Scinkusi
Klasifikacija | |||||||||||||||||
|
Scinkusi, scinkovi, peščane ribe ili rovaši (Scincidae) je najveća porodica guštera koja obuhvata oko 1100 vrsta. Većinom su malog rasta sa rudimentiranim ili potpuno zakržljalim udovima. Često se u okviru jednog roda kod različitih vrsta mogu uočiti postepeni prelazi od potpuno razvijenih do sasvim zakