Razlika između izmena na stranici „Patuljasta kleka”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(New page: '''Patuljasta kleka''', klečica (lat.'' Juniperus sibirica'') je zimzeleni žbunasti iz familije Cupressaceae. Neki botaničari je smatraju podvrstom ili varijetetom obične kleke (Junipe...)
 
Red 1: Red 1:
 +
[[Slika:Patuljasta-kleka.jpg|300px|d|mini|Juniperus]]
 
'''Patuljasta kleka''', klečica (lat.'' Juniperus sibirica'') je zimzeleni žbunasti iz familije Cupressaceae. Neki botaničari je smatraju podvrstom ili varijetetom obične kleke (Juniperus communis).
 
'''Patuljasta kleka''', klečica (lat.'' Juniperus sibirica'') je zimzeleni žbunasti iz familije Cupressaceae. Neki botaničari je smatraju podvrstom ili varijetetom obične kleke (Juniperus communis).
  
Red 7: Red 8:
 
* J. communis L. var. montana Ait.
 
* J. communis L. var. montana Ait.
  
 +
==Taksonomija==
 +
*carstvo: Plantae
 +
*razdeo: Pinophyta
 +
*klasa: Pinopsida
 +
*red: Pinales
 +
*familija: Cupressaceae
 +
*rod: Juniperus
 +
*vrsta: J. sibirica
 +
 
== Opis biljke==
 
== Opis biljke==
 
Nizak, žbun visine od 30 do 60 cm (najviše do 1m) sa tankim, gustim i razgranatim granama koje su polegle po zemlji. Kora je tanka i sive boje. Listovi, četine (iglice), pršljenasto raspoređene, guste dužine 4-10 mm, a širine 1-2 mm. Kraće su i mekše od četina obične kleke (Juniperus communis). Osim toga, četine patuljaste kleke su zašiljenog vrha, povijene ka grančici. Cveta u kasno proleće. Plod je bobičasta šišarka (galbulus) mesnata, okrugla i modrocrne boje. Seme je trouglasto i smeđe boje.
 
Nizak, žbun visine od 30 do 60 cm (najviše do 1m) sa tankim, gustim i razgranatim granama koje su polegle po zemlji. Kora je tanka i sive boje. Listovi, četine (iglice), pršljenasto raspoređene, guste dužine 4-10 mm, a širine 1-2 mm. Kraće su i mekše od četina obične kleke (Juniperus communis). Osim toga, četine patuljaste kleke su zašiljenog vrha, povijene ka grančici. Cveta u kasno proleće. Plod je bobičasta šišarka (galbulus) mesnata, okrugla i modrocrne boje. Seme je trouglasto i smeđe boje.

Izmena na datum 30. mart 2008. u 01:07

Juniperus

Patuljasta kleka, klečica (lat. Juniperus sibirica) je zimzeleni žbunasti iz familije Cupressaceae. Neki botaničari je smatraju podvrstom ili varijetetom obične kleke (Juniperus communis).

  • Sinonimi:
  • Juniperus nana Willd.
  • Juniperus communis L. subsp. alpina (Neilr.) Čelak
  • J. communis L. subsp. nana Syme.
  • J. communis L. var. montana Ait.

Taksonomija

  • carstvo: Plantae
  • razdeo: Pinophyta
  • klasa: Pinopsida
  • red: Pinales
  • familija: Cupressaceae
  • rod: Juniperus
  • vrsta: J. sibirica

Opis biljke

Nizak, žbun visine od 30 do 60 cm (najviše do 1m) sa tankim, gustim i razgranatim granama koje su polegle po zemlji. Kora je tanka i sive boje. Listovi, četine (iglice), pršljenasto raspoređene, guste dužine 4-10 mm, a širine 1-2 mm. Kraće su i mekše od četina obične kleke (Juniperus communis). Osim toga, četine patuljaste kleke su zašiljenog vrha, povijene ka grančici. Cveta u kasno proleće. Plod je bobičasta šišarka (galbulus) mesnata, okrugla i modrocrne boje. Seme je trouglasto i smeđe boje.

Stanište i rasprostranjenost

Raste na planinskim rudinama subalpskog i alpskog pojasa Evrope, Azije i Severne Amerike. Pokriva ogromna prostranstva i penje se do najviših planinskih vrhova. U Srbiji je rasprostranjena po najvišim delovima Suve i Stare planine, Besne Kobile, Golije, Kopaonika, Šare i Prokletija.

Biologija

Veoma je otporna na jake vetrove i niske temperature. Može da doživi veliku starost i vrlo sporo raste. Razmnožava se semenom i vegetativno.

Lekovito dejstvo i upotreba

Koristi se kao obična kleka.

Literatura

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
  • Šilić, Č: Atlas drveća i grmlja, IP Svjetlost ZUNS, Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.
Snežana Trifunović, dipl. biolog