Stanište, ishrana, ponašanje== | ||
Nastanjuju veoma raznovrsna staništa šume, krčevine, pustinje, obradive površine, alpske livade. Žive na tlu ili drveću. neke mogu dobro da lete na velikim udaljenostima, dok su većina vrsta slabi letači i uglavnom se kreću šetanjem po tlu. Mnoge vrste su aktivne u sumrak ili zoru. | Nastanjuju veoma raznovrsna staništa šume, krčevine, pustinje, obradive površine, alpske livade. Žive na tlu ili drveću. neke mogu dobro da lete na velikim udaljenostima, dok su većina vrsta slabi letači i uglavnom se kreću šetanjem po tlu. Mnoge vrste su aktivne u sumrak ili zoru. | ||
| Red 40: | Red 40: | ||
*odbranom i zaštitom mladunaca. | *odbranom i zaštitom mladunaca. | ||
| − | Ishrana im je bazirana kako na biljnoj tako i životinjskoh hrani. Biljni materijal ukjlučuje: [[plod]]ove, [[seme]]nke, lišće, cvetove, podzemne organe. Od životinja najčešće jedu [[člankovite gliste]], puževe, [[gušteri|guštere]], [[zmije]], sitne [[glodari|glodare]], ptičija jaja i dr. | + | Ishrana im je bazirana kako na biljnoj tako i životinjskoh hrani. Biljni materijal ukjlučuje: [[plod]]ove, [[seme]]nke, lišće, cvetove, podzemne organe. Od životinja najčešće jedu [[člankovite gliste]], [[puževi|puževe]], [[gušteri|guštere]], [[zmije]], sitne [[glodari|glodare]], ptičija jaja i dr. |
==Klasifikacija== | ==Klasifikacija== | ||
Red Galliformes se sastoji od 65 rodova i 221 vrste, koji su svrstani u porodice: | Red Galliformes se sastoji od 65 rodova i 221 vrste, koji su svrstani u porodice: | ||
| − | *[[Quercymegapodiidae]] | + | *[[Quercymegapodiidae]], izumrla porodica |
| − | *[[Paraortygidae]] | + | *[[Paraortygidae]], izumrla porodica |
| − | *[[Sylviornithidae]] | + | *[[Sylviornithidae]], izumrla porodica |
*[[koke humkašice]] (Megapodidae) | *[[koke humkašice]] (Megapodidae) | ||
*[[kurasoi, guani i čakalake]] (Cracidae) | *[[kurasoi, guani i čakalake]] (Cracidae) | ||
*natporodica [[Phasianoidea]], sa porodicama: | *natporodica [[Phasianoidea]], sa porodicama: | ||
| − | **[[Gallinuloididae]] | + | **[[Gallinuloididae]], izumrla porodica |
**[[prepelice]] (Odontophoridae) | **[[prepelice]] (Odontophoridae) | ||
**[[morke]] (Numididae) | **[[morke]] (Numididae) | ||
| Red 62: | Red 62: | ||
***[[pauni]] (Pavoninae) | ***[[pauni]] (Pavoninae) | ||
***[[frankolini]] (Gallininae) | ***[[frankolini]] (Gallininae) | ||
| + | |||
| + | ==Fotografije== | ||
| + | <gallery> | ||
| + | Slika:Capercaillie.jpg|Tetrao urogallus | ||
| + | Slika:Koka.jpg|Gallus domestica | ||
| + | Slika:PheasntmalePB.jpg|Phasianus colchicus | ||
| + | Slika:1108823417.jpg|Leipoa ocellata | ||
| + | Slika:Grand.hocco.lohe.1g.jpg|Crax rubra | ||
| + | Slika:Coturnix coturnix 8722.jpg|Coturnix coturnix | ||
| + | Slika:Numida meleagris a5394.jpg|Numida meleagris | ||
| + | |||
| + | |||
| + | </gallery> | ||
| + | |||
==Literatura== | ==Literatura== | ||
*Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982. | *Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982. | ||
Najnovija izmena na datum 11. oktobar 2015. u 17:51
- klasifikacija:
- carstvo životinje (Animalia)
- tip hordati (Chordata)
- podtip kičmenjaci (Vertebrata)
- klasa ptice (Aves)
- podklasa Neornithes
- nadred ptice letačice (Neognathae, Carinatae)
- red kokoši
Kokoši (Galliformes) su red ptica letačica koje imaju zdepasto, krupno telo i snažno razvijene noge za hodanje, a krila su im dosta kratka. Većina su slabi letači sa masivnim i težim kostima nego kod ostalih ptica. Rasprostranjene su po skoro čitavom svetu, a neke vrste i pripitomljene pa se gaje kao domaće životinje.
Sadržaj
Morfologija
Veličina im varira od 12, 5 cm dužine i težine od samo 28-40 g, koliko ima najmanja vrsta azijska plava prepelica (Coturnix chinensis) pa do oko 14 kg težine i preko 120 cm dužine za severnoameričku ćurku(Meleagris gallopavo).
