Razlika između izmena na stranici „Pljosnati crvi”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Klasifikacija)
 
(4 međuizmena istog korisnika nisu prikazane)
Red 2: Red 2:
  
 
*Taksonomija  
 
*Taksonomija  
*carstvo: Animalia
+
*carstvo: [[Animalia]]
*potcarstvo: Eumetazoa
+
*potcarstvo: [[Eumetazoa]]
*nadtip: Platyzoa
+
*nadtip: [[Platyzoa]]
*tip: Platyhelminthes (Gegenbaur, 1859)  
+
*tip: [[Platyhelminthes]] (Gegenbaur, 1859)  
 
*Klase:
 
*Klase:
*Trematoda
+
*[[Trematodes]]
*Cestoda
+
*[[Cestodes]]
*Turbellaria </div>
+
*[[Turbellaria]] </div>
  
'''Pljosnati crvi''' (lat. ''Platyhelminthes'') su najprimitivnije višećelijske životinje koje imaju bilateralnu simetriju.
+
'''Pljosnati crvi''' (lat. ''Platyhelminthes'') su najprimitivnije višećelijske [[životinje]] koje imaju bilateralnu simetriju.
  
Za razliku od [[sunđeri|sunđera]] i [[D|dupljara]], koji uglavnom vode sesilan način života, ove životinje se aktivno kreću što dovodi do razvoja bilateralne [[simetrija|simetrije]], snažnijeg razvića [[mišići|mišića]], nervnog sistema i čula. [[Nervni sistem]] i [[čula]] se posebno koncentrišu na prednjem delu tela, kojim se ove životinje kreću napred, što dovodi do pojave [[C|cefalizacije]] - obrazovanje glavenog regiona. '''Cefalizacija''' se ogleda u koncentraciji čulnih organa i nerava u prednjem delu tela. Nemaju telesnu duplju već je prostor između epidermisa i creva ispunjen vezivnim tkivom parenhimom (mezenhimom). Telesna duplja je prostor između telesnog zida i unutrašnjih organa ili creva.
+
Za razliku od [[sunđeri|sunđera]] i [[D|dupljara]], koji uglavnom vode sesilan način života, ove životinje se aktivno kreću što dovodi do razvoja bilateralne [[simetrija|simetrije]], snažnijeg razvića [[mišići|mišića]], nervnog sistema i čula. [[Nervni sistem]] i [[čula]] se posebno koncentrišu na prednjem delu tela, kojim se ove životinje kreću napred, što dovodi do pojave [[C|cefalizacije]] - obrazovanje glavenog regiona. '''Cefalizacija''' se ogleda u koncentraciji čulnih organa i nerava u prednjem delu tela. Nemaju telesnu duplju već je prostor između epidermisa i creva ispunjen vezivnim tkivom parenhimom (mezenhimom). [[Telesna duplja]] je prostor između telesnog zida i unutrašnjih organa ili creva.
  
 
Telo im je spljošteno u leđno-trbušnom (dorzo-ventralnom) pravcu (po tome su i dobili naziv). Pored slobodnoživećih, ovaj tip obuhvata i parazitske vrste.
 
Telo im je spljošteno u leđno-trbušnom (dorzo-ventralnom) pravcu (po tome su i dobili naziv). Pored slobodnoživećih, ovaj tip obuhvata i parazitske vrste.
Red 19: Red 19:
 
[[Crevni sistem]] se sastoji od prednjeg i srednjeg creva koje se slepo završava u parenhimu. Usni otvor je, dakle, jedini otvor crevnog trakta. Pošto nemaju [[krvni sistem]], onda i kod njih, kao i kod dupljara, crevo ima i ulogu u transportu svarene hrane po celom telu.
 
[[Crevni sistem]] se sastoji od prednjeg i srednjeg creva koje se slepo završava u parenhimu. Usni otvor je, dakle, jedini otvor crevnog trakta. Pošto nemaju [[krvni sistem]], onda i kod njih, kao i kod dupljara, crevo ima i ulogu u transportu svarene hrane po celom telu.
  
[[Ekskretorni sistem]] se sastoji od [[P|protonefridija]]. To su tanke cevčice koje se na jednom kraju slepo završavaju u [[parenhim]]u, a na drugom kraju su otvorene i u kontaktu su sa spoljašnjom sredinom. Na slepo završenom kraju protonefridije nalazi se trepljasta ćelija čije treplje pokreću tečnost u kanaliću.
+
[[Ekskretorni sistem]] se sastoji od [[P|protonefridija]]. To su tanke cevčice koje se na jednom kraju slepo završavaju u [[parenhim]]u, a na drugom kraju su otvorene i u kontaktu su sa spoljašnjom sredinom. Na slepo završenom kraju protonefridije nalazi se trepljasta ćelija čije treplje pokreću tečnost u kanaliću. Kanalići se ulivaju u krupnije kanale, a oni u mokraćnu bešiku koja se otvara u spoljašnju sredinu preko ekskretorne pore
  
Nervni sistem im je vrpčastog tipa. Sastoji se od moždane ganglije sa koje polaze nervne vrpce, od kojih su bočne najrazvijenije i sve su međusobno povezane poprečnim vezama (komisurama). Posebnih organa za disanje nemaju već se raspiracija obavlja celom površinom tela.
+
[[Nervni sistem]] im je vrpčastog tipa. Sastoji se od moždane ganglije sa koje polaze nervne vrpce, od kojih su bočne najrazvijenije i sve su međusobno povezane poprečnim vezama (komisurama). Posebnih organa za disanje nemaju već se raspiracija obavlja celom površinom tela.
  
 
==Klasifikacija==
 
==Klasifikacija==
Red 43: Red 43:
 
*Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.  
 
*Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.  
 
*Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
 
*Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
{{potpis}}
+
{{potpis2}}
 
[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
 
[[Kategorija:Beskičmenjaci]]

Najnovija izmena na datum 8. oktobar 2016. u 18:08

Prostheceraeus iz klase Turbelaria

Pljosnati crvi (lat. Platyhelminthes) su najprimitivnije višećelijske životinje koje imaju bilateralnu simetriju.

Za razliku od sunđera i dupljara, koji uglavnom vode sesilan način života, ove životinje se aktivno kreću što dovodi do razvoja bilateralne simetrije, snažnijeg razvića mišića, nervnog sistema i čula. Nervni sistem i čula se posebno koncentrišu na prednjem delu tela, kojim se ove životinje kreću napred, što dovodi do pojave cefalizacije - obrazovanje glavenog regiona. Cefalizacija se ogleda u koncentraciji čulnih organa i nerava u prednjem delu tela. Nemaju telesnu duplju već je prostor između epidermisa i creva ispunjen vezivnim tkivom parenhimom (mezenhimom). Telesna duplja je prostor između telesnog zida i unutrašnjih organa ili creva.

Telo im je spljošteno u leđno-trbušnom (dorzo-ventralnom) pravcu (po tome su i dobili naziv). Pored slobodnoživećih, ovaj tip obuhvata i parazitske vrste.

Crevni sistem se sastoji od prednjeg i srednjeg creva koje se slepo završava u parenhimu. Usni otvor je, dakle, jedini otvor crevnog trakta. Pošto nemaju krvni sistem, onda i kod njih, kao i kod dupljara, crevo ima i ulogu u transportu svarene hrane po celom telu.

Ekskretorni sistem se sastoji od protonefridija. To su tanke cevčice koje se na jednom kraju slepo završavaju u parenhimu, a na drugom kraju su otvorene i u kontaktu su sa spoljašnjom sredinom. Na slepo završenom kraju protonefridije nalazi se trepljasta ćelija čije treplje pokreću tečnost u kanaliću. Kanalići se ulivaju u krupnije kanale, a oni u mokraćnu bešiku koja se otvara u spoljašnju sredinu preko ekskretorne pore

Nervni sistem im je vrpčastog tipa. Sastoji se od moždane ganglije sa koje polaze nervne vrpce, od kojih su bočne najrazvijenije i sve su međusobno povezane poprečnim vezama (komisurama). Posebnih organa za disanje nemaju već se raspiracija obavlja celom površinom tela.

Klasifikacija

Tip Platyhelminthes obuhvata tri klase :

1. Trepljasti crvi (Turbellaria), slobodnoživeći oblici čiji je predstavnik planarija (Planaria);

2. Metilji (Trematodes)

3. Pantljičare (Cestodes)

Literatura

  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
Snežana Trifunović, dipl. biolog