Postanak prvobitnih organizama

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 19:06, 21. avgust 2019. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi) (Postanak eukariotske ćelije)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Biološkoj evoluciji prethodila je abiogena evolucija.

Prve ćelije i veliko drvo života

Svi organizmi koji danas žive na Zemlji imaju zajedničko poreklo. Dokaz za to je niz zajedničkih osobina svojstvenim svim živim bićima: isti biohemijski procesi zavisni od DNK, RNK i proteina kao i zajednički genetički kod.

Drvo života

Najstariji poznati fosili prokariota nađeni su u stenama zapadne Australije čija se starost procenjuje na oko 3,5 milijardi godina. Te prve prokariotske ćelije slične su današnjim cijanobakterijama i bile su anaerobi. Prisustvo eukariotskih ćelija, datira se na vreme od preko 1,5 milijardi godina. Dakle, na osnovu geoloških podataka može se zaključiti da se evolucija života na Zemlji odigravala u organizmima koji su imali prokariotsku ćelijsku građu. Koren “drveta života“ treba tražiti među prokariotima.

Veliko drvo života, svi danas postojeći ćelijski organizmi, deli se na tri osnovne grane: eubakterije (bakterije), arhebakterije (arhee) i eukariote, pri čemu prve dve grane pripadaju prokariotima.

Postanak eukariotske ćelije

Osnovne osobine eukariotskih ćelija su prisustvo jedra i organela u kojima se proizvodi energija  – mitohondrija i hloroplasta. Eukarioti su postali od prokariota. Među više od 20 različitih hipoteza o postanku eukariotske ćelije, najveći broj istraživača prihvata hipotezu endosimbioze.

Vise-podataka2.jpg
Više podataka

Endosimbiotska teorija

Prema toj teoriji određene sićušne slobodnoživeće prokariote, kao preci mitohondrija, ušle su u neku krupnu  ćeliju domaćina i tu ostale kao njeni simbionti. Simbiont je unutrar ćelije  domaćina u sigurnijoj i stabilnijoj sredini, a ćeliju domaćina snabdeva energijom. Obostrana korist!

Hloroplasti su  nastali oko 500 miliona godina kasnije nego mitohondrije i to putem endosimbioze cijanobakterija sa eukariotskom ćelijom koja je već posedovala mitohondrije.

Evolucija ćelija je trajala od 3-4 milijarde godina, dok su se ostali oblici života, kao i najsavršeniji, razvili u periodu od ''samo'' 600 miliona godina. Izgleda da se evolucija života dugo odvijala u ćeliji, usavršavajući njenu građu i funkcije, da bi posle toga došlo do stvaranja različitih organizama za relativno kratko vreme.