Razlika između izmena na stranici „Postanak prvobitnih organizama”
(Nova stranica: Postanak prvobitnih organizama – Prve ćelije i ''veliko drvo života'' Svi organizmi koji danas žive na Zemlji imaju zajedničko poreklo. Dokaz za to je niz zajedničkih osob…) |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
− | + | === Prve ćelije i ''veliko drvo života'' === | |
− | Prve ćelije i ''veliko drvo života'' | + | |
Svi organizmi koji danas žive na Zemlji imaju zajedničko poreklo. Dokaz za to je niz zajedničkih osobina svojstvenim svim živim bićima: isti biohemijski procesi zavisni od DNK, RNK i proteina kao i zajednički genetički kod. | Svi organizmi koji danas žive na Zemlji imaju zajedničko poreklo. Dokaz za to je niz zajedničkih osobina svojstvenim svim živim bićima: isti biohemijski procesi zavisni od DNK, RNK i proteina kao i zajednički genetički kod. | ||
+ | [[Datoteka:Drvo zivota.jpg|thumb|813.993x813.993px|Drvo života]] | ||
Najstariji poznati fosili prokariota nađeni su u stenama zapadne Australije čija se starost procenjuje na oko 3,5 milijardi godina. Te prve prokariotske ćelije slične su današnjim cijanobakterijama i bile su anaerobi. Prisustvo eukariotskih ćelija, datira se na vreme od preko 1,5 milijardi godina. Dakle, na osnovu geoloških podataka može se zaključiti da se evolucija života na Zemlji odigravala u organizmima koji su imali prokariotsku ćelijsku građu. Koren “drveta života“ treba tražiti među prokariotima. | Najstariji poznati fosili prokariota nađeni su u stenama zapadne Australije čija se starost procenjuje na oko 3,5 milijardi godina. Te prve prokariotske ćelije slične su današnjim cijanobakterijama i bile su anaerobi. Prisustvo eukariotskih ćelija, datira se na vreme od preko 1,5 milijardi godina. Dakle, na osnovu geoloških podataka može se zaključiti da se evolucija života na Zemlji odigravala u organizmima koji su imali prokariotsku ćelijsku građu. Koren “drveta života“ treba tražiti među prokariotima. | ||
+ | |||
''Veliko drvo života'', svi danas postojeći ćelijski organizmi, deli se na tri osnovne grane: eubakterije (bakterije), arhebakterije (arhee) i eukariote, pri čemu prve dve grane pripadaju prokariotima. | ''Veliko drvo života'', svi danas postojeći ćelijski organizmi, deli se na tri osnovne grane: eubakterije (bakterije), arhebakterije (arhee) i eukariote, pri čemu prve dve grane pripadaju prokariotima. | ||
+ | |||
+ | <br /> |
Izmena na datum 21. avgust 2019. u 19:00
Prve ćelije i veliko drvo života
Svi organizmi koji danas žive na Zemlji imaju zajedničko poreklo. Dokaz za to je niz zajedničkih osobina svojstvenim svim živim bićima: isti biohemijski procesi zavisni od DNK, RNK i proteina kao i zajednički genetički kod.
Najstariji poznati fosili prokariota nađeni su u stenama zapadne Australije čija se starost procenjuje na oko 3,5 milijardi godina. Te prve prokariotske ćelije slične su današnjim cijanobakterijama i bile su anaerobi. Prisustvo eukariotskih ćelija, datira se na vreme od preko 1,5 milijardi godina. Dakle, na osnovu geoloških podataka može se zaključiti da se evolucija života na Zemlji odigravala u organizmima koji su imali prokariotsku ćelijsku građu. Koren “drveta života“ treba tražiti među prokariotima.
Veliko drvo života, svi danas postojeći ćelijski organizmi, deli se na tri osnovne grane: eubakterije (bakterije), arhebakterije (arhee) i eukariote, pri čemu prve dve grane pripadaju prokariotima.