Razlika između izmena na stranici „Ptice pevačice”
(10 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
+ | {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 2px solid #FFCC00; border-collapse: collapse;" | ||
+ | |- | ||
+ | | style="padding: 0.5em; background: #FFCC00; font-size: 120%; color: #; text-align: center;" | [[Slika:Tigarrr.jpg|30px|l]]'''Klasifikacija'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #FFFDD0"></span> | ||
+ | |- | ||
+ | | style="text-align: center; padding: 0.5em;" | | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" bgcolor="#FFFDD0" | ||
+ | |- | ||
+ | | | ||
+ | {| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;" | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Carstvo''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" |[[životinje]] (Animalia) | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Tip''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" | [[hordati]] (Chordata) | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Podtip''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" | [[kičmenjaci]] (Vertebrata) | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Klasa''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" |[[ptice]] (Aves) | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Potklasa''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | [[Neornithes]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Nadred''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" |[[ptice letačice]] (Neognathae, Carinatae) | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Red''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" |'''ptice pevačice''' (Passeriformes) | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |} | ||
+ | |} | ||
+ | <noinclude> | ||
'''Ptice pevačice ili vrapčije ptice (Passeriformes)''' je red [[ptice letačice|ptica letačica]] koje u donjem delu grkljana imaju razvijen glasni organ '''syrinx'''. Ovaj red obuhvata preko polovine svih [[ptice|ptica]]. | '''Ptice pevačice ili vrapčije ptice (Passeriformes)''' je red [[ptice letačice|ptica letačica]] koje u donjem delu grkljana imaju razvijen glasni organ '''syrinx'''. Ovaj red obuhvata preko polovine svih [[ptice|ptica]]. | ||
Većina vrsta su ptice male do srednje veličine koje grade vrlo složena, raskošna i lepa gnezda. Međusobno se razlikuju po načinu života. | Većina vrsta su ptice male do srednje veličine koje grade vrlo složena, raskošna i lepa gnezda. Međusobno se razlikuju po načinu života. | ||
+ | ==Opšte karakteristike== | ||
+ | Sa više od 5700 vrsta, što iznosi oko 59% od ukupnog broja svih vrsta ptica, Passeriformes predstavlja najveći red u klasi ptica, tako da mnogi istraživači na osnovu ovoga, svrstavaju sve ptice u dve grupe, ptice pevačice i one druge. | ||
+ | Članovi ovog reda ptica izuzetno bogatog vrstama su obično malih dimenzija, sa velikim krilima u odnosu na veličinu tela, morfološki su uniformne, terestrične, hrane se uglavnom semenkama voća, nektarom i sitnim insektima. | ||
+ | Dva najznacajnija fizička svojstva grupe, zbog čega se često nazivaju ptice pevačice ili penjačice su posebani organi za pevanje i visoko specijalizovana stopala i noge. | ||
+ | ==Rasprostranjenost i stanište== | ||
+ | Rasprostranjene su na svim kontinentima osim na Antarktiku. Istorijska distribucija Passerines je donekle nejasna, iako većina istraživača veruje da su nastale u Južnoj | ||
+ | hemisferi, verovatno u kredi. Tokom srednjeg Miocena dogodila se eksplozivna adaptivna radijacija u kojoj Passerines brzo uspostavljaju svoje mesto na životinjskoj mapi. | ||
+ | Imajući u vidu veliki broj vrsta i raznolikosti reda Passeriformes, uopšte ne iznenađuje da su uspele da iskoriste i da se prilagode različitim staništima i ekološkim nišama, mnogo više nego bilo koji drugi red. Zauzimaju pašnjake, šume, žbunove, pustinje, planine, urbane sredine, umerene i tropske predele... | ||
+ | ==Ponašanje== | ||
