Potamogetonaceae

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Potamogetonaceae1.jpg
Potamogetonaceae2.jpg
Potamogetonaceae3.jpg
Potamogetonaceae4.jpg

Familija Potamogetonaceae je grupa monokotiledonih skrivenosemenica (Liliopsida) koja se klasifikuje u red Alismatales. Ova familija je priznata od strane većine botaničara, ali je njena definicija problematična. U okviru ove grupe se nalaze biljke koje naseljavaju slatkovodne, brakčate i slane vode. Naseljavaju uglavnom vantropske oblasti Evrope, Azije, Severne Afrike i Grenlanda. Predstavnici tropskih predela su tokom cele godine u vegetacionom periodu, dok vrste hladnijih staništa, gde je voda često zaleđena preko hladnijih delova godine, preživljavaju ove periode u obliku rizoma na dnu vodenih basena. Kada se temperatura povisi iz ovih vegetativnih delova se razvijaju nove biljke. Odvajanjem delova rizoma se vrši vegetativno razmnožavanje i pri optimalnim uslovima spoljašnje sredine.

Morfologija

U okviru familije Potamogetonaceae se nalaze višegodišnje zeljaste biljke koje poseduju rizome. Listovi mogu biti sa ili bez peteljke. Prosti su, linearni, spiralno raspoređeni. Karakteriše ih paralelna nervatura. U mezofilu listova se nalaze kristali kalcijum oksalata. Kao prilagođenost na život u vodenoj sredini stome su tokom evolucije iščezle. Stabljiku ne karakteriše sekundarno debljanje. Cvetovi su skupljeni u cvasti koje mogu biti terminalno, lateralno ili aksilarno raspoređeni. Cvetovi su sedeći, dvopolni. Kod svih vrsta su sitni i slabo uočljivi, a pojedine karakteriše i odsustvo perijanta. Ukoliko je perijant prisutan grade ga četiri kožasta listića. Aktinomorfne su simetrije, a mogu biti dvočlani ili četvoročlani. Andreceum je izgrađen od četiri prašnika koji su raspoređeni u dva para. Oprašivanje može biti anemofilno, a najčešće se obavlja preko vode. Zrela polenova zrna su troćelijska. Na konektivama imaju štitolike priveske. Plodnik je apokarpan i sastoji se od jednog do devet oplodnih listića, ali ih je najčešće četiri. Nadcvetan je, a svaki oplodni listić sadrži jedan lokulus. Plod može biti mešak ili je modifikacija tipične koštunice. U lokulusu se nalazi samo jedna semenka koju ne karakteriše prisustvo endosperma. Osnovni broj hromozoma ove familije je n = 6-8 i 13-15. Dužina hromozoma predstavnika ove familije se kreće između 0,5 i 4,4 mikrometra.

Značaj

Pojedine vrste familije Potamogetonaceae su značajne za neke ribe jer među ove biljke polažu jaja i na taj način im pružaju zaštitu. Takođe, pojedine vrste manjih riba traže zaštitu od predatora u podvodnim livadama koje grade ove biljke. Veliki predstavnici ove familije mogu da u plićim vodama otežaju saobraćaj jer brodovi zapinju za njih. Prilikom isušivanja močvara u kojima se razvijaju ove biljke, one se sakupljaju i koriste za đubrenje zemljišta. Pojedine vrste mogu da služe i za ishranu ljudi jer njihovi rizomi sadrže velike količine skroba.

Klasifikacija

U familiju Potamogetonaceae se uključuju, prema shvatanju ruskog botaničara Alekseja Šipunova, i predstavnici familija Posidoniaceae, Ruppiaceae, Cymodoceaceae i Zannichelliaceae koje pojedini autori smatraju zasebnim grupama. Prvi predstavnici ove familije su se pojavili pre oko 25 miliona godina. U skladu sa šire shvaćenom definicijom familije, ovde se daje spisak rodova:

  • Rod: Althenia
  • Rod: Groenlandia
  • Rod: Lepiaena
  • Rod: Potamogeton
  • Rod: Pseudalthenia
  • Rod: Ruppia
  • Rod: Stuckenia
  • Rod: Zannichellia

Literatura

1. Kojić M., Pekić S., Dajić Z.: Botanika, Izdavačka kuća Draganić, Beograd, 2004.

2. Domac R.: Osnovi sistematske botanike, PMF, Zagreb, 1964.

3. Jakovljević S.: Opšta botanika, Naučna knjiga, Beograd, 1960.

4. Suvorov V. V.: Botanika, Kolos, Moskva, 1961.

5. Dajić Z., Ljubojević L. i drugi: Praktikum iz morfologije i sistematike biljaka, Izdavačka kuća Draganić, Beograd, 2004.

6. Tatić B., Blečić V.: Sistematika i filogenija viših biljaka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.

Autor teksta:
Stefanpotpis3.jpg
prezentacija