Razlika između izmena na stranici „Kokoši”
| Red 10: | Red 10: | ||
</div> | </div> | ||
| − | '''Kokoši''' ('''Galliformes''') su red [[ptice letačice|ptica letačica]] koje imaju zdepasto, krupno telo i snažno razvijene noge za hodanje. Većina su slabi letači sa masivnim i težim kostima nego kod ostalih ptica. | + | '''Kokoši''' ('''Galliformes''') su red [[ptice letačice|ptica letačica]] koje imaju zdepasto, krupno telo i snažno razvijene noge za hodanje, a krila su im dosta kratka. Većina su slabi letači sa masivnim i težim kostima nego kod ostalih ptica. Rasprostranjene su po skoro čitavom svetu, a neke vrste i pripitomljene pa se gaje kao domaće životinje. |
| + | ==Morfologija== | ||
| + | Veličina im varira od 12, 5 cm dužine i težine od samo 28-40 g, koliko ima najmanja vrsta azijska plava [[prepelica]] (Coturnix chinensis) pa do oko 14 kg težine i preko 120 cm dužine za [[ćurka|severnoameričku ćurku]](Meleagris gallopavo). | ||
| + | Na glavi se kod velikog broja vrsta, naročito kod mužjaka, nalazi kožno ispupčenje kresta koje može biti listolikog ili češljolikog oblika. Kljun je jak i na vrhu savijen na dole. Gornji kljun ivicama preklapa donji kljun. | ||
| + | Na nogama imaju 4 prsta, od kojih su tri okrenuta ka napred, a jedan (prvi prst) se nalazi pozadi i postavljen je nešto više nego ostali. Kod mužjaka iznad zadnjeg prsta postoji na pisku jedan šiljati nastavak presvučen rožnom materijom koji se naziva ostruga ili mamuza. Mužjaci ga koriste za međusobne borbe. Na prstima se nalaze snažne, blago povijene kandže prilaogeđene kopanju, čeprkanju po tlu. | ||
| + | Rep je različite dužine zavisno od vrsta, od slabo razvijenog, skoro neprimetnog pa do raskošnog, šarenog dugačkog kakav je kod pauna. Polni dimorfizam je kod pojedinih vrsta jako izražen, dok se kod drugih polovi ne razlikuju. | ||
| + | ==Stanište, ishrana, ponašanje== | ||
| + | Nastanjuju veoma raznovrsna staništa šume, krčevine, pustinje, obradive površine, alpske livade. | ||
==Klasifikacija== | ==Klasifikacija== | ||
Red Galliformes se sastoji od 65 rodova i 221 vrste, koji su svrstani u porodice: | Red Galliformes se sastoji od 65 rodova i 221 vrste, koji su svrstani u porodice: | ||
| Red 27: | Red 34: | ||
*[[Odontophoridae]] | *[[Odontophoridae]] | ||
*[[Numididae]] | *[[Numididae]] | ||
| − | *[[Phasianidae], sa podporodicama: | + | *[[Phasianidae]], sa podporodicama: |
**[[Meleagridinae]] | **[[Meleagridinae]] | ||
**[[Tetraoninae]] | **[[Tetraoninae]] | ||
Izmena na datum 28. januar 2009. u 00:30
- klasifikacija:
- carstvo životinje (Animalia)
- tip hordati (Chordata)
- podtip kičmenjaci (Vertebrata)
- klasa ptice (Aves)
- podklasa Neornithes
- nadred ptice letačice (Neognathae, Carinatae)
- red kokoši
Kokoši (Galliformes) su red ptica letačica koje imaju zdepasto, krupno telo i snažno razvijene noge za hodanje, a krila su im dosta kratka. Većina su slabi letači sa masivnim i težim kostima nego kod ostalih ptica. Rasprostranjene su po skoro čitavom svetu, a neke vrste i pripitomljene pa se gaje kao domaće životinje.
Morfologija
Veličina im varira od 12, 5 cm dužine i težine od samo 28-40 g, koliko ima najmanja vrsta azijska plava prepelica (Coturnix chinensis) pa do oko 14 kg težine i preko 120 cm dužine za severnoameričku ćurku(Meleagris gallopavo).
Na glavi se kod velikog broja vrsta, naročito kod mužjaka, nalazi kožno ispupčenje kresta koje može biti listolikog ili češljolikog oblika. Kljun je jak i na vrhu savijen na dole. Gornji kljun ivicama preklapa donji kljun.
Na nogama imaju 4 prsta, od kojih su tri okrenuta ka napred, a jedan (prvi prst) se nalazi pozadi i postavljen je nešto više nego ostali. Kod mužjaka iznad zadnjeg prsta postoji na pisku jedan šiljati nastavak presvučen rožnom materijom koji se naziva ostruga ili mamuza. Mužjaci ga koriste za međusobne borbe. Na prstima se nalaze snažne, blago povijene kandže prilaogeđene kopanju, čeprkanju po tlu.
Rep je različite dužine zavisno od vrsta, od slabo razvijenog, skoro neprimetnog pa do raskošnog, šarenog dugačkog kakav je kod pauna. Polni dimorfizam je kod pojedinih vrsta jako izražen, dok se kod drugih polovi ne razlikuju.
Stanište, ishrana, ponašanje
Nastanjuju veoma raznovrsna staništa šume, krčevine, pustinje, obradive površine, alpske livade.
Klasifikacija
Red Galliformes se sastoji od 65 rodova i 221 vrste, koji su svrstani u porodice:
- Quercymegapodiidae
- Paraortygidae
- Sylviornithidae
- Numididae
- Odontophoridae
- Megapodidae
- Cracidae
- nadporodica Phasianoidea, sa porodicama:
- Gallinuloididae
- Odontophoridae
- Numididae
- Phasianidae, sa podporodicama:
Literatura
- Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Rašajski, J. (1997): Ptice Srbije, Prometej, Novi Sad
|
Tekst nije završen - radovi su u toku
|