+ | Što se tiče ponašanja, ako postoji nešto što povezuje ove ptice jeste izuzetna vokalizacija i oglašavanje, ali se na osnovu ovih osobina one i medjusobno razlikuju. Postoje tri načina na koje može da se stekne ova osobina, to su učenje, nasledjivanje i inovacije. Sve ptice imaju urođenu sposobnost vokalizacije. Nekoliko vrsta su poznati po svojoj sposobnosti mimikrije, u stanju su da kopiraju zvuke insekata, žabe, i mehaničke zvuke. | ||
+ | Ishrana ovih ptica je izuzetno raznolika, tako da postoje ptice koje se hrane insektima koji žive na stablima, neki ih love u letu dok se drugi hrane semenkama biljaka i nektarom. | ||
+ | ==Reprodukcija== | ||
+ | Sve ptice pevačice se rađaju gole, slepe i potpuno bespomoćne, što ih čini potpuno zavisnim od roditelja za hranu. Ptići rastu veoma brzo, međutim, perje se javlja između osam i 45 dana. Jaja su mala, obojena, ili na drugi način označena. Polažu od jednog do 16 jaja. Inkubacija traje oko 14 dana, ali može da traje do 28 dana, pa čak i do 50 dana kod nekih krupnijih vrsta. | ||
+ | ==Diverzitet== | ||
+ | Jedna od najvećih misterija u ornitologiji je pitanje zašto postoji toliko mnogo Passerina u Svetu? Jedno od mogućih objašnjenja je raznolikost i savršenstvo u pravljenju gnezda. | ||
+ | Neki istraživači veruju da je izuzetna sposobnost za izgradu gnezda od raznih materijala i, u mnogim slučajevima, veština kamuflaže, obezbedila ovim pticama odlučujuću evolucionu prednost u odnosu na ne-Passerine. | ||
+ | ==Sistematika== | ||
+ | Skoro svi [[T|taksonom]]i se slažu da su Passeriformes monofiletska grupa životinja, odnosno imaju jednog zajedničkog pretka, sa druge strane postoji malo slaganja što se tiče njihove evolucione istorije i genetičkih veza u okviru reda. Osim građe organa za pevanje i građe stopala, Passerines su izuzetno slične morfologije. Razlike koje postoje u organima za oglašavanje podelile su sve ptice pevačice na dva podreda - Tiranni (Suboscines) i Passeri (Oscines). | ||
− | + | Tri grupe ptica, Acanthisittidae, Menuridae, i Atrichornithidae, su veoma problematične kad je u pitanju klasifikacija. Pre 1975. se smatralo da pripadaju podredu Tiranni, medjutim neki istraživači su ih smatrali podredom Passeri, dok ostali smatraju da zbog svojih primitivnih karakteristika treba da budu svrstani u poseban podred. | |
− | U svetu postoji više od 5000 vrsta, što predstavlja oko 60% ukupnog broja vrsta ptica. Red se deli na četiri podreda: | + | |
+ | U svetu postoji više od 5000 vrsta, što predstavlja oko 60% ukupnog broja vrsta ptica. Red se, prema prethodnom mišljenju, deli na četiri podreda: | ||
*'''podred [[Eurylaimi]]''', sa familijom: | *'''podred [[Eurylaimi]]''', sa familijom: | ||
**[[Eurylaimidae]] | **[[Eurylaimidae]] | ||
Red 11: | Red 64: | ||
**[[Dendrocolaptidae]] | **[[Dendrocolaptidae]] | ||
**[[Cotingidae]] | **[[Cotingidae]] | ||
− | **Pipridae | + | **[[Pipridae]] |
− | **Formicariidae | + | **[[Formicariidae]] |
− | **Acanthisittidae | + | **[[Acanthisittidae]] |
− | **Oxyruncidae | + | **[[Oxyruncidae]] |
− | **Furnariinae | + | **[[Furnariinae]] |
− | **Pittidae | + | **[[Pittidae]] |
− | **Tyrannidae | + | **[[Tyrannidae]] |
− | **Rhinocryptidae | + | **[[Rhinocryptidae]] |
− | **Phytotomidae | + | **[[Phytotomidae]] |
− | **Philepittidae | + | **[[Philepittidae]] |
*'''podred [[Menurae]]''', sa familijama | *'''podred [[Menurae]]''', sa familijama | ||
− | **Atrichornithidae | + | **[[Atrichornithidae]] |
**Menuridae | **Menuridae | ||
*'''podred [[Oscines]]''', sa familijama | *'''podred [[Oscines]]''', sa familijama | ||
− | **Zosteropidae | + | **[[Zosteropidae]] |
− | **Pycnonotidae | + | **[[Pycnonotidae]] |
− | **Vangidae | + | **[[Vangidae]] |
− | **Vireonidae | + | **[[Vireonidae]] |
− | **Zeledoniidae | + | **[[Zeledoniidae]] |
− | **Passeridae | + | **[[Passeridae]] |
− | **Corvidae | + | **[[Corvidae]] |
− | **Fringillidae | + | **[[Fringillidae]] |
− | **Estrildidae | + | **Estrildidae |
− | **Drepanididae | + | **Drepanididae |
− | **Aegithalidae | + | **Aegithalidae |
− | **Parulidae | + | **Parulidae |
− | **Turdidae | + | **Turdidae |
− | **Dicruridae | + | **Dicruridae |
**Dulidae) | **Dulidae) | ||
− | **Alaudidae | + | **Alaudidae |
− | ** | + | **Prunellida |
− | **Oriolidae | + | **Oriolidae |
− | ** | + | **Aegithinida |
− | **Regulidae | + | **Regulidae |
− | **Troglodytidae | + | **Troglodytidae |
− | **Chamaeidae | + | **Chamaeidae |
− | **Hyposittidae | + | **Hyposittidae |
− | **Hirundinidae | + | **Hirundinidae |
− | ** | + | **Artamidae |
− | **Tersininae | + | **Tersininae |
− | **Prionopinae | + | **Prionopinae |
− | **Irenidae | + | **Irenidae |
− | **Campephagidae | + | **Campephagidae |
− | **Meliphagidae | + | **Meliphagidae |
− | **Muscicapidae | + | **Muscicapidae |
− | **Nectariniidae | + | **Nectariniidae |
− | **Callaeidae | + | **Callaeidae |
− | **Emberizidae | + | **Emberizidae |
− | **Cinclidae | + | **Cinclidae |
− | **Mimidae | + | **Mimidae |
− | **Cyclarhidae | + | **Cyclarhidae |
− | **Certhiidae | + | **Certhiidae |
**Catamblyrhynchinae | **Catamblyrhynchinae | ||
− | **Sittidae | + | **Sittidae |
− | **Paradisaeidae | + | **Paradisaeidae |
− | **Bombicillidae | + | **Bombicillidae |
− | **Paridae | + | **Paridae |
− | **Sturnidae | + | **Sturnidae |
− | **Sylviidae | + | **Sylviidae |
− | **Laniidae | + | **Laniidae |
− | **Vireolaniinae | + | **Vireolaniinae |
− | **Grallinidae | + | **Grallinidae |
− | **Thraupinae | + | **Thraupinae |
− | **Timaliidae | + | **Timaliidae |
− | **Ploceidae | + | **Ploceidae |
− | **Paradoxornithidae | + | **Paradoxornithidae |
− | **Icteridae | + | **Icteridae |
− | **Motacillidae | + | **Motacillidae |
**Cracticidae | **Cracticidae | ||
**Dicaeidae | **Dicaeidae | ||
Red 84: | Red 137: | ||
**Ptilonorhynchidae | **Ptilonorhynchidae | ||
**Ptilogonatinae | **Ptilogonatinae | ||
+ | |||
+ | ==Literatura== | ||
+ | *Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982. | ||
+ | *Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986. | ||
+ | *Rašajski, J. (1997): Ptice Srbije, Prometej, Novi Sad | ||
+ | [[Kategorija:Kičmenjaci]] | ||
+ | [[Kategorija:Ptice]] | ||
+ | {{Potpis2}} | ||
+ | |||
+ | |||
+ | [[Kategorija:Biogeografija]] |
Najnovija izmena na datum 15. januar 2015. u 18:59
Klasifikacija | ||||||||||||||
|
Ptice pevačice ili vrapčije ptice (Passeriformes) je red ptica letačica koje u donjem delu grkljana imaju razvijen glasni organ syrinx. Ovaj red obuhvata preko polovine svih ptica.
Većina vrsta su ptice male do srednje veličine koje grade vrlo složena, raskošna i lepa gnezda. Međusobno se razlikuju po načinu života.
Sadržaj
Opšte karakteristike
Sa više od 5700 vrsta, što iznosi oko 59% od ukupnog broja svih vrsta ptica, Passeriformes predstavlja najveći red u klasi ptica, tako da mnogi istraživači na osnovu ovoga, svrstavaju sve ptice u dve grupe, ptice pevačice i one druge. Članovi ovog reda ptica izuzetno bogatog vrstama su obično malih dimenzija, sa velikim krilima u odnosu na veličinu tela, morfološki su uniformne, terestrične, hrane se uglavnom semenkama voća, nektarom i sitnim insektima. Dva najznacajnija fizička svojstva grupe, zbog čega se često nazivaju ptice pevačice ili penjačice su posebani organi za pevanje i visoko specijalizovana stopala i noge.
Rasprostranjenost i stanište
Rasprostranjene su na svim kontinentima osim na Antarktiku. Istorijska distribucija Passerines je donekle nejasna, iako većina istraživača veruje da su nastale u Južnoj hemisferi, verovatno u kredi. Tokom srednjeg Miocena dogodila se eksplozivna adaptivna radijacija u kojoj Passerines brzo uspostavljaju svoje mesto na životinjskoj mapi. Imajući u vidu veliki broj vrsta i raznolikosti reda Passeriformes, uopšte ne iznenađuje da su uspele da iskoriste i da se prilagode različitim staništima i ekološkim nišama, mnogo više nego bilo koji drugi red. Zauzimaju pašnjake, šume, žbunove, pustinje, planine, urbane sredine, umerene i tropske predele...
