Razlika između izmena na stranici „S”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 8: Red 8:
 
   
 
   
 
'''Sekundarno suženje (nukleolarni organizator-NOR)''' predstavlja despiralizovani deo DNK hromomozoma koji učestvuje u obrazovanju nukleolusa. Tu se nalaze sekvence DNK koje kontrolišu sintezu 45'S rRNK. Kod ljudi se sekundarno suženje nalazi na akrocentričnim hromozomima.
 
'''Sekundarno suženje (nukleolarni organizator-NOR)''' predstavlja despiralizovani deo DNK hromomozoma koji učestvuje u obrazovanju nukleolusa. Tu se nalaze sekvence DNK koje kontrolišu sintezu 45'S rRNK. Kod ljudi se sekundarno suženje nalazi na akrocentričnim hromozomima.
 +
 +
'''Sekundarne polne karakteristike''' su sve morfološke i fiziološke karakteristike, osim polnih organa, po kojima se jedan pol razlikuje od drugog.
  
 
'''Selenolofodontni''' kutnjaci sadrže polumesečaste nabore gleđi.
 
'''Selenolofodontni''' kutnjaci sadrže polumesečaste nabore gleđi.

Izmena na datum 13. maj 2009. u 17:20

S

Saksikola – stanovnici prostora ispod kamenja.

Saprobnost (gr.sapros-truo, bios-biće) vodenog ekosistema je pojava ubrzanog procesa eutrofizacije kao posledica dodatnog organskog opterećenja znatno većeg od prirodnog.

Seksupare su krilate ženke i mužjaci biljnih vaši.

Sekundarno suženje (nukleolarni organizator-NOR) predstavlja despiralizovani deo DNK hromomozoma koji učestvuje u obrazovanju nukleolusa. Tu se nalaze sekvence DNK koje kontrolišu sintezu 45'S rRNK. Kod ljudi se sekundarno suženje nalazi na akrocentričnim hromozomima.

Sekundarne polne karakteristike su sve morfološke i fiziološke karakteristike, osim polnih organa, po kojima se jedan pol razlikuje od drugog.

Selenolofodontni kutnjaci sadrže polumesečaste nabore gleđi.

Sferidije predstavljaju kružne strukture na oralnom polu morskih ježeva iz grupe Regularia.

Sifon predstavlja dodatno crevo koje prati srednje crevo kod nekih beskičmenjaka kojim se transportuje višak vode od prednjeg do zadnjeg creva.

Sinantropne vrste su one koje žive po kućama.

Sinkarpan, vidi gineceum

Skiofite – biljke senke; ne podnose puno dnevno osvetljenje, primer šumske biljke.

Sklerikola – stanovnici unutrašnjosti čvrstog zemljišta.

Skrivenosemenice (Angiospermae - angio= skriven, spermae= seme, Anthophytae - prave cvetnice, Gyneciatae - imaju tučak ili Magnoliophyta) su ogromna grupa biljaka koja danas dominira pri čemu se broj vrsta ne zna tačno,a pretppostavlja se da ih ima 250 000 (ili čak i svih 300 000). Osnovna osobina im je posedovanje tučka koji nastaje srastanjem oplodnih listića (jednog ili više) čime se obrazuje zatvorena komora, plodnik, u kome je semeni zametak.

Spongocel je unutrašnja šupljina u telu sunđera opkoljena telesnim zidom. Voda ulazi u spongocel preko mnogobrojnih otvora, pora, u telesnom zidu, a izlazi iz njega kroz neparan otvor, oskulum. Obložen je endodermisom u kome se nalaze hoanocite. U njega dospevaju nepotrebni produkti metabolizma koji će kroz oskulum biti izbačeni u spoljašnju sredinu. U spongocelu se može izvršiti i oplođenje.

Stenoeke vrste - pogledaj stenobionti

Stenovalentni organizmi - organizmi koji imaju usku ekološku valencu tj. ne tolerišu ili toleršu veoma mala kolebanja nekog ekološkog faktora.

Stenotermni organizmi – organizmi čija je ekološka valenca za temperaturu uska.

Stenohalni organizmi - organizmi čija je ekološka valenca za salinitet uska.

Stenohigni organizmi - organizmi čija je ekološka valenca za vlažnost uska.

Stenooksibionti – organizmi čija je ekološka valenca za koncentraciju kiseonika uska.

Stenobionti - organizmi čija je ekološka valenca za stanište uska.

Stenofagi - organizmi čija je ekološka valenca za hranu uska.

Steroidogene ćelije izgrađuju tkivo koje sintetiše steroidne hormone u nadbubrežim žlezdama ili se nalaze rasejane u okviru polnih organa, kao što su Lejdigove ćelije u testisima koje sintetišu testosteron ili ćelije teke ovarijuma koje sintetišu estrogen i progesteron. U mitohondrijama ovih ćelija sintetišu se prekursori steroidnih hormona.

Stratifikacija semena odnosi se na neophodnu izloženost semena niskim temperaturama određeno vreme da bi mogla da klijaju (npr. seme leske mora da bude 12 nedelja na 5 stepeni C da bi klijalo). Delovanjem giberelina može se zameniti stratifikacija.

Stridulacija je proizvođenje zvukova od strane ženki ili mužjaka kojima se privlače jedinke suprotnog pola radi parenja.


Biološki rečnik

A ~ B ~ C ~ Č ~ Ć ~ D ~ ~ Đ ~ E ~ F ~ G ~ H ~ I ~ J ~ K ~ L LJ ~ M ~ N ~ NJ ~ O ~ P ~ R ~ S ~ Š ~ T ~ U ~ V ~ Z ~ Ž ~ X ~ Y