Razlika između izmena na stranici „Polne ćelije”
(2 međuizmena istog korisnika nisu prikazane) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Polne ćelije''' (gameti) su ćelije koje se stvaraju putem mejoze te sadrže haploidan broj hromozoma. Postojanje polnih ćelija kod čoveka otkrili su u XVII veku [[Levenhuk]] (Leeuwenhoek) i [[de Graf]] (de Graaf), podbijajući dotadašnje mišljenje da deca sve osobine nasleđuju samo od očeva, a da menstrualna krv žene služi kao podloga i [[materica]] kao inkubator za razviće [[embrion]]a. | '''Polne ćelije''' (gameti) su ćelije koje se stvaraju putem mejoze te sadrže haploidan broj hromozoma. Postojanje polnih ćelija kod čoveka otkrili su u XVII veku [[Levenhuk]] (Leeuwenhoek) i [[de Graf]] (de Graaf), podbijajući dotadašnje mišljenje da deca sve osobine nasleđuju samo od očeva, a da menstrualna krv žene služi kao podloga i [[materica]] kao inkubator za razviće [[embrion]]a. | ||
+ | [[Slika:Spermatozoid.jpg|368px|d|mini|Spermatozoid]] | ||
+ | [[Datoteka:Human-ovum-structure.jpeg|368px|d|mini|Jajna ćelija žene sa omotačima]] | ||
==Vrste gameta kod životinja== | ==Vrste gameta kod životinja== | ||
Kod jednoćelijskih životinja, [[protisti|protista]], gameti mogu biti: | Kod jednoćelijskih životinja, [[protisti|protista]], gameti mogu biti: |
Najnovija izmena na datum 10. mart 2014. u 21:22
Polne ćelije (gameti) su ćelije koje se stvaraju putem mejoze te sadrže haploidan broj hromozoma. Postojanje polnih ćelija kod čoveka otkrili su u XVII veku Levenhuk (Leeuwenhoek) i de Graf (de Graaf), podbijajući dotadašnje mišljenje da deca sve osobine nasleđuju samo od očeva, a da menstrualna krv žene služi kao podloga i materica kao inkubator za razviće embriona.
Vrste gameta kod životinja
Kod jednoćelijskih životinja, protista, gameti mogu biti:
- izogameti, koji su međusobno isti; proces njihovog spajanja naziva se izogamija;
- anizogameti se međusobno razlikuju i morfološki i po ponašanju:
1.mikrogameti su sitniji, pokretni (imaju bičeve, muški gameti slični spermatozoidima višećelijskih životinja;
2.makrogameti su krupni i liče na jajne ćelije višećelijskih životinja.
Proces spajanja anizogameta naziva se anizogamija.
Kod višećelijskih životinja obrazuju se dve vrste gameta:
Polno razmnožavanje i tipovi ćelija
Obrazovanje dve vrste, po obliku i funkcijama različitih, polnih ćelija (gameta) je prilagođenost na polno razmnožavanje pri kome dolazi do kombinovanja naslednog materijala roditelja. Prednost polnog razmnožavanja je što se njime dobija potomstvo s novim kombinacijama gena pa prema tome i osobina. Time se postiže velika raznovrsnost potomstva koja omogućava bolju prilagođenost promenama uslova spoljašnje sredine i evoluciju živog sveta.
Prilagođenost na polno razmnožavanje dovela je do podele svih ćelija u organizmu na dve kategorije :
- telesne (somatske) ćelije i
- polne ćelije (gameti).
Telesne ćelije izgrađuju sva tkiva i organe, a polne se nalaze u tkivu polnih žlezda (gonada). Dok se telesne ćelije razmnožavaju mitozom, polne ćelije sazrevaju mejozom. Proces nastanka spermatozoida (muški gameti) naziva se spermatogeneza (lat. genesis = postanak, razviće), a razviće jajnih ćelija je oogeneza ili ovogenaza (lat. ooum, ovum = jajna ćelija).
Literatura
- Emery, A, H (2009): Osnovi medicinske genetike, Datastatus, Beograd
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Popović, S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986