Razlika između izmena na stranici „Metilji”
(New page: '''Metilji''' (lat. '''Trematodes''') su najbrojnija grupa pljosnatih crva koja vodi parazitski način života i nema trepljast epitel. Metilji parazitiraju kao: *[...) |
|||
(Jedna međuizmena istog korisnika nije prikazana) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | + | <div class="note">[[Slika:DSCN0981.jpg|208px|right]] | |
+ | *Taksonomija: | ||
+ | *carstvo: [[Animalia]] | ||
+ | *tip: [[Platyhelminthes]] | ||
+ | *klasa: [[Trematodes]] (Rudolphi, 1808) | ||
+ | *potklase: | ||
+ | **[[Aspidogastrea]] | ||
+ | **[[Digenea]] | ||
+ | </div> | ||
+ | '''Metilji''' (lat. '''Trematodes''') su najbrojnija grupa [[pljosnati crvi|pljosnatih crva]] koja vodi parazitski način života i nema trepljast [[epitel]]. Procenjuje se da im pripada od 18 000 - 24 000 vrsta koje su podeljene u dve potklase, od kojih klasa ''Digenea'' obuhvata većinu vrsta. | ||
+ | ==Opšte osobine== | ||
Metilji parazitiraju kao: | Metilji parazitiraju kao: | ||
*[[E|ektoparaziti]] (na površini tela domaćina) ili | *[[E|ektoparaziti]] (na površini tela domaćina) ili | ||
*[[E|endoparaziti]] (unutrašnji paraziti). | *[[E|endoparaziti]] (unutrašnji paraziti). | ||
+ | |||
+ | Zajedničke osobine sa ostalim pljosnatim crvima su: | ||
+ | * epidermis bez treplji | ||
+ | * crevni sistem im je nepotpun, sastoji se od: usnog otvora sа pijаvkom, prednjeg (ždrelo i jednjak) i srednjeg creva koje se grana na dve grane i slepo završava, dok zadnje crevo i analni otvor nemaju; | ||
+ | * izlučivаnje obavljaju [[p|protonefridijama]] | ||
+ | * nervni sistem je vrpčastog tipa i sastoji se od: moždаne gаnglije, nervnih vrpci (bočne nаjrаzvijenije), poprečnih veza | ||
Telo im je jako dorzoventralno spljošteno i listoliko. Pored osobina koje su već navedene za čitav tip pljosnatih crva, metilji imaju i osobine koje su rezultat njihove prilagođenosti (adaptacije) na parazitski način života. | Telo im je jako dorzoventralno spljošteno i listoliko. Pored osobina koje su već navedene za čitav tip pljosnatih crva, metilji imaju i osobine koje su rezultat njihove prilagođenosti (adaptacije) na parazitski način života. | ||
Red 9: | Red 25: | ||
== Adaptacije na parazitski način života== | == Adaptacije na parazitski način života== | ||
Kao rezultat prilagođenosti na specifičan način života, metilji su dobili određene osobine : | Kao rezultat prilagođenosti na specifičan način života, metilji su dobili određene osobine : | ||
− | *imaju razvijene organe za pričvršćivanje za telo domaćina; ti organi su mišićne, tanjiraste pijavke koje su kod najvećeg broja smeštene oko usnog otvora (usna pijavka), dok neki imaju trbušnu ili grupu pijavki na zadnjem kraju tela; | + | *imaju razvijene organe za pričvršćivanje za telo domaćina; ti organi su mišićne, tanjiraste pijavke koje su kod najvećeg broja smeštene oko usnog otvora (usna pijavka), dok neki imaju trbušnu (''Digenea'') ili grupu pijavki na zadnjem kraju tela (''Monogenea''); |
*čula su slabo razvijena; kod larvi su razvijeni taktilni i hemoreceptori koji im pomažu u pronalaženju domaćina; | *čula su slabo razvijena; kod larvi su razvijeni taktilni i hemoreceptori koji im pomažu u pronalaženju domaćina; | ||
*dobro je razvijen [[H|hermafrodit]]ni polni sistem (on zauzima najveći deo unutrašnjosti tela); muški polni sistem građen je od para semenika i semevoda; ženski polni sistem osim [[J|jajnik]]a i [[J|jajovoda]] sadrži idodatne žumancetne i ljuščane žlezde (oplođeno jaje se izbacuje u spoljašnju sredinu); | *dobro je razvijen [[H|hermafrodit]]ni polni sistem (on zauzima najveći deo unutrašnjosti tela); muški polni sistem građen je od para semenika i semevoda; ženski polni sistem osim [[J|jajnik]]a i [[J|jajovoda]] sadrži idodatne žumancetne i ljuščane žlezde (oplođeno jaje se izbacuje u spoljašnju sredinu); | ||