Ponašanje
Što se tiče ponašanja, ako postoji nešto što povezuje ove ptice jeste izuzetna vokalizacija i oglašavanje, ali se na osnovu ovih osobina one i medjusobno razlikuju. Postoje tri načina na koje može da se stekne ova osobina, to su učenje, nasledjivanje i inovacije. Sve ptice imaju urođenu sposobnost vokalizacije. Nekoliko vrsta su poznati po svojoj sposobnosti mimikrije, u stanju su da kopiraju zvuke insekata, žabe, i mehaničke zvuke. Ishrana ovih ptica je izuzetno raznolika, tako da postoje ptice koje se hrane insektima koji žive na stablima, neki ih love u letu dok se drugi hrane semenkama biljaka i nektarom.
Reprodukcija
Sve ptice pevačice se rađaju gole, slepe i potpuno bespomoćne, što ih čini potpuno zavisnim od roditelja za hranu. Ptići rastu veoma brzo, međutim, perje se javlja između osam i 45 dana. Jaja su mala, obojena, ili na drugi način označena. Polažu od jednog do 16 jaja. Inkubacija traje oko 14 dana, ali može da traje do 28 dana, pa čak i do 50 dana kod nekih krupnijih vrsta.
Diverzitet
Jedna od najvećih misterija u ornitologiji je pitanje zašto postoji toliko mnogo Passerina u Svetu? Jedno od mogućih objašnjenja je raznolikost i savršenstvo u pravljenju gnezda. Neki istraživači veruju da je izuzetna sposobnost za izgradu gnezda od raznih materijala i, u mnogim slučajevima, veština kamuflaže, obezbedila ovim pticama odlučujuću evolucionu prednost u odnosu na ne-Passerine.
Sistematika
Skoro svi taksonomi se slažu da su Passeriformes monofiletska grupa životinja, odnosno imaju jednog zajedničkog pretka, sa druge strane postoji malo slaganja što se tiče njihove evolucione istorije i genetičkih veza u okviru reda. Osim građe organa za pevanje i građe stopala, Passerines su izuzetno slične morfologije. Razlike koje postoje u organima za oglašavanje podelile su sve ptice pevačice na dva podreda - Tiranni (Suboscines) i Passeri (Oscines).
Tri grupe ptica, Acanthisittidae, Menuridae, i Atrichornithidae, su veoma problematične kad je u pitanju klasifikacija. Pre 1975. se smatralo da pripadaju podredu Tiranni, medjutim neki istraživači su ih smatrali podredom Passeri, dok ostali smatraju da zbog svojih primitivnih karakteristika treba da budu svrstani u poseban podred.
U svetu postoji više od 5000 vrsta, što predstavlja oko 60% ukupnog broja vrsta ptica. Red se, prema prethodnom mišljenju, deli na četiri podreda:
- podred Eurylaimi, sa familijom:
- podred Tyranni, sa familijama:
- podred Menurae, sa familijama
- Atrichornithidae
- Menuridae
- podred Oscines, sa familijama
- Zosteropidae
- Pycnonotidae
- Vangidae
- Vireonidae
- Zeledoniidae
- Passeridae
- Corvidae
- Fringillidae
- Estrildidae
- Drepanididae
- Aegithalidae
- Parulidae
- Turdidae
- Dicruridae
- Dulidae)
- Alaudidae
- Prunellida
- Oriolidae
- Aegithinida
- Regulidae
- Troglodytidae
- Chamaeidae
- Hyposittidae
- Hirundinidae
- Artamidae
- Tersininae
- Prionopinae
- Irenidae
- Campephagidae
- Meliphagidae
- Muscicapidae
- Nectariniidae
- Callaeidae
- Emberizidae
- Cinclidae
- Mimidae
- Cyclarhidae
- Certhiidae
- Catamblyrhynchinae
- Sittidae
- Paradisaeidae
- Bombicillidae
- Paridae
- Sturnidae
- Sylviidae
- Laniidae
- Vireolaniinae
- Grallinidae
- Thraupinae
- Timaliidae
- Ploceidae
- Paradoxornithidae
- Icteridae
- Motacillidae
- Cracticidae
- Dicaeidae
- Coerebidae
- Ptilonorhynchidae
- Ptilogonatinae
Literatura
- Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Rašajski, J. (1997): Ptice Srbije, Prometej, Novi Sad