Razlika između izmena na stranici „Pirevina”
Red 1: | Red 1: | ||
+ | {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 2px solid #ABCDEF; border-collapse: collapse;" | ||
+ | |- | ||
+ | | style="padding: 0.5em; background: #ABCDEF; font-size: 120%; color: #310062; text-align: center;" | [[Slika:Agropyr.jpg|200px|c|mini|Pirevina iz herbarijuma]]'''Klasifikacija'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #310062"></span> | ||
+ | |- | ||
+ | | style="text-align: center; padding: 0.5em;" | | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" bgcolor="#F5F5DC" | ||
+ | |- | ||
+ | | | ||
+ | {| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;" | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Carstvo''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" |[[Plantae]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Tip''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" | [[Magnoliophyta]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Podtip''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" | | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Klasa''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | [[Liliopsida]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Potklasa''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Red''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | [[Poales]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Podred''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Familija''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Rod''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" |[[Elymus]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Vrsta''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" |[[Elymus repens]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |} | ||
+ | |} | ||
+ | <noinclude> | ||
+ | |||
+ | |||
+ | [[Kategorija:Šabloni]] | ||
+ | |||
+ | |||
[[Slika:Agropyr.jpg|200px|d|mini|Pirevina iz herbarijuma]] | [[Slika:Agropyr.jpg|200px|d|mini|Pirevina iz herbarijuma]] | ||
'''Pirevina''' (pirovina, pirika, obična pirika), lat. ''Agropyrum repens'', je višegodišnja biljka iz porodice [[trave|trava]] (lat. ''Poaceae''). | '''Pirevina''' (pirovina, pirika, obična pirika), lat. ''Agropyrum repens'', je višegodišnja biljka iz porodice [[trave|trava]] (lat. ''Poaceae''). | ||
Red 5: | Red 54: | ||
*roda - iz grčkog jezika od agros = polje i pyros = pšenica | *roda - iz grčkog jezika od agros = polje i pyros = pšenica | ||
*vrste - iz latinskog jezika od repens = puzeći (zbog rizoma) | *vrste - iz latinskog jezika od repens = puzeći (zbog rizoma) | ||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
== Opis biljke== | == Opis biljke== |
Izmena na datum 5. jul 2010. u 17:49
Klasifikacija | ||||||||||||||||||||
|
Pirevina (pirovina, pirika, obična pirika), lat. Agropyrum repens, je višegodišnja biljka iz porodice trava (lat. Poaceae).
Naučno ime
Poreklo imena:
- roda - iz grčkog jezika od agros = polje i pyros = pšenica
- vrste - iz latinskog jezika od repens = puzeći (zbog rizoma)
Opis biljke
Stabljike dostižu visinu do 150 cm i polaze sa tankih, člankovitih horizontalnih rizoma koji se pružaju u više spratova i veoma su otporni na smrzavanje i sušu. Dužina rizoma može da dostigne i do 5000 km po jednom hektaru. Na 1m² zemljišta može se naći oko 25.000 pupoljaka i rizoma čija težina iznosi oko 3kg. Na uspravnim stabljikama nalaze se listovi i klasovi. Listovi su goli i na licu hrapavi, a lisni rukavci mogu da budu dlakavi ili goli. Cvast klas sastoji se od jajasto-lancelastih klasića koji su raspoređeni u dva reda i okrenuti pljosnatom stranom ka osi cvasti. Plod je dužine 6-7 mm i pokriven dlakama.
Stanište
Pirevina je kosmopolitska biljka umerene zone i veoma je žilava i otporna tako da ju je kao korov teško istrebiti. Raste na različitim zemljištima, kako u kulturi tako i na neobrađenom zemljištu, ali joj najviše odgovara lakše i vlažnije. Raste pored puteva po šipražju, međama i dr.
Hemijski sastav droge
Kao droga koristi se rizom (Graminis rhizoma, sladunjavog ukusa, koji se sakuplja u jesen ili rano proleće i sadrži:
- ugljene hidrate (oko 8%)
- sluz (oko 10%)
- organske kiseline
- malo etarskog ulja
- saponine, koji su nedovoljno istraženi
- gumu
- cijanogene glikozide i dr.
Upotreba
Pirevina pojačava izlučivanje mokraće pa se koristi u lečenju upale mokraćnih puteva, izbacivanja sitnih kamenčića iz bubrega i olakšava rad srca. U narodnoj medici je poznata kao lek za giht i reumu. Od ekstrakta pirevine prave se dijetetski proizvodi koji pomažu kod nekih lakših oblika dijabetesa.
Prilikom upotrebe pirevine treba se pridržavati navedenih doza jer u suprotnom može dovesti do hipokalijemije zbog prisustva cijanogenih glikozida.
Literatura
- izvor slike pirevine
- Vuksanović, Snežana: Ljekovite biljke u šumski plodovi (brošura), Natura, Kolašin, 2007.
- Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
- Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
- Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
- Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
- Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
- Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
- Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
- Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.