Razlika između izmena na stranici „Korisnik:Stefann”
(9 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
Red 46: | Red 46: | ||
Milija Jovičić, autor poznatog sajta na srpskom jeziku koji se bavi popularizacijom prirodnih nauka - Viva Fizika, takođe predlaže saradnju koja je rezultirala u objavljivanju mojih tekstova na pomenutom sajtu. Prvi tekst na ovom internet mestu sam objavio u septembru 2008. godine. I pored predloženih saradnji autora pojedinih sajtova odbio sam te predloge zbog neažurnosti i neozbiljnosti tih sajtova. U oktobru 2008. godine osnovao sam YouTube kanal na kome se mogu naći originalni putopisi i online predavanja. U septembru 2009. godine osnovao sam drugi blog pod nazivom "Drvo života". Cilj ovog bloga je sistematizacija bioloških nauka i kraći osvrt na savremenu klasifikaciju živih bića. Pored novog bloga, na sajtu BioNet škole u ovom periodu objavio sam i album fotografija nastalih u Hercegovini. Album je nazvan "Flora Hercegovine". Od oktobra 2009. do jeseni 2010. godine bio sam aktivan član naučno-istraživačkog društva studenata biologije "Josif Pančić". U februaru 2010. godine objavio sam svoj prvi album stručnih creteža, takođe na sajtu BioNet škole. Album nosi naziv "Oblici života" i najveći broj crteža ima za tematiku protiste, ali i ćelijske strukture i gljive. Krajem jula 2010. godine objavio sam sedam albuma fotografija nastalih na Staroj planini. | Milija Jovičić, autor poznatog sajta na srpskom jeziku koji se bavi popularizacijom prirodnih nauka - Viva Fizika, takođe predlaže saradnju koja je rezultirala u objavljivanju mojih tekstova na pomenutom sajtu. Prvi tekst na ovom internet mestu sam objavio u septembru 2008. godine. I pored predloženih saradnji autora pojedinih sajtova odbio sam te predloge zbog neažurnosti i neozbiljnosti tih sajtova. U oktobru 2008. godine osnovao sam YouTube kanal na kome se mogu naći originalni putopisi i online predavanja. U septembru 2009. godine osnovao sam drugi blog pod nazivom "Drvo života". Cilj ovog bloga je sistematizacija bioloških nauka i kraći osvrt na savremenu klasifikaciju živih bića. Pored novog bloga, na sajtu BioNet škole u ovom periodu objavio sam i album fotografija nastalih u Hercegovini. Album je nazvan "Flora Hercegovine". Od oktobra 2009. do jeseni 2010. godine bio sam aktivan član naučno-istraživačkog društva studenata biologije "Josif Pančić". U februaru 2010. godine objavio sam svoj prvi album stručnih creteža, takođe na sajtu BioNet škole. Album nosi naziv "Oblici života" i najveći broj crteža ima za tematiku protiste, ali i ćelijske strukture i gljive. Krajem jula 2010. godine objavio sam sedam albuma fotografija nastalih na Staroj planini. | ||
− | U međunarodnom naučnom časopisu "Protistology" tokom 2012. godine objavio sam naučni rad "New views on the megaclassification of life" u kome je dat pregled postojeće literature iz oblasti megaklasifikaciji živog sveta. Takođe, u radu je predložen novi klasifikacioni sistem živog sveta koji podrazumeva 5 domena i 17 carstava. Predložena je i nova nomenklatura visokih taksona koja podrazumeva da se nazivi domena završavaju nastavkom "-biota", subdomena nastavkom "-konta", carstva nastavkom "-ida" i podcarstva nastavkom "-ides". Domen Prionobiota podrazumeva acelularne organizme bez nukleinske kiseline, acelularni organizmi sa nukleinskom kiselinom su klasifikovani u domen Virusobiota, domen Bacteriobiota čine tipični prokariotski organizmi, dok su u domen Archaebiota svrstani specifični organizmi prokariotske građe, a domen Eukaryobiota obuhvata sva živa bića sa eukariotskim tipom organizacije. Početkom oktobra 2014. godine iz štampe izlazi moja prva knjiga pod naslovom "Opšta protistologija". | + | U međunarodnom naučnom časopisu "Protistology" tokom 2012. godine objavio sam naučni rad "New views on the megaclassification of life" u kome je dat pregled postojeće literature iz oblasti megaklasifikaciji živog sveta. Takođe, u radu je predložen novi klasifikacioni sistem živog sveta koji podrazumeva 5 domena i 17 carstava. Predložena je i nova nomenklatura visokih taksona koja podrazumeva da se nazivi domena završavaju nastavkom "-biota", subdomena nastavkom "-konta", carstva nastavkom "-ida" i podcarstva nastavkom "-ides". Domen Prionobiota podrazumeva acelularne organizme bez nukleinske kiseline, acelularni organizmi sa nukleinskom kiselinom su klasifikovani u domen Virusobiota, domen Bacteriobiota čine tipični prokariotski organizmi, dok su u domen Archaebiota svrstani specifični organizmi prokariotske građe, a domen Eukaryobiota obuhvata sva živa bića sa eukariotskim tipom organizacije. Početkom oktobra 2014. godine iz štampe izlazi moja prva knjiga pod naslovom "Opšta protistologija". Na Departmanu za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu održana je 7. novembra 2014. godine u 19h promocija ove knjige. |
<gallery> | <gallery> | ||
Red 65: | Red 65: | ||
Ova knjiga je zamišljena kao pregled savremenih znanja iz opšte protistologije, biološke nauke koja ima za cilj svestrano izučavanje fenotipske i genotipske prirode najstarijih eukariotskih organizama na Zemlji – protista. Knjiga je namenjena svima koji žele da saznaju više o protistima, odnosno da se upoznaju sa prirodom ovih interesantnih i zagonetnih organizama. Znanja iz protistologije obuhvaćena ovom knjigom su neophodna za razumevanje sistematike protista koja predstavlja izuzetno opširnu granu protistologije. | Ova knjiga je zamišljena kao pregled savremenih znanja iz opšte protistologije, biološke nauke koja ima za cilj svestrano izučavanje fenotipske i genotipske prirode najstarijih eukariotskih organizama na Zemlji – protista. Knjiga je namenjena svima koji žele da saznaju više o protistima, odnosno da se upoznaju sa prirodom ovih interesantnih i zagonetnih organizama. Znanja iz protistologije obuhvaćena ovom knjigom su neophodna za razumevanje sistematike protista koja predstavlja izuzetno opširnu granu protistologije. | ||
+ | |||
+ | '''Motivi za pisanje knjige''' | ||
Imajući u vidu literaturu koja je dostupna na engleskom i ruskom jeziku, konstatovao sam da su poprilično oskudno i nesistematično obrađeni opšti pojmovi, odnosno opšte karakteristike protista. To mi je bio podstrek da započnem rad na sintezi i sistematizaciji znanja iz oblasti opšte protistologije. S obzirom na to da na prostorima Balkana do sada nije publikovana nijedna knjiga sa sličnom tematikom, odlučio sam da sve tekstove objedinim u knjizi čiji je cilj da na jednostavan i savremen način, sa mnoštvom ilustracija, prezentuje izuzetno obimnu i kompleksnu oblast kao što je opšta protistologija. | Imajući u vidu literaturu koja je dostupna na engleskom i ruskom jeziku, konstatovao sam da su poprilično oskudno i nesistematično obrađeni opšti pojmovi, odnosno opšte karakteristike protista. To mi je bio podstrek da započnem rad na sintezi i sistematizaciji znanja iz oblasti opšte protistologije. S obzirom na to da na prostorima Balkana do sada nije publikovana nijedna knjiga sa sličnom tematikom, odlučio sam da sve tekstove objedinim u knjizi čiji je cilj da na jednostavan i savremen način, sa mnoštvom ilustracija, prezentuje izuzetno obimnu i kompleksnu oblast kao što je opšta protistologija. | ||
Red 72: | Red 74: | ||
S obzirom na to da su protisti tokom XIX i XX veka dosta proučavani i da se znanje o njima akumuliralo decenijama, osetio sam potrebu da izvršim podelu protistologije na veći broj oblasti. U drugoj polovini XX i početkom XXI veka došlo je do velikih promena u sistematici protista, a naročito se velika polemika vodi oko opravdanosti korišćenja metoda klasične klasifikacije, odnosno primene novih, kladističkih metoda. Iz tog razloga sam odlučio da u ovoj knjizi izbegnem korišćenje taksonomskih kategorija za grupe protista. Iako iz oblasti savremene sistematike protista ne postoji adekvatna literatura na srpskom jeziku, ona u ovoj knjizi nije obrađivana zbog toga što se radi o izuzetno obimnoj materiji, te ovaj krupan zalogaj ostaje zadatak za neku buduću publikaciju. | S obzirom na to da su protisti tokom XIX i XX veka dosta proučavani i da se znanje o njima akumuliralo decenijama, osetio sam potrebu da izvršim podelu protistologije na veći broj oblasti. U drugoj polovini XX i početkom XXI veka došlo je do velikih promena u sistematici protista, a naročito se velika polemika vodi oko opravdanosti korišćenja metoda klasične klasifikacije, odnosno primene novih, kladističkih metoda. Iz tog razloga sam odlučio da u ovoj knjizi izbegnem korišćenje taksonomskih kategorija za grupe protista. Iako iz oblasti savremene sistematike protista ne postoji adekvatna literatura na srpskom jeziku, ona u ovoj knjizi nije obrađivana zbog toga što se radi o izuzetno obimnoj materiji, te ovaj krupan zalogaj ostaje zadatak za neku buduću publikaciju. | ||
+ | |||
+ | '''Sadržaj knjige''' | ||
+ | |||
+ | U prvom poglavlju ''Uvod'' objašnjen je pojam protistologije, naučne grane biologije, kao i njena podela na tri dela - istoriju protistologije, opštu protistologiju i sistematiku protista. Opšta protistologija je podeljena na pet oblasti: citologiju, genetiku, morfologiju i fiziologiju protista, kao i geoprotistologiju. Nazivi delova i oblasti su skoro doslovce preneta na nazive poglavlja u samoj knjizi. U ovom prvom poglavlju autor se osvrnuo i na značaj algi za čoveka. Takođe, prikazan je i istorijski razvoj protistologije. Istorija protistologije seže sve do predistorije. Posle srednjeg veka, o čemu, kako autor navodi ima malo podataka, prezentirani su značajni momenti u razvoju ove nauke i naučna imena koja su tome doprinela od XVII do XX veka. | ||
+ | |||
+ | U poglavlju ''Citologija protista'' je sveubuhvatno i vrlo detaljno obrađena građa i topologija ćelijskih delova, koji su sistematizovani u potpoglavlja: ekstracelularne strukture, celularne strukture i poreklo eukariotske ćelije. Poseban značaj dat je različitim oblicima hromoplastima i hloroplastima prisutnih i značajnih za određene grupe protista. Takođe je velika pažnja posvećena terminologiji ekstracelularnih struktura koja je izuzetno problematična u savremenoj protistološkoj literaturi. Deo o poreklu eukariotske ćelije daje detaljan pregled nastanka ćelije prvih eukariota - protista, kroz najpoznatije teorije sa argumentima "za" i "protiv" njih. | ||
+ | |||
+ | Poglavlje ''Morfologija protista'' obrađeno je prema evolutivnom principu: od jednoćelijskih i kolonijalnih, preko sifonalnih ka višećelijskim oblicima. Svaka od kategorija opisana je vrlo precizno kroz podtipove, a i oni sami su vrlo podrobno objašnjeni. Poseban kvalitet su izdvojeni prelazni oblici koji ukazuju na mogući pravac evolucije protista. | ||
+ | |||
+ | Šesto poglavlje ''Fiziologija protista'' predstavlja originalan pokušaj sistematizovanja velikog broja informacija na ovu temu koja je do sada u literaturi bila zanemarivana i obično u sklopu fiziologije biljaka. Posebno je zanimljiv deo o rezervnim supstancama koji je veoma detaljno obrađen. Deo o razmnožavanju protista predstavlja veoma iscrpan prikaz tipova razmnožavanja protista, do sada nezabeležen u našoj literaturi. Podrobno su objašnjeni glavni tipovi razmnožavanja partenogenetsko, vegetativno, sporulativno i polno, a u okviru svakog od njih slikovito, sa puno činjenica i oblici kojima se pojedini protisti razmnožavaju. Za razumevanje podataka predočenih od stane autora ovog teksta neophodno je predznanje iz određenih bioloških oblasti kakva je recimo citologija ili morfologija biljaka i životinja, čime se opredeljuje čitalačka populacija. Autor ukazuje na smernice za sprovođenje istraživanja u okviru razmnožavanja protista, navodeći koji su načini razmnožavanja nedovoljno objašnjeni ili su diskutabilni. Nedostatak ovakvih radova u srpskoj literature ukazuje na njegovu važnost. | ||
+ | |||
+ | U poglavlju ''Geoprotistologija'' autor veoma detaljno obrađuje ekološku geoprotistologiju: ekološke odnose protista, ekološke faktore njihovog rasprostranjenja, ekološke grupe protista, toksikologiju i značaj protista u prirodi, ilustrovano velikim brojem primera naročito u delu o simbiontima i ekološkim grupama protista. | ||
[[Slika:Poster3zaNiš.jpg|300px|l|mini|Jedan od tri postera korištena za najavu promocije knjige "Opšta protistologija" na Univerzitetu u Nišu]] | [[Slika:Poster3zaNiš.jpg|300px|l|mini|Jedan od tri postera korištena za najavu promocije knjige "Opšta protistologija" na Univerzitetu u Nišu]] | ||
Red 157: | Red 171: | ||
</gallery> | </gallery> | ||
+ | |||
+ | == Biljke Balkanskog poluostrva == | ||
+ | |||
+ | [[Slika:Dianthus_pinifolius.jpg|630px|c|mini|''Dianthus pinifolius'' iz Hercegovine - endemit Balkanskog poluostrva iz familije Caryophyllaceae]] | ||
+ | [[Slika:Campanula_globularis.jpg|630px|c|mini|''Campanula globularis'' iz Hercegovine - vrsta iz familije Campanulaceae]] | ||
+ | [[Slika:Acanthus_spinosus.jpg|630px|c|mini|''Acanthus spinosus'' iz Hercegovine - vrsta iz familije Acanthaceae]] | ||
+ | [[Slika:Epipactis_latifolia.jpg|630px|c|mini|''Epipactis latifolia'' iz Hercegovine - vrsta iz familije Orchidaceae]] | ||
</td> | </td> |
Najnovija izmena na datum 8. februar 2015. u 16:35
|