Razlika između izmena na stranici „Nervni sistem čoveka”
(→Nervne ćelije i nervno tkivo) |
|||
Red 8: | Red 8: | ||
Nervne ćelije zajedno sa potpornim ćelijama ('''glija''') su međusobno povezane u nervno tkivo. Nervno tkivo se sastoji od sive i bele mase. Sivu masu grade tela nervnih ćelija i dendriti, a belu masu grade neuriti. | Nervne ćelije zajedno sa potpornim ćelijama ('''glija''') su međusobno povezane u nervno tkivo. Nervno tkivo se sastoji od sive i bele mase. Sivu masu grade tela nervnih ćelija i dendriti, a belu masu grade neuriti. | ||
+ | {{Više podataka|Nervno tkivo}} | ||
<br /> | <br /> |
Izmena na datum 30. avgust 2019. u 18:30
Nervni sistem prima obaveštenja o promenama u spoljašnjoj i unutrašnjoj sredini, obrađuje ih i telu šalje uputstva kako da na njih odgovori. Upravlja i usklađuje rad svih delova tela, pa telo funkcioniše kao celina. Centar je sposobnosti mišljenja, psihičkog života, govora, učenja i pamćenja.
Nervne ćelije i nervno tkivo
Glavne uloge nervnog sistema obavljaju nervne ćelije međusobno povezane u nervno tkivo. Nervna ćelija ili neuron izgrađena je od tela sa koga polaze dve vrste nastavaka: dendriti i neurit. Telo ima ulogu centra za ishranu čitave ćelije. Dendriti su kratki, mnogobrojni nastavci raspoređeni oko tela kao grane na krošnji drveta (gr. dendros = drvo, otuda im naziv). Nervno vlakno (neurit ili akson) je najčešće neparan, dugačak nastavak nalik na vlakno. Neurit velikog broja nervnih ćelija obavijen je omotačem bele boje (mijelinski omotač) i završava se grananjem na kratke nastavke (nervni završeci). Neuron je preko nervnih završetaka povezan sa drugim neuronom ili sa nekim organom u telu.
Nervne ćelije zajedno sa potpornim ćelijama (glija) su međusobno povezane u nervno tkivo. Nervno tkivo se sastoji od sive i bele mase. Sivu masu grade tela nervnih ćelija i dendriti, a belu masu grade neuriti.