Razlika između izmena na stranici „Matičnjak”
(→Literatura) |
|||
Red 31: | Red 31: | ||
*Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984. | *Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984. | ||
*Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990. | *Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990. | ||
− | * | + | *www.henriettesherbal.com/pictures/ izvor slike |
[[Kategorija:Lekovite biljke]] | [[Kategorija:Lekovite biljke]] | ||
{{Potpis2}} | {{Potpis2}} |
Izmena na datum 3. jun 2010. u 17:21
- Taksonomija:
- carstvo: Plantae
- razdeo: Magnoliophyta
- klasa: Magnoliopsida
- red: Lamiales
- familija: Lamiaceae
- rod: Melissa
- vrsta: M. officinalis
Matičnjak (pčelinja trava, matočina, pčelinjak, limun trava) ili lat. Melissa officinalis je lekovita biljka iz porodice usnatica (Lamiaceae).
Opis biljke
Višegodišnja zeljasta biljka sa kratkim rizomom i podzemnim stolonama. Stablo je uspravno, dlakavo ili golo i četvorostrano. Listovi su svetlozeleni,jajasti sa obodom koji je grubo testerast i raspoređeni su naspramno. Cvetovi su sakupljeni po 3-10 u pazuhu vršnih listova. Cvetovi su dvousni beli, svetloljubičasti ili žuti. Biljka miriše na limun.
Droga i hemijski sastav
Matičnjak se koristi u narodnoj i zvaničnoj medicini i to njegovi listovi i etarsko ulje. Skupljaju se vršni delovi biljke na samom početku cvetanja, suše se a zatim odvajaju i koriste samo listovi. Listovi sadrže etarsko ulje (0,02-0,2%) čiji sadržaj varira zavisno od genetskog potencijala i podneblja na kome biljka raste. Koristi se u obliku čaja, biljnih kapi ili etarskog ulja.
Lekovito dejstvo
Tradicionalno se ova biljka jako dugo upotrebljava u našem narodu. Etarsko ulje je sedativ (sredstvo za umirenje) i karminativ (sredstvo protiv naduvenosti stomaka), a može i da se utrljava spolja protiv reumatizma i neuralgija. Veoma je cenjeno u parfimerijskoj industriji, a i vrlo uspešno protiv uboda komaraca. Pored ovih dejstava matičnjak se koristi kod neuroza želudačno-crevnog sistema, psihovegetativnih bolesti srca, migrene. Dokazano je i njegovo antimikrobno dejstvo posebno na viruse herpesa.
Literatura
- Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
- Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
- Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
- Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
- Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
- Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.
- www.henriettesherbal.com/pictures/ izvor slike