Razlika između izmena na stranici „Podubica”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 1: Red 1:
 
<div class="info">[[Slika:Podubica.jpg|216px|d|mini|Podubica sa podnožja Komova u Crnoj Gori]]
 
<div class="info">[[Slika:Podubica.jpg|216px|d|mini|Podubica sa podnožja Komova u Crnoj Gori]]
== Sistematika==
+
*Sistematika  
 
*carstvo: Plantae  
 
*carstvo: Plantae  
 
*razdeo: Magnoliophyta
 
*razdeo: Magnoliophyta

Izmena na datum 21. jun 2010. u 18:34

Podubica sa podnožja Komova u Crnoj Gori
  • Sistematika
  • carstvo: Plantae
  • razdeo: Magnoliophyta
  • klasa: Magnoliopsida
  • red: Lamiales
  • familija: Lamiaceae
  • rod: Teucrium
  • vrsta: T. chamaedrys, L.

Podubica (lat. Teucrium chamaedrys), poznata još i kao dubačac, dubčica, zubatac, je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnatica (lat. Lamiaceae ili Labiatae). Raste na suvim, kamenitim i travnatim predelima, pored šibljaka i listopadnih šuma do 2000 m nadmorske visine.

Droga i hemijski sastav

Lekovita svojstva poseduje nadzemni deo biljke u cvetu (Teucrii herba) koji se sakuplja na početku cvetanja i suši u hladu na promaji, da zadrži prirodnu boju. Podubica sadrži:

Njen hemijski sastav još nije dovoljno poznat.

Lekovito dejstvo i upotreba

Stimuliše crevni sistem, postiče znojenje, ima antimikrobno i protivzapaljensko dejstvo. Spolja se koristi kao blago sredstvo za dezinfekciju. U narodnoj medicini se koristi pre svega kao sredstvo za poboljšanje apetita i opšte jačanje organizma. Preporučuje se osobama koje su nedovoljno uhranjene ili boluju od hroničnog bronhitisa, reumatoidnog artritisa, kostobolje i dečjeg proliva. Upotrebljava se u vidu čaja gorkog ukusa, tinkture (20 g suve biljke i 100 ml jake rakije) ili praha.

Literatura

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
  • Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.
Snežana Trifunović, dipl. biolog