Na glavi se kod velikog broja vrsta, naročito kod mužjaka, nalazi kožno ispupčenje kresta koje može biti listolikog ili češljolikog oblika. Kljun je jak i na vrhu savijen na dole. Gornji kljun ivicama preklapa donji kljun.
Na nogama imaju 4 prsta, od kojih su tri okrenuta ka napred, a jedan (prvi prst) se nalazi pozadi i postavljen je nešto više nego ostali. Kod mužjaka iznad zadnjeg prsta postoji na pisku jedan šiljati nastavak presvučen rožnom materijom koji se naziva ostruga ili mamuza. Mužjaci ga koriste za međusobne borbe. Na prstima se nalaze snažne, blago povijene kandže prilaogeđene kopanju, čeprkanju po tlu.
Rep je različite dužine zavisno od vrsta, od slabo razvijenog, skoro neprimetnog pa do raskošnog, šarenog dugačkog kakav je kod pauna. Perje im je bogato i često upadljivih boja, naročito kod mužjaka. Polni dimorfizam je kod pojedinih vrsta jako izražen, dok se kod drugih polovi ne razlikuju.
Razmnožavanje
Pokazuju veliku raznovrsnost kada je razmnožavanje u pitanju tako da se sreće:
- monogamija i poligamija
- par može ostati zajedno samo u toku jednog parenja ili u više sezona
- za vreme udvaranja boja kože i perja se menja od neupadljive u jarku, a udvaranje obuhvata šepurenje mužjaka koji time pokazuje svoja raskošno obojena pera
- kod nekih vrsta postoji izrazita hijerarhija, kada dominantni mužjak ima mogućnosti da češće pari nego onaj koji je nižeg ranga.
Većina vrsta se pari sezonski prilagođeno klimatskim faktorima staništa koje naseljavaju. Gnezda prave na tlu ili drveću. Kod nekih su gnezda plitka, izgrađena od trave i lišća. Vrste iz porodice koka humkašica (Megapodidae) su jedinstvene među pticama po tome što ne leže na jajima već gnezda prave u vidu neke vrste inkubatora. Kopaju udubljenja u tlu i u njih grupno polažu jaja koja zatim prekrivaju peskom ili biljnim materijalom. Gnezdo se greje ili tako što sunce zagreva pesak ili biljni materijal truli i time oslobađa toplotu.
Boja jaja varira od bele i krem do smeđe ili šarene. Posle perioda inkubacije iz jaja se izlegu mladi koji su u stanju da hodaju, lete i vrlo brzo posle izleganja samostalno hrane. Brigu o mladima vode isključivo ženke, dok mužjaci štite gnezdo, ženke i mlade.
Stanište, ishrana, ponašanje
Nastanjuju veoma raznovrsna staništa šume, krčevine, pustinje, obradive površine, alpske livade. Žive na tlu ili drveću. neke mogu dobro da lete na velikim udaljenostima, dok su većina vrsta slabi letači i uglavnom se kreću šetanjem po tlu. Mnoge vrste su aktivne u sumrak ili zoru.
Kada ih nešto uznemiri, uplaši lete direkto uspravno u vazduh, a zatim nastavljaju vodoravan let što dalje od izvora koji ih je uznemirio. Neke vrste vode usamljeni način života, dok druge žive u parovima ili jatima. U jatima je izražena hijerarhija.
Komuniciraju uglavnom na dva načina, ispuštanjem glasova, zvukova i vizuelnim signalima. Preteći stav zauzimaju uspravnim položajem tela. Akustična signalizacija može da bude i klepetanje krilima, vibracija perja, repa i kao i bubnjanje krilima za vreme leta. Ispuštanje glasova je u vezi sa:
- udvaranjem
- takmičenjem mužjaka za naklonost ženke
- čuvanjem teritorije
- odbranom i zaštitom mladunaca.
Ishrana im je bazirana kako na biljnoj tako i životinjskoh hrani. Biljni materijal ukjlučuje: plodove, semenke, lišće, cvetove, podzemne organe. Od životinja najčešće jedu člankovite gliste, puževe, guštere, zmije, sitne glodare, ptičija jaja i dr.
Klasifikacija
Red Galliformes se sastoji od 65 rodova i 221 vrste, koji su svrstani u porodice:
- Quercymegapodiidae, izumrla porodica
- Paraortygidae, izumrla porodica
- Sylviornithidae, izumrla porodica
- koke humkašice (Megapodidae)
- kurasoi, guani i čakalake (Cracidae)
- natporodica Phasianoidea, sa porodicama:
- Gallinuloididae, izumrla porodica
- prepelice (Odontophoridae)
- morke (Numididae)
- Phasianidae, sa potporodicama:
- ćurke (Meleagridinae)
- tetrebi (Tetraoninae)
- jarebice (Perdicinae)
- fazani (Phasianinae)
- Arborophilinae
- virdžinijske prepelice (Coturnicinae)
- pauni (Pavoninae)
- frankolini (Gallininae)
Fotografije
Tetrao urogallus
Gallus domestica
Phasianus colchicus
Leipoa ocellata
Crax rubra
Coturnix coturnix
Numida meleagris
Literatura
- Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Rašajski, J. (1997): Ptice Srbije, Prometej, Novi Sad
