Razlika između izmena na stranici „Molekularna biologija”
Red 1: | Red 1: | ||
'''Molekularna biologija''' (biohemijska genetika) je savremena [[B|biologija]] koja objašnjava osnovne procese života, njihovu prirodu i povezanost. Predmet izučavanja ove nauke je molekularna osnova različitih bioloških fenomena i procesa. U živim sistemima, prirodu i specifičnost svakog procesa određuju geni, pa je zadatak molekularne biologije da tumačenjem regulacije i aktivnosti [[gen]]a objasni procese metabolizma. Ova grana biologije treba da utvrdi početne procese razvića osobina na molekularnom nivou, tj. iz čega su geni sastavljeni, kako se reprodukuju i koji su primarni proizvodi funkcije gena. | '''Molekularna biologija''' (biohemijska genetika) je savremena [[B|biologija]] koja objašnjava osnovne procese života, njihovu prirodu i povezanost. Predmet izučavanja ove nauke je molekularna osnova različitih bioloških fenomena i procesa. U živim sistemima, prirodu i specifičnost svakog procesa određuju geni, pa je zadatak molekularne biologije da tumačenjem regulacije i aktivnosti [[gen]]a objasni procese metabolizma. Ova grana biologije treba da utvrdi početne procese razvića osobina na molekularnom nivou, tj. iz čega su geni sastavljeni, kako se reprodukuju i koji su primarni proizvodi funkcije gena. | ||
− | ==Istorijski razvoj == | + | |
+ | Molekularna biologija objašnjava molekulske procese života, njihovu prirodu i povezanost. Predmet njenog istraživanja je struktura i uloga bioloških makromolekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), ribonukleinske kiseline (RNK) i proteina. Pored toga, molekularna biologija se bavi povezanošću strukture sa funkcijom samih tih biomolekula kao i njihovim međusobnim vezama. U užem smislu ona proučava nukleinske kiseline, molekularnu strukturu i funkcije gena kao i procese replikacije, transkripcije, translacije i dr. | ||
+ | ==Istorijski razvoj== | ||
+ | ''Molekularna biologija je relativno mlada nauka. Počela je da se razvija tridesetih godina 20. veka, da bi tek 30 godina kasnije i formalno bila priznata kao nauka. Tada je definisan predmet istraživanja ove nauke. Zajedno sa genetikom omogućila je otkrivanje nekih tajni života.'' | ||
+ | |||
*1930. god. romantičarski period (Max Delbrük i Salvador Luria) | *1930. god. romantičarski period (Max Delbrük i Salvador Luria) | ||
− | * 1945 - 1953. [[DNK]] je nosilac naslednih informacija (Avery, Hershey i Chase) | + | *1945 - 1953. [[DNK]] je nosilac naslednih informacija (Avery, Hershey i Chase) |
− | * 1953 - 1963g. ''dogmatski period'' - [[Votson]] i [[Krik]] (Watson i Crick) | + | *1953 - 1963g. ''dogmatski period'' - [[Votson]] i [[Krik]] (Watson i Crick) |
− | *od 1962. do danas | + | *od 1962. do danas |
{{Više podataka|Osnovna dogma molekularne biologije}} | {{Više podataka|Osnovna dogma molekularne biologije}} | ||
==Literatura== | ==Literatura== | ||
− | *Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985. | + | *Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985. |
− | *Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986. | + | *Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986. |
− | *Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, Beograd, 1986. | + | *Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, Beograd, 1986. |
− | *Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd | + | *Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd |
− | *Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997. | + | *Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997. |
− | *Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991. | + | *Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991. |
− | *Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001. | + | *Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001. |
− | *Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002. | + | *Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002. |
− | *Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002. | + | *Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002. |
− | *Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990. | + | *Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990. |
− | *Šerban, Nada: ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001 | + | *Šerban, Nada: ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001 |
{{Potpis2}} | {{Potpis2}} | ||
Izmena na datum 23. februar 2019. u 18:52
Molekularna biologija (biohemijska genetika) je savremena biologija koja objašnjava osnovne procese života, njihovu prirodu i povezanost. Predmet izučavanja ove nauke je molekularna osnova različitih bioloških fenomena i procesa. U živim sistemima, prirodu i specifičnost svakog procesa određuju geni, pa je zadatak molekularne biologije da tumačenjem regulacije i aktivnosti gena objasni procese metabolizma. Ova grana biologije treba da utvrdi početne procese razvića osobina na molekularnom nivou, tj. iz čega su geni sastavljeni, kako se reprodukuju i koji su primarni proizvodi funkcije gena.
Molekularna biologija objašnjava molekulske procese života, njihovu prirodu i povezanost. Predmet njenog istraživanja je struktura i uloga bioloških makromolekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), ribonukleinske kiseline (RNK) i proteina. Pored toga, molekularna biologija se bavi povezanošću strukture sa funkcijom samih tih biomolekula kao i njihovim međusobnim vezama. U užem smislu ona proučava nukleinske kiseline, molekularnu strukturu i funkcije gena kao i procese replikacije, transkripcije, translacije i dr.
Istorijski razvoj
Molekularna biologija je relativno mlada nauka. Počela je da se razvija tridesetih godina 20. veka, da bi tek 30 godina kasnije i formalno bila priznata kao nauka. Tada je definisan predmet istraživanja ove nauke. Zajedno sa genetikom omogućila je otkrivanje nekih tajni života.
- 1930. god. romantičarski period (Max Delbrük i Salvador Luria)
- 1945 - 1953. DNK je nosilac naslednih informacija (Avery, Hershey i Chase)
- 1953 - 1963g. dogmatski period - Votson i Krik (Watson i Crick)
- od 1962. do danas
Literatura
- Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
- Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
- Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, Beograd, 1986.
- Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
- Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
- Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
- Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
- Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
- Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
- Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
- Šerban, Nada: ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001