Razlika između izmena na stranici „Schistosoma”
Red 1: | Red 1: | ||
'''''Schistosoma spp.''''' je krvni [[metilji|metilj]] koji parazitira na [[ptice|pticama]] i [[sisari]]ma uključujući i čoveka (kao trajnim domaćinima) i pužu plućašu kao prelaznom domaćinu. | '''''Schistosoma spp.''''' je krvni [[metilji|metilj]] koji parazitira na [[ptice|pticama]] i [[sisari]]ma uključujući i čoveka (kao trajnim domaćinima) i pužu plućašu kao prelaznom domaćinu. | ||
+ | ==Značaj za humanu medicinu== | ||
+ | ''Schistosoma'' izaziva bolest '''šistozomijaza''' (''schistosomiasis'') (bilharzija) od koje danas boluje oko 200 miliona osoba u tropskim zemljama Afrike i Azije (oko 70 zemelja). Bolest se manifestuje uvećanjem (otokom) jetre i slezine, oboljenjem urinarnog trakta (praćeno pojavom krvi u mokraći), nadutošću stomaka i slabljenjem pokretljivosti ruku i nogu. U nekim afričkim plemenima bolest je postala uobičajena toliko da se pojava krvi u mokraći kod mladića u pubertetu smatra njegovom polnom zrelošću. | ||
− | + | Čovek se zarazi tako što larve (cerkarije) dospevaju u vodu i aktivno prodiru kroz kožu čoveka za vreme kupanja u reci. Postoji veća učestalost bolesti kod dečaka i žena zbog toga što su oni u većem kontaktu sa vodom nego ostale grupe stanovništva. U kulturama, kakva su afrička plemena, žene obično nose vodu za domaćinstvo, a dečaci se igraju u vodi ili blizu nje. U nekim regionima su ugroženi muškarci koji se bave ribolovom u slatkim vodama ili poljoprivredom koristeći vodu iz reka za navodnjavanje. | |
+ | |||
+ | Bolest je otkrio 1851. godine nemački patolog [[Teodor Bilharz]] (po njemu je bolest dobila ime ''bilharzija'') prilikom obdukcije u Kasr el Aini bolnici u Kairu. Engleski naučnik Lieper je 1915. god. otkrio puža plućaša kao prelaznog domaćina ove vrste metilja. | ||
+ | ===Vrste roda Schistosoma === | ||
+ | '''''Schistosoma haematobium''''' | ||
==Osobine i razvojni ciklus== | ==Osobine i razvojni ciklus== | ||
ova vrsta metilja je interesantna i po tome što su jedinke odvojenih polova, osobina koja je retka za metilje; | ova vrsta metilja je interesantna i po tome što su jedinke odvojenih polova, osobina koja je retka za metilje; |
Izmena na datum 17. oktobar 2013. u 20:39
Schistosoma spp. je krvni metilj koji parazitira na pticama i sisarima uključujući i čoveka (kao trajnim domaćinima) i pužu plućašu kao prelaznom domaćinu.
Sadržaj
Značaj za humanu medicinu
Schistosoma izaziva bolest šistozomijaza (schistosomiasis) (bilharzija) od koje danas boluje oko 200 miliona osoba u tropskim zemljama Afrike i Azije (oko 70 zemelja). Bolest se manifestuje uvećanjem (otokom) jetre i slezine, oboljenjem urinarnog trakta (praćeno pojavom krvi u mokraći), nadutošću stomaka i slabljenjem pokretljivosti ruku i nogu. U nekim afričkim plemenima bolest je postala uobičajena toliko da se pojava krvi u mokraći kod mladića u pubertetu smatra njegovom polnom zrelošću.
Čovek se zarazi tako što larve (cerkarije) dospevaju u vodu i aktivno prodiru kroz kožu čoveka za vreme kupanja u reci. Postoji veća učestalost bolesti kod dečaka i žena zbog toga što su oni u većem kontaktu sa vodom nego ostale grupe stanovništva. U kulturama, kakva su afrička plemena, žene obično nose vodu za domaćinstvo, a dečaci se igraju u vodi ili blizu nje. U nekim regionima su ugroženi muškarci koji se bave ribolovom u slatkim vodama ili poljoprivredom koristeći vodu iz reka za navodnjavanje.
Bolest je otkrio 1851. godine nemački patolog Teodor Bilharz (po njemu je bolest dobila ime bilharzija) prilikom obdukcije u Kasr el Aini bolnici u Kairu. Engleski naučnik Lieper je 1915. god. otkrio puža plućaša kao prelaznog domaćina ove vrste metilja.
Vrste roda Schistosoma
Schistosoma haematobium
Osobine i razvojni ciklus
ova vrsta metilja je interesantna i po tome što su jedinke odvojenih polova, osobina koja je retka za metilje;
Literatura
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000