Limfociti
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Limfocit je najmanja ćelija vezivnog tkiva koja ima odbrambenu ulogu tako što, u zavisnosti od vrste, proizvodi antitela ili na različite načine učestvuju u imunom ćelijskom odgovoru. Limfociti se obrazuju u koštanoj srži i timusu kao primarnim limfoidnim organima. U perifernoj krvi čoveka one čine 1/4 do 1/3.
Vrste
Postoje tri osnovne grupe limfocita koji se morfološki ne razlikuju već su razlike samo funkcionalne:
- B-limfociti su odgovorni za humoralni imunitet; u krvi čoveka ih ima ih znatno manje (12-34%) od T-limfocita;
- T-limfociti učestvuju u ćelijskom imunitetu; u krvi čoveka ih ima najviše od 66 do 88%;
- ćelije ubice, nulte ćelije (ćelije prirodne ubice ili NK-ćelije), o kojima se najmanje zna i smatra se da bi mogle biti odgovorne za sprečavanje razmnožavanja nenormalnih ćelija, posebno tumorskih.
Stvaranje limfocita
Kao i sve ostale krvne ćelije nastaju od matične ćelije koštane srži, a jedan deo se obrazuje i u limfnim čvorovima. U toku procesa obrazovanja, limfocitopoeze, prolaze kroz tri oblika:
- limfoblast, najmlađe ćelije
- prolimfocit
- limfocit.
U koštanoj srži i timusu se stvaraju nezrele ćelije i tu počinje njihovo sazrevanje.
Literatura
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
- Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
- Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
- Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
- Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.