Razlika između izmena na stranici „Komarci Vojvodine”
(→Anopheles maculipennis) |
|||
(Jedna međuizmena od strane još jednog korisnika nije prikazana) | |||
Red 5: | Red 5: | ||
Može se slobodno reći da ova vrsta u Vojvodini čini najveće smetnje, a kada se radi o najezdama, najčešće je reč o vexans-u. Kao i svi Aedes-i i vexans polaže jaja na zemlju i razvoj nastavlja tek po dolasku vode na taj teren. Ova mesta se najčešće nalaze pored reka, i to između nasipa i rečnog toka, zatim na livadama i kanalima sa dosta žbunovite vegetacije gde su česta kolebanja visine vodenog sloja. Pri porastu vode na takvim mestima i njenom dovoljno dugom zadržavanju na okolnom terenu dolazi do prave eksplozije populacije vexans-a. Najranije se larve sreću u aprilu i maju a prve aktivnosti odraslih se registruju početkom juna. Veoma su aktivni i ukoliko je mesto senovito napadaju tokom celog dana jednakom žestinom, ali su ipak osnovni i najčešći napadi predveče. U vojvođanskim uslovima, vexans je naročito brojan u kišnim letima ili u godinama kada su česte oscilacije rečnih tokova (Sl. 13). | Može se slobodno reći da ova vrsta u Vojvodini čini najveće smetnje, a kada se radi o najezdama, najčešće je reč o vexans-u. Kao i svi Aedes-i i vexans polaže jaja na zemlju i razvoj nastavlja tek po dolasku vode na taj teren. Ova mesta se najčešće nalaze pored reka, i to između nasipa i rečnog toka, zatim na livadama i kanalima sa dosta žbunovite vegetacije gde su česta kolebanja visine vodenog sloja. Pri porastu vode na takvim mestima i njenom dovoljno dugom zadržavanju na okolnom terenu dolazi do prave eksplozije populacije vexans-a. Najranije se larve sreću u aprilu i maju a prve aktivnosti odraslih se registruju početkom juna. Veoma su aktivni i ukoliko je mesto senovito napadaju tokom celog dana jednakom žestinom, ali su ipak osnovni i najčešći napadi predveče. U vojvođanskim uslovima, vexans je naročito brojan u kišnim letima ili u godinama kada su česte oscilacije rečnih tokova (Sl. 13). | ||
===''[[Aedes cinereus]]''=== | ===''[[Aedes cinereus]]''=== | ||
− | [[Larve]] se razvijaju u stajaćoj, nešto dubljoj vodi, koja je zaklonjena od direktne sunčeve svetlosti, sa malo vodene vegetacije. Najčešće legla ove vrste su bare koje se nalaze u šumama ili na ivici šuma i močvara. Ženke se obično zavlače u travu, a spada u grupu komaraca koji najčešće napadaju čoveka. Prisutna je cele sezone, od kasnog proleća do kasne jeseni. Obično ima dve generacije. Pojava druge generacije u vezi je sa letnjim kišama. Prezimljuje u stadijumu jaja. Aktivnost ove vrste ispoljava se tokom celog dana, mada je nešto izraženija u jutarnjim i večernjim satima. | + | [[Larve]] se razvijaju u stajaćoj, nešto dubljoj vodi, koja je zaklonjena od direktne sunčeve svetlosti, sa malo vodene vegetacije. Najčešće legla ove vrste su bare koje se nalaze u šumama ili na ivici šuma i močvara. Ženke se obično zavlače u travu, a spada u grupu [[komarci|komaraca]] koji najčešće napadaju čoveka. Prisutna je cele sezone, od kasnog proleća do kasne jeseni. Obično ima dve generacije. Pojava druge generacije u vezi je sa letnjim kišama. Prezimljuje u stadijumu jaja. Aktivnost ove vrste ispoljava se tokom celog dana, mada je nešto izraženija u jutarnjim i večernjim satima. |
===''[[Aedes cantans|Aedes (Ochlerotatus) cantans]]'' === | ===''[[Aedes cantans|Aedes (Ochlerotatus) cantans]]'' === | ||