− | *razviće se odvija preko niza larvalnih stupnjeva, tako da je njihov životni ciklus veoma složen i uključuje najmanje dva domaćina - domaćin u kome parazitira odrasla jedinka (adult) je '''trajni (primarni) domaćin''', dok onaj u kome parazitira [[larva]] je '''prelazni domaćin'''. | + | *razviće se odvija preko niza larvalnih stupnjeva, tako da je njihov životni ciklus veoma složen i uključuje najmanje dva domaćina - domaćin u kome parazitira odrasla jedinka (adult) je '''trajni (primarni) domaćin''', dok onaj u kome parazitira [[larva]] je '''prelazni domaćin'''. |
== Razvojni ciklus velikog metilja== | == Razvojni ciklus velikog metilja== | ||
− | Razviće velikog, goveđeg metilja (''Fasciola hepatica'') odvija se preko dva domaćina : neki sisar (govedo, ovca, čovek) i barski puž. | + | [[Slika:Razvojni-ciklus-velikog-metilja.jpg|299px|mini|right|Razvojni ciklus velikog metilja: larveni stupnjevi: 1. sporocista; 2. redija; 3. cerkarija; 4. metacerkarija]] |
+ | [[Datoteka:Fig88 2.JPG|d|299px|Razvojni ciklus orijentalnog metilja]] | ||
+ | Razviće '''velikog, goveđeg metilja (''[[Fasciola hepatica]]'')''' odvija se preko dva domaćina : neki [[sisar]] ([[govedo]], [[ovca]], [[čovek]]) i [[barski puž]]. | ||
Razviće je cikličan proces i odvija se na sledeći način: | Razviće je cikličan proces i odvija se na sledeći način: | ||
Red 24: | Red 42: | ||
*hraneći se tim biljkama, ovca (govedo) unese u crevo incistirane metacerkarije; | *hraneći se tim biljkama, ovca (govedo) unese u crevo incistirane metacerkarije; | ||
*u telu sisara metacerkarije se razvijaju u aktivan stupanj – mladi metilj, koji krvlju dospeva u jetru gde dostiže polnu zrelost i produkuje oplođena jaja. | *u telu sisara metacerkarije se razvijaju u aktivan stupanj – mladi metilj, koji krvlju dospeva u jetru gde dostiže polnu zrelost i produkuje oplođena jaja. | ||
+ | {{Više podataka|Veliki metilj}} | ||
+ | ==Vrste značajne za humanu medicinu== | ||
+ | Pored velikog (goveđeg) metilja, neke od značajnih vrsta od kojih mogu oboleti ljudi su: | ||
+ | * '''''[[Schistosoma]]''''' krvni metilj parazitira na pticama i sisarima uključujući i čoveka (kao trajnim domaćinima) i pužu plućašu kao prelaznom domaćinu; izaziva bolest '''šistozomijaza''' (''schistosomiasis'') (bilharzija) od koje danas boluje oko 200 miliona osoba u tropskim zemljama Afrike i Azije (oko 70 zemelja); bolest se manifestuje uvećanjem (otokom) jetre i slezine, oboljenjem urinarnog trakta (praćeno pojavom krvi u mokraći), nadutošću stomaka i slabljenjem pokretljivosti ruku i nogu; u nekim afričkim plemenima bolest je postala uobičajena toliko da se pojava krvi u mokraći kod mladića u pubertetu smatra njegovom polnom zrelošću; čovek se zarazi tako što larve (cerkarije) dospevaju u vodu i aktivno prodiru kroz kožu čoveka za vreme kupanja; ova vrsta metilja je interesantna i po tome što su jedinke odvojenih polova, osobina koja je retka za metilje; | ||
+ | {{Više podataka|Schistosoma}} | ||
+ | *'''orijentalni metilj''', ''Opisthorchis sinensis'' (''Clonorchis'') koji je karakterističan za Daleki istog, posebno Kinu; trajni domaćin je čovek a prelazni domaćini su određene vrste puževa i riba; čovek se zarazi jedući meso ribe zaraženo učaurenim larvama metacerkarijama | ||
+ | ==Klasifikacija== | ||
+ | *potklase: | ||
+ | **[[Aspidogastrea]] | ||
+ | **[[Digenea]] | ||
== Literatura== | == Literatura== | ||
*Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987. | *Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987. | ||
Red 36: | Red 64: | ||
*Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995. | *Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995. | ||
*Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000 | *Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000 | ||
− | {{ | + | {{potpis2}} |
[[Kategorija:Beskičmenjaci]] | [[Kategorija:Beskičmenjaci]] |
Najnovija izmena na datum 10. oktobar 2015. u 18:11
- Taksonomija:
- carstvo: Animalia
- tip: Platyhelminthes
- klasa: Trematodes (Rudolphi, 1808)
- potklase:
Metilji (lat. Trematodes) su najbrojnija grupa pljosnatih crva koja vodi parazitski način života i nema trepljast epitel. Procenjuje se da im pripada od 18 000 - 24 000 vrsta koje su podeljene u dve potklase, od kojih klasa Digenea obuhvata većinu vrsta.
