N

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 11:35, 7. jun 2014. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

N

Nafta - Nafta predstavlja mešavinu ugljovodonika zakopanu u sedimentima Zemljine kore. Nastala je kao produkt rada živih organizama pre nekoliko miliona godina koji se pod uticajem visokog pritiska i temperature transformisao u visoko energetsko gorivo. Smatra se da će svetske rezerve nafte trajati još narednih 40-tak godina.

Na-K pumpa (natrijum-kalijum pumpa) vidi aktivan transport.

Nehistonski proteini su kiseli proteini hromatina i ima ih mnogo veći broj vrsta nego histona (40 – 80 različitih vrsta). U njih spadaju mnogobrojni enzimi koji u jedru učestvuju u procesima replikacije i transkripcije.

Neotenija – sposobnot živih bića da se razmnožavaju i pre nego što se razviju. Postojanje juvenilnih osobina kod odraslih jedinki.

Nidikola – stanovnici životinjskih gnezda i drugih životinjskih jazbina.

Nokturalne vrste – vraste aktivne noću

Norma reakcije - pogledaj ekološka valenca

Nuklearne RNK (skr. hnRNK) su primarni transkripti nastale prepisivanjem strukturnih eukariotskih gena. Moraju da prođu kroz dodatnu obradu, u kojoj je ključni proces isecanje introna, da bi postale funkcionalne

Nukleinske kiseline (DNK i RNK), obe vrste se sastoje od nukleotida povezanih fosfodiestarskim vezama u polinukleotidni lanac. Nukleotid se sastoji od šećera (pentoza), azotne baze (može da bude purinska: adenin i guanin ili pirimidinska: citozin i timin) i fosforne kiseline. U svim nukleotidima su šećer i fosforna kiselina isti, a nukleotidi se međusobno razlikuju po bazi koju imaju. Nukleotidi DNK i RNK se razlikuju po šećeru (u DNK je to dezoksiriboza,a u RNK je riboza) i jednoj pirimidinskoj bazi (umesto timina RNK ima uracil). Sve ćelije jednog organizma imaju istu DNK, dok se razlikuju tri vrste RNK: informaciona, transportna i ribozomska RNK (skraćeno i-RNK, t-RNK i r-RNK). DNK ima dva, a RNK jedan polinukleotidni lanac. Lanci DNK su postavljeni naspramno i paralelno jedan drugom; povezani su preko komplementarnih baza: adenin jednog sa timinom naspramnog lanca (i obratno), guanin jednog sa citozinom naspramnog lanca (i obrnuto). RNK je jednolančana zato što nastaje prepisivanjem (transkripcijom) dela jednog lanca DNK, odnosno gena. Proteini se sintetišu prema uputstvu zapisanom u genima. To uputstvo se prvo prepiše sa gena na RNK, a zatim se sa RNK prevede (proces je translacija) u redosled aminokiselina u proteinu.

Nukleolus (jedarce), organela eukariotskih ćelija smeštena u nukleoplazmi jedra. Nastaje u predelu sekundarnog suženja hromozoma. Broj jedaraca zavisi od broja hromozoma koji imaju sekundarno suženje. Ne poseduje membranu. Osnovna uloga jedarceta je stvaranje ribozoma.

Nukleoplazma je unutrašnjost jedra odvojena od citoplazme unutrašnjom jedrovom membranom. U nukleoplazmi se nalaze hromozomi – hromatin i jedarce (nukleolus).

Nukleoid je deo citoplazme u prokariotskoj ćeliji u kome se nalazi jedan cirkularni ili linearan molekul DNK (hromozom). Naziv nukleoid (sličan jedru) dobio je zato što sadrži DNK i na elektronskim mikrografijama ćelije zauzima centralni položaj, poput jedra.

Nukleotid, vidi nukleinske kiseline

Nukleozom je osnovna jedinica građe hromatina. Nukeozom se sastoji od jednog molekula H1, po dva molekula H2A, H2B, H3 i H4 i dela DNA molekula od oko 200 parova nukleotida. detaljnije

Biološki rečnik

A ~ B ~ C ~ Č ~ Ć ~ D ~ ~ Đ ~ E ~ F ~ G ~ H ~ I ~ J ~ K ~ L LJ ~ M ~ N ~ NJ ~ O ~ P ~ R ~ S ~ Š ~ T ~ U ~ V ~ Z ~ Ž ~ X ~ Y