Razlika između izmena na stranici „Magnoliopsida”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 8: Red 8:
 
== Karakteristike ==
 
== Karakteristike ==
  
 
+
Ova klasa skrivenosemenica obuhvata drvenaste i zeljaste biljke koje imaju klicu sa dva kotiledona, a retko se sreću izuzeci koji imaju jedan kotiledon. Glavni koren koji nastaje iz korenka klice najčešće ostaje dugo u životu i razvija se obično u osovinski korenov sistem. Provodni snopići su na poprečnom preseku stabla raspoređeni u jednom krugu. Pomoću kambijuma stablo drvenastih biljaka može sekundarno da deblja. Listovi su obično naizmenično raspoređeni, a ređe su naspramni. Većinom imaju mrežastu nervaturu i često su prisutni zalisci. Cvetovi su najčešće petočlani, a ređe četvoročlani. Mali broj vrsta poseduje dvočlane ili tročlane cvetove, a poznati su i spiralno građeni cvetovi. Među kopnenim biljkama dikotiledone skrivenosemenice imaju dominantnu ulogu. To su prevashodno fenarofite, ali među njima su zastupljene i brojne zeljaste biljne vrste, od kojih se samo mali broj prilagodio životu u vodi.
  
 
== Klasifikacija ==
 
== Klasifikacija ==

Izmena na datum 14. novembar 2009. u 23:19

Stefan-biljka1.jpg
Stefan-biljka5.jpg
Stefan-biljka8.jpg
Stefan-biljka31.JPG

Klasa Magnoliopsida predstavlja veliku grupu razdela skrivenosemenica koja obuhvata oko 200 000 vrsta.

Karakteristike

Ova klasa skrivenosemenica obuhvata drvenaste i zeljaste biljke koje imaju klicu sa dva kotiledona, a retko se sreću izuzeci koji imaju jedan kotiledon. Glavni koren koji nastaje iz korenka klice najčešće ostaje dugo u životu i razvija se obično u osovinski korenov sistem. Provodni snopići su na poprečnom preseku stabla raspoređeni u jednom krugu. Pomoću kambijuma stablo drvenastih biljaka može sekundarno da deblja. Listovi su obično naizmenično raspoređeni, a ređe su naspramni. Većinom imaju mrežastu nervaturu i često su prisutni zalisci. Cvetovi su najčešće petočlani, a ređe četvoročlani. Mali broj vrsta poseduje dvočlane ili tročlane cvetove, a poznati su i spiralno građeni cvetovi. Među kopnenim biljkama dikotiledone skrivenosemenice imaju dominantnu ulogu. To su prevashodno fenarofite, ali među njima su zastupljene i brojne zeljaste biljne vrste, od kojih se samo mali broj prilagodio životu u vodi.

Klasifikacija

Prema Alekseju Šipunovu u okviru ove grupe skrivenosemenica se nalaze 3 podklase i 34 reda:

Literatura

1. Kojić M., Pekić S., Dajić Z.: Botanika, Izdavačka kuća Draganić, Beograd, 2004.

2. Domac R.: Osnovi sistematske botanike, PMF, Zagreb, 1964.

3. Jakovljević S.: Opšta botanika, Naučna knjiga, Beograd, 1960.

4. Suvorov V. V.: Botanika, Kolos, Moskva, 1961.

5. Dajić Z., Ljubojević L. i drugi: Praktikum iz morfologije i sistematike biljaka, Izdavačka kuća Draganić, Beograd, 2004.

6. Tatić B., Blečić V.: Sistematika i filogenija viših biljaka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.

Autor teksta:
Stefanpotpis3.jpg
prezentacija