Larve se razvijaju u proleće u manjim bazenima i lokvama sa dosta opalog lišća na dnu. Vrsta se javlja sredinom proleća, najčešće oko aprila, i ima jednu generaciju godišnje, vrlo retko dve. Prezimljuje u stadijumu jaja. Spada u grupu vrsta koje vrlo rado i u velikom broju napadaju čoveka. U Vojvodini je za njen razvoj posebno pogodan reon potiskih šuma. | Larve se razvijaju u proleće u manjim bazenima i lokvama sa dosta opalog lišća na dnu. Vrsta se javlja sredinom proleća, najčešće oko aprila, i ima jednu generaciju godišnje, vrlo retko dve. Prezimljuje u stadijumu jaja. Spada u grupu vrsta koje vrlo rado i u velikom broju napadaju čoveka. U Vojvodini je za njen razvoj posebno pogodan reon potiskih šuma. | ||
Red 44: | Red 44: | ||
*history.amedd.army.mil | *history.amedd.army.mil | ||
*www.hq.usace.army.mil | *www.hq.usace.army.mil | ||
− | <div class="info">iz seminarskog rada: ''KOMARCI (Diptera: Culicidae)'', | + | <div class="info">iz seminarskog rada: ''KOMARCI (Diptera: Culicidae)'', Ane Stefanović)</div> |
− | |||
[[Kategorija:Insekti]] | [[Kategorija:Insekti]] | ||
[[Kategorija:Komarci (Culiciade)]] | [[Kategorija:Komarci (Culiciade)]] |
Najnovija izmena na datum 9. oktobar 2015. u 18:28
Sadržaj
Najčešće vrste komaraca u Vojvodini
Aedes vexans
Može se slobodno reći da ova vrsta u Vojvodini čini najveće smetnje, a kada se radi o najezdama, najčešće je reč o vexans-u. Kao i svi Aedes-i i vexans polaže jaja na zemlju i razvoj nastavlja tek po dolasku vode na taj teren. Ova mesta se najčešće nalaze pored reka, i to između nasipa i rečnog toka, zatim na livadama i kanalima sa dosta žbunovite vegetacije gde su česta kolebanja visine vodenog sloja. Pri porastu vode na takvim mestima i njenom dovoljno dugom zadržavanju na okolnom terenu dolazi do prave eksplozije populacije vexans-a. Najranije se larve sreću u aprilu i maju a prve aktivnosti odraslih se registruju početkom juna. Veoma su aktivni i ukoliko je mesto senovito napadaju tokom celog dana jednakom žestinom, ali su ipak osnovni i najčešći napadi predveče. U vojvođanskim uslovima, vexans je naročito brojan u kišnim letima ili u godinama kada su česte oscilacije rečnih tokova (Sl. 13).
Aedes cinereus
Larve se razvijaju u stajaćoj, nešto dubljoj vodi, koja je zaklonjena od direktne sunčeve svetlosti, sa malo vodene vegetacije. Najčešće legla ove vrste su bare koje se nalaze u šumama ili na ivici šuma i močvara. Ženke se obično zavlače u travu, a spada u grupu komaraca koji najčešće napadaju čoveka. Prisutna je cele sezone, od kasnog proleća do kasne jeseni. Obično ima dve generacije. Pojava druge generacije u vezi je sa letnjim kišama. Prezimljuje u stadijumu jaja. Aktivnost ove vrste ispoljava se tokom celog dana, mada je nešto izraženija u jutarnjim i večernjim satima.
Aedes (Ochlerotatus) cantans
Larve se razvijaju u proleće u manjim bazenima i lokvama sa dosta opalog lišća na dnu. Vrsta se javlja sredinom proleća, najčešće oko aprila, i ima jednu generaciju godišnje, vrlo retko dve. Prezimljuje u stadijumu jaja. Spada u grupu vrsta koje vrlo rado i u velikom broju napadaju čoveka. U Vojvodini je za njen razvoj posebno pogodan reon potiskih šuma.
Aedes caspius
Larve se najčešće razvijaju u velikom broju u dolinama reka posle poplava. Najbrojnija je prolećna populacija a ostale generacije se javljaju posle letnjih kiša ali u mnogo manjem broju. Zahteva određeni stepen saliniteta vode, a to je od 5 do 15/l, Cl/H2O, mada se nalazi i u slanijoj. Poseban problem pri kontroli ove vrste predstavlja podatak da se odrasli često udaljavaju i do 30 km od legla. Često migrira do ljudskih naselja u blizini kuća i štala. Ova vrsta je agresivna u svojim napadima na čoveka i životinje. U Vojvodini su tereni pogodni za razvoj ove vrste plavne slatinaste livade.
Mansonia richardii
Larve se nalaze u stalnim vodama u kojoj rastu biljke Aeorus, Carex, Glyceria, Rannunculus, Tipha i druge biljne vrste. Larva i lutka su fiksirane pri dnu barskih biljaka, ne izlaze na površinu jer kiseonik uzimaju preko aerenhima biljke. Ima jednu generaciju godišnje. Larve se razvijaju u jesen i tako prezimljuju, da bi u stadijum lutke prešle u maju-junu. Za razvoj, ova vrsta, pored vodenih biljaka zahteva stalno prisustvo vode, supstrat bogat organskim materijama i veoma slabo kretanje vode.
Culex pipiens i Culex molestus
Do skoro su bile smatrane za podvrste Culex pipiens, ali su genetička istraživanja potvrdila sumlju da se radi o dve vrste i one su u sistematici razdvojene. Za njih je karakteristično da se sreću primerci koji imaju sistematske karakteristike obe vrste a uzrok tome je što se njihovo evolutivno razdvajanje odvijalo u bliskoj prošlosti. Ovo su najkarakterističnije urbane vrste. Njihove larve se razvijaju u najrazličitijim stajaćim i sporotekućim vodama (bare, lokve, kanali, bazeni, slivnici, posude sa vodom itd.). Larve se mogu naći i u odbačenim predmetima, konzervama, kanalima sa prljavom vodom, poplavljenim podrumima, jednom rečju svugde gde se voda dovoljno dugo zadržava da bi se završio razvojni ciklus ovih vrsta. Ipak, više se javljajuju u uslovima kada je voda bogata organskim materijama. Od legla se udaljavaju najčešće do 100 m, ređe više, pa se može reći da su to „lokalni komarci“. Njihovo prisustvo je konstantno u urbanim i ruralnim sredinama tokom cele sezone i bez većih oscilacija u brojnosti, s tim da se C. pipiens češće javlja u ruralim sredinama, a C. molestus u urbanim. Prezimljavaju kao oplođene ženke, a daju nekoliko generacija godišnje, što zavisi od spoljašnjih uslova. (Sl.14).
Anopheles maculipennis
Larve se razvijaju u stajaćim vodama sa vodenom vegetacijom i končastim algama. Mogu se naći i na senčenim mestima, pogotovu u južnom delu areala. Prezimljuju kao oplođene ženke. Daju veći broj generacija u toku godine. Ova vrsta je potencijalni prenosilac malarije (Sl. 15).
Anopheles plumbeus
Larve se razvijaju u vodi koja se nakuplja u dupljama drveća i panjeva. Voda je bazna sa visokom koncetracijom alkalnih metala, tanina, pigmenata i drugih ekstrakata iz drveta. Prezimljuje ili u obliku jaja ili u bilo kom od četiri stupnja larve. To je šumska vrsta koja vrlo retko ulazi u kuće ili napada čoveka.
Anopheles hyrcanus
Larve se razvijaju u stajaćim vodama ugrejanim sunčevim zracima i sa dosta vegetacije, veće i manje lokve, močvare i rukavci i izlivi reka koji su bogati vodenom vegetacijom. Adulti su aktivni od proleća do novembra kada se javlja od 2-4 generacije u toku godine u zavisnosti od uslova sredine. Ova vrsta retko dolazi u kontakt sa ljudima, jer obično ne ulazi u kuće i najčešće napada na otvorenom. Češće se sreće u blizini štala.
Literatura
- Becker, N., Petrić, D., Zgomba, M. (2003): Mosquitoes and their Control, Kluwer Academic / Plenum Publisher, New York
- Božičić, B. (1985): Komarci Fruške Gore (Diptera: Culicidae), Matica srpska, Novi Sad
- Cvetković, M. (1977): Suzbijanje komaraca, priručnik za rad, komitet za zaštitu i unapređivanje čovekove sredine Izvršnog Veća SAP Vojvodine, Novi Sad
- Gutsevich, A., V., Monchadskii, A., S., Shtakel’berg, A., A. (1974): Fauna of The USSR, Mosquitoes (fam. Culicidae), Izdatel’stvo „Nauka“ Leningradskoe Otdelenie, Leningrad, 1971, Trasleted from Russian, Israel Program for Scientific Translations, Jerusalem
- www.ianrpubs.unl.edu
- www.enchantedlearning.com
- www.cdc.gov
- www.yorkcounty.gov
- www.cbu.edu
- bugscope.itg.uiuc.edu
- www.mee-inc.com
- www.mosquito-va.org
- www.solanomosquito.com
- history.amedd.army.mil
- www.hq.usace.army.mil