Razlika između izmena na stranici „Kvantitativne osobine čoveka”
(7 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | '''Kvantitativne''' (metričke ili poligene) osobine čoveka su takve morfološke osobine koje se odgovarajućim instrumentom mogu izmeriti i izraziti mernim jedinicama, opisuju oblik i veličinu tela i nasleđuju se poligeno. | + | '''Kvantitativne''' (metričke ili poligene) osobine čoveka su takve [[M|morfološke osobine]] koje se odgovarajućim instrumentom mogu izmeriti i izraziti mernim jedinicama, opisuju oblik i veličinu tela i nasleđuju se [[P|poligeno]]. |
==Morfološke osobine čoveka== | ==Morfološke osobine čoveka== | ||
Osobine čoveka određene su zajedničkim delovanjem genetičke osnove (činilaca) i faktora spoljašnje sredine i svrstane su u dve osnovne grupe: | Osobine čoveka određene su zajedničkim delovanjem genetičke osnove (činilaca) i faktora spoljašnje sredine i svrstane su u dve osnovne grupe: | ||
Red 5: | Red 5: | ||
*'''kvantitativne osobine'''. | *'''kvantitativne osobine'''. | ||
− | Razlika između ove dve grupe morfoloških osobina jeste u broju | + | Razlika između ove dve grupe morfoloških osobina jeste u broju [[gen]]a koji ih određuju i kao i u stepenu uticaja faktora spoljašnje sredine u njihovom formiranju. Kvantitativne osobine su poligeno determinisane, određene su većim brojem gena dok su kvalitativne određene jednim genom ili malim brojem gena (tzv. '''[[monogensko nasleđivanje|monogenska]]''' ili oligogenska determinacija). Na formiranje i ispoljavanje kvantitativnih osobina sredinski faktori imaju velikog uticaja, dok je taj uticaj na kvalitativne osobine znatno manji. Činioci spoljašnje sredine u kojoj se neki organizam razvija mogu da promene dejstvo poligena pa time predstavljaju značajan faktor za obrazovanje kvantitativnih osobina. |
==Koeficijent naslednosti== | ==Koeficijent naslednosti== | ||
− | Za kvantitativne karakteristike je potrebno utvrditi koliko nasledna osnova, a koliko faktori spoljašnje | + | Za kvantitativne karakteristike je potrebno utvrditi koliko nasledna osnova, a koliko faktori spoljašnje utiču na njihovo formiranje. Prema tome se ove osobine mogu grupisati u: |
+ | * kvantitativne osobine sa visokim koeficijentom naslednosti kakve su visina tela i longitudinalne dimenzije skeleta | ||
+ | *kvantitativne osobine sa manjim, ali značajnim koeficijentom naslednosti kakve su masu tela i transverzalne dimenzije skeleta | ||
+ | *kvantitativne osobine na koje sredinski faktori imaju većeg uticaja nego nasledni činioci. | ||
+ | ==Totalne razmere tela== | ||
+ | U totalne razmere tela spada: | ||
+ | * visina, | ||
+ | *masa i | ||
+ | *obim grudnog koša | ||
+ | |||
+ | Pomoću njih se određuju individualne i grupne razlike između odraslih ljudi. One su pokazatelj fizičkog razvoja, zdravstvenog stanja i povezanosti između morfoloških i fizioloških osobina. | ||
+ | ==Širinske dimenzije== | ||
+ | U transverzalne ili širinske dimenzije spafdaju: | ||
+ | *dužine trupa, | ||
+ | *širine ramena | ||
+ | *širine karlice i dr. | ||
+ | ==Antropometrijske karakteristike glave i lica== | ||
+ | Antropometrijske karakteristike glave i lica su dimenzije koje određuju izgled osobe i pripadnost određenoj populaciji. Na njihovo formiranje više uticaja imaju genetski faktori nego sredinski uticaji. Pripadaju im: | ||
+ | *dužina i širina glave, čijim merenjem i poređenjem se dobija tzv. '''kefalični indeks''' (pojam je uveo švedski anatom [[Recius]]) ili indeks glave; | ||
+ | *karakteristike lica: | ||
+ | **morfološka visina lica, | ||
+ | **širina lica (bizigomatična širina), | ||
+ | **širina donje vilice (bigonialna širina), | ||
+ | **visina nosa i | ||
+ | **širina nosa. | ||
+ | ==Literatura== | ||
+ | *Skripta za studente biologije Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu | ||
{{radi se}} | {{radi se}} | ||
[[Kategorija:Humana biologija]] | [[Kategorija:Humana biologija]] | ||
[[Kategorija:Humana genetika]] | [[Kategorija:Humana genetika]] |
Najnovija izmena na datum 21. oktobar 2015. u 18:28
Kvantitativne (metričke ili poligene) osobine čoveka su takve morfološke osobine koje se odgovarajućim instrumentom mogu izmeriti i izraziti mernim jedinicama, opisuju oblik i veličinu tela i nasleđuju se poligeno.
Sadržaj
Morfološke osobine čoveka
Osobine čoveka određene su zajedničkim delovanjem genetičke osnove (činilaca) i faktora spoljašnje sredine i svrstane su u dve osnovne grupe:
- kvalitativne osobine
- kvantitativne osobine.
Razlika između ove dve grupe morfoloških osobina jeste u broju gena koji ih određuju i kao i u stepenu uticaja faktora spoljašnje sredine u njihovom formiranju. Kvantitativne osobine su poligeno determinisane, određene su većim brojem gena dok su kvalitativne određene jednim genom ili malim brojem gena (tzv. monogenska ili oligogenska determinacija). Na formiranje i ispoljavanje kvantitativnih osobina sredinski faktori imaju velikog uticaja, dok je taj uticaj na kvalitativne osobine znatno manji. Činioci spoljašnje sredine u kojoj se neki organizam razvija mogu da promene dejstvo poligena pa time predstavljaju značajan faktor za obrazovanje kvantitativnih osobina.
Koeficijent naslednosti
Za kvantitativne karakteristike je potrebno utvrditi koliko nasledna osnova, a koliko faktori spoljašnje utiču na njihovo formiranje. Prema tome se ove osobine mogu grupisati u:
- kvantitativne osobine sa visokim koeficijentom naslednosti kakve su visina tela i longitudinalne dimenzije skeleta
- kvantitativne osobine sa manjim, ali značajnim koeficijentom naslednosti kakve su masu tela i transverzalne dimenzije skeleta
- kvantitativne osobine na koje sredinski faktori imaju većeg uticaja nego nasledni činioci.
Totalne razmere tela
U totalne razmere tela spada:
- visina,
- masa i
- obim grudnog koša
Pomoću njih se određuju individualne i grupne razlike između odraslih ljudi. One su pokazatelj fizičkog razvoja, zdravstvenog stanja i povezanosti između morfoloških i fizioloških osobina.
Širinske dimenzije
U transverzalne ili širinske dimenzije spafdaju:
- dužine trupa,
- širine ramena
- širine karlice i dr.
Antropometrijske karakteristike glave i lica
Antropometrijske karakteristike glave i lica su dimenzije koje određuju izgled osobe i pripadnost određenoj populaciji. Na njihovo formiranje više uticaja imaju genetski faktori nego sredinski uticaji. Pripadaju im:
- dužina i širina glave, čijim merenjem i poređenjem se dobija tzv. kefalični indeks (pojam je uveo švedski anatom Recius) ili indeks glave;
- karakteristike lica:
- morfološka visina lica,
- širina lica (bizigomatična širina),
- širina donje vilice (bigonialna širina),
- visina nosa i
- širina nosa.
Literatura
- Skripta za studente biologije Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu