Oklopnjače

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 18:08, 2. maj 2009. od strane korisnika Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dunkleosteus - model

Oklopnjače (lat. Placodermi) su izumrle ribe sa vilicama koje su ne samo najstarije ribe, već i najstariji kičmenjaci sa vilicama. Verovatno su se vilice razvile od prvog škržnog luka. Telo ime je bilo pokriveno snažnim koštanim oklopom (gr. plax, placos, ploča i derma, koža) i dorzoventralno spljošteno zbog života na dnu (bentos) mora. Nisu imale prave zube već su se okoštale ploče, koje su pokrivale glaveni deo, spuštale do usta i služile za drobljenje hrane. Za većinu se smatra da je vodila grabežljivi način života.

Koštani oklop je bio izgrađen od dva pokretno povezana dela:

  • glavenog koji je pokrivao glavu i škrge
  • trupni deo.

Pokretna povezanost ova dva dela omogućavala je podizanje glave i široko otvaranje usta što je za njihov predatorski način života bilo od važnosti. Zadnji deo tela je ili bio pokriven krljuštima ili potpuno bez koštanih tvorevina.

Pojavile su se u siluru, dostigle vrhunac razvoja u devonu, a zatim tokom donjeg karbona izumrle. Smatraju se precima današnjih riba. Najveći fosil oklopnjača je Dunkleosteus dužine čak 6 m (po nekim podacima dužina se kretala od 8 - 11 m), a najstariji poznati fosili pronađeni su u Kini.


Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
  • Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog

izvor fotografije