Razlika između izmena na stranici „Pijavice”
Red 6: | Red 6: | ||
</div> | </div> | ||
− | '''Pijavice''' (lat. ''Hirudinea'') su klasa [[člankoviti crvi|člankovitih crva]] adaptiranih na [[P|parazitski]] način života.Pretežno žive u slatkim vodama, ali ih ima i na kopnu i u morima. Većinom su [[E|ektoparaziti]] i hrane se krvlju [[kičmenjaci|kičmenjaka]] za čije se telo pričvršćuju. Imaju dve mišićne pijavke – jedna okružuje usni otvor, a druga je na zadnjem kraju tela | + | '''Pijavice''' (lat. ''Hirudinea'') su klasa [[člankoviti crvi|člankovitih crva]] adaptiranih na [[P|parazitski]] način života.Pretežno žive u slatkim vodama, ali ih ima i na kopnu i u morima. Većinom su [[E|ektoparaziti]] i hrane se krvlju [[kičmenjaci|kičmenjaka]] za čije se telo pričvršćuju. Među pijavicama ima i vrsta koje se hrane sitnim životinjama koje gutaju cele. Imaju dve mišićne pijavke – jedna okružuje usni otvor, a druga je na zadnjem kraju tela. |
− | U njihovim pljuvačnim žlezdama nalazi se [[H|hirudin]], koji sprečava zgrušavanje krvi domaćina. | + | Telo im je izgrađeno od stalnog broja segmenata,tj. uvek se sastoji od 33-34 segmenta. Spolja posmatrano izgleda kao da svaki segment izdeljen na sekundarne sgmente (anuli), ali oni zahvataju samo površinske delove. Obično su crne, braon, zelene, crvene boje mada ima i vrsta sa prugama i mrljama.veličina tela se kreće od 1 - 20 cm, a najčešće su dužine od 5 cm. |
+ | |||
+ | U njihovim pljuvačnim žlezdama nalazi se antikoagulant [[H|hirudin]], koji sprečava zgrušavanje krvi domaćina. | ||
Crevo je prostrano i može da ima izraštaje – divertikulume, u kojima se sakuplja krv (tako mogu da se hrane npr. samo dva puta godišnje). Pregrade između segmeneta su izčezle i celom je redukovan za razliku od drugih člankovitih crva. | Crevo je prostrano i može da ima izraštaje – divertikulume, u kojima se sakuplja krv (tako mogu da se hrane npr. samo dva puta godišnje). Pregrade između segmeneta su izčezle i celom je redukovan za razliku od drugih člankovitih crva. |
Izmena na datum 23. decembar 2013. u 20:56
Pijavice (lat. Hirudinea) su klasa člankovitih crva adaptiranih na parazitski način života.Pretežno žive u slatkim vodama, ali ih ima i na kopnu i u morima. Većinom su ektoparaziti i hrane se krvlju kičmenjaka za čije se telo pričvršćuju. Među pijavicama ima i vrsta koje se hrane sitnim životinjama koje gutaju cele. Imaju dve mišićne pijavke – jedna okružuje usni otvor, a druga je na zadnjem kraju tela.
Telo im je izgrađeno od stalnog broja segmenata,tj. uvek se sastoji od 33-34 segmenta. Spolja posmatrano izgleda kao da svaki segment izdeljen na sekundarne sgmente (anuli), ali oni zahvataju samo površinske delove. Obično su crne, braon, zelene, crvene boje mada ima i vrsta sa prugama i mrljama.veličina tela se kreće od 1 - 20 cm, a najčešće su dužine od 5 cm.
U njihovim pljuvačnim žlezdama nalazi se antikoagulant hirudin, koji sprečava zgrušavanje krvi domaćina.
Crevo je prostrano i može da ima izraštaje – divertikulume, u kojima se sakuplja krv (tako mogu da se hrane npr. samo dva puta godišnje). Pregrade između segmeneta su izčezle i celom je redukovan za razliku od drugih člankovitih crva.
U slatkim vodama Srbije je vrlo česta vrsta medicinska pijavica (Hirudo medicinalis), koja se ranije koristila u medicini za lečenje visokog krvnog pritiska kod ljudi. Osim nje u stajaćim vodama se često nalazi i konjska pijavica (Haemopsis sanguisuga), koja se prikači za ždrelo i nosnu duplju konja i goveda, kada oni piju vodu i sisa krv. Poznati su slučajevi kada je ova pijavica nađena i u ždrelu čoveka.
Klasifikacija
Prema ranijoj klasifikaciji je, zbog prisustva kliteluma na telu i još niza zajedničkih osobina, zajedno sa oligohetama svrstavana u klasu Clitelata (naziv je 1919. predložio Michaelsen
Klasa Hirudinea se klasifikuje prema sledećim kriterijumima:
- građi celoma
- građi ždrela
- biologiji i dr.
Ova klasa je podeljena na dve potklase:
1. potklasa Archihirudinea kojoj je jedan red:
2. potklasa Euhirudinea koja sadrži tri reda:
Literatura
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Brajković, M (2004): Zoologija invertebrata II, ZUNS, Beograd
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000