Razlika između izmena na stranici „Nervni sistem čoveka”
(→Nervne ćelije i nervno tkivo) |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Definicija}}Nervni sistem prima obaveštenja o promenama u spoljašnjoj i unutrašnjoj sredini, obrađuje ih i telu šalje uputstva kako da na njih odgovori. Upravlja i usklađuje rad svih delova tela, pa telo funkcioniše kao celina. Centar je sposobnosti mišljenja, psihičkog života, govora, učenja i pamćenja. | {{Definicija}}Nervni sistem prima obaveštenja o promenama u spoljašnjoj i unutrašnjoj sredini, obrađuje ih i telu šalje uputstva kako da na njih odgovori. Upravlja i usklađuje rad svih delova tela, pa telo funkcioniše kao celina. Centar je sposobnosti mišljenja, psihičkog života, govora, učenja i pamćenja. | ||
− | === Nervne ćelije i nervno tkivo === | + | ===Nervne ćelije i nervno tkivo=== |
Glavne uloge nervnog sistema obavljaju nervne ćelije međusobno povezane u nervno tkivo. [[Nervna ćelija]] ili '''neuron''' izgrađena je od tela sa koga polaze dve vrste nastavaka: '''dendriti''' i '''neurit'''. Telo ima ulogu centra za ishranu čitave ćelije. Dendriti su kratki, mnogobrojni nastavci raspoređeni oko tela kao grane na krošnji drveta (gr. ''dendros'' = drvo, otuda im naziv). Nervno vlakno (neurit ili akson) je najčešće neparan, dugačak nastavak nalik na vlakno. Neurit velikog broja nervnih ćelija obavijen je omotačem bele boje ('''mijelinski omotač''') i završava se grananjem na kratke nastavke ('''nervni završeci'''). Neuron je preko nervnih završetaka povezan sa drugim neuronom ili sa nekim organom u telu. | Glavne uloge nervnog sistema obavljaju nervne ćelije međusobno povezane u nervno tkivo. [[Nervna ćelija]] ili '''neuron''' izgrađena je od tela sa koga polaze dve vrste nastavaka: '''dendriti''' i '''neurit'''. Telo ima ulogu centra za ishranu čitave ćelije. Dendriti su kratki, mnogobrojni nastavci raspoređeni oko tela kao grane na krošnji drveta (gr. ''dendros'' = drvo, otuda im naziv). Nervno vlakno (neurit ili akson) je najčešće neparan, dugačak nastavak nalik na vlakno. Neurit velikog broja nervnih ćelija obavijen je omotačem bele boje ('''mijelinski omotač''') i završava se grananjem na kratke nastavke ('''nervni završeci'''). Neuron je preko nervnih završetaka povezan sa drugim neuronom ili sa nekim organom u telu. | ||
{{Više podataka|Nervna ćelija}} | {{Više podataka|Nervna ćelija}} | ||
+ | |||
+ | |||
+ | |||
+ | Nervne ćelije zajedno sa potpornim ćelijama ('''glija''') su međusobno povezane u nervno tkivo. Nervno tkivo se sastoji od sive i bele mase. Sivu masu grade tela nervnih ćelija i dendriti, a belu masu grade neuriti. | ||
+ | |||
+ | <br /> | ||
[[Kategorija:Anatomija čoveka]] | [[Kategorija:Anatomija čoveka]] | ||
[[Kategorija:Anatomija kičmenjaka]] | [[Kategorija:Anatomija kičmenjaka]] | ||
[[Kategorija:Anatomija životinja]] | [[Kategorija:Anatomija životinja]] |
Izmena na datum 30. avgust 2019. u 18:30
Nervni sistem prima obaveštenja o promenama u spoljašnjoj i unutrašnjoj sredini, obrađuje ih i telu šalje uputstva kako da na njih odgovori. Upravlja i usklađuje rad svih delova tela, pa telo funkcioniše kao celina. Centar je sposobnosti mišljenja, psihičkog života, govora, učenja i pamćenja.
Nervne ćelije i nervno tkivo
Glavne uloge nervnog sistema obavljaju nervne ćelije međusobno povezane u nervno tkivo. Nervna ćelija ili neuron izgrađena je od tela sa koga polaze dve vrste nastavaka: dendriti i neurit. Telo ima ulogu centra za ishranu čitave ćelije. Dendriti su kratki, mnogobrojni nastavci raspoređeni oko tela kao grane na krošnji drveta (gr. dendros = drvo, otuda im naziv). Nervno vlakno (neurit ili akson) je najčešće neparan, dugačak nastavak nalik na vlakno. Neurit velikog broja nervnih ćelija obavijen je omotačem bele boje (mijelinski omotač) i završava se grananjem na kratke nastavke (nervni završeci). Neuron je preko nervnih završetaka povezan sa drugim neuronom ili sa nekim organom u telu.
Nervne ćelije zajedno sa potpornim ćelijama (glija) su međusobno povezane u nervno tkivo. Nervno tkivo se sastoji od sive i bele mase. Sivu masu grade tela nervnih ćelija i dendriti, a belu masu grade neuriti.