Sadržaj
Opšte osobine
Metilji parazitiraju kao:
- ektoparaziti (na površini tela domaćina) ili
- endoparaziti (unutrašnji paraziti).
Zajedničke osobine sa ostalim pljosnatim crvima su:
- epidermis bez treplji
- crevni sistem im je nepotpun, sastoji se od: usnog otvora sа pijаvkom, prednjeg (ždrelo i jednjak) i srednjeg creva koje se grana na dve grane i slepo završava, dok zadnje crevo i analni otvor nemaju;
- izlučivаnje obavljaju protonefridijama
- nervni sistem je vrpčastog tipa i sastoji se od: moždаne gаnglije, nervnih vrpci (bočne nаjrаzvijenije), poprečnih veza
Telo im je jako dorzoventralno spljošteno i listoliko. Pored osobina koje su već navedene za čitav tip pljosnatih crva, metilji imaju i osobine koje su rezultat njihove prilagođenosti (adaptacije) na parazitski način života.
Adaptacije na parazitski način života
Kao rezultat prilagođenosti na specifičan način života, metilji su dobili određene osobine :
- imaju razvijene organe za pričvršćivanje za telo domaćina; ti organi su mišićne, tanjiraste pijavke koje su kod najvećeg broja smeštene oko usnog otvora (usna pijavka), dok neki imaju trbušnu (Digenea) ili grupu pijavki na zadnjem kraju tela (Monogenea);
- čula su slabo razvijena; kod larvi su razvijeni taktilni i hemoreceptori koji im pomažu u pronalaženju domaćina;
- dobro je razvijen hermafroditni polni sistem (on zauzima najveći deo unutrašnjosti tela); muški polni sistem građen je od para semenika i semevoda; ženski polni sistem osim jajnika i jajovoda sadrži idodatne žumancetne i ljuščane žlezde (oplođeno jaje se izbacuje u spoljašnju sredinu);
- razviće se odvija preko niza larvalnih stupnjeva, tako da je njihov životni ciklus veoma složen i uključuje najmanje dva domaćina - domaćin u kome parazitira odrasla jedinka (adult) je trajni (primarni) domaćin, dok onaj u kome parazitira larva je prelazni domaćin.
Razvojni ciklus velikog metilja
Razviće velikog, goveđeg metilja (Fasciola hepatica) odvija se preko dva domaćina : neki sisar (govedo, ovca, čovek) i barski puž.
Razviće je cikličan proces i odvija se na sledeći način:
- iz tela sisara se sa izmetom izbace oplođena jaja;
- jaja dospevaju u vodu (najčešće neka bara) gde se iz njih razvija larva miracidijum; ona neko vreme pliva po vodi dok ne pronađe domaćina – barskog puža;
- u barskom pužu se obrazuje nekoliko larvalnih oblika : od miracidijuma se obrazuju sporociste, od njih redije, a od redija postaju cerkarije;
- cerkarije napuštaju telo barskog puža, plivaju neko vreme, a zatim se pričvrste za neku barsku biljku i tu se učaure (incistiraju) pa se sada nazivaju metacerkarije;
- hraneći se tim biljkama, ovca (govedo) unese u crevo incistirane metacerkarije;
- u telu sisara metacerkarije se razvijaju u aktivan stupanj – mladi metilj, koji krvlju dospeva u jetru gde dostiže polnu zrelost i produkuje oplođena jaja.
Vrste značajne za humanu medicinu
Pored velikog (goveđeg) metilja, neke od značajnih vrsta od kojih mogu oboleti ljudi su:
- Schistosoma krvni metilj parazitira na pticama i sisarima uključujući i čoveka (kao trajnim domaćinima) i pužu plućašu kao prelaznom domaćinu; izaziva bolest šistozomijaza (schistosomiasis) (bilharzija) od koje danas boluje oko 200 miliona osoba u tropskim zemljama Afrike i Azije (oko 70 zemelja); bolest se manifestuje uvećanjem (otokom) jetre i slezine, oboljenjem urinarnog trakta (praćeno pojavom krvi u mokraći), nadutošću stomaka i slabljenjem pokretljivosti ruku i nogu; u nekim afričkim plemenima bolest je postala uobičajena toliko da se pojava krvi u mokraći kod mladića u pubertetu smatra njegovom polnom zrelošću; čovek se zarazi tako što larve (cerkarije) dospevaju u vodu i aktivno prodiru kroz kožu čoveka za vreme kupanja; ova vrsta metilja je interesantna i po tome što su jedinke odvojenih polova, osobina koja je retka za metilje;
- orijentalni metilj, Opisthorchis sinensis (Clonorchis) koji je karakterističan za Daleki istog, posebno Kinu; trajni domaćin je čovek a prelazni domaćini su određene vrste puževa i riba; čovek se zarazi jedući meso ribe zaraženo učaurenim larvama metacerkarijama
Klasifikacija
- potklase:
Literatura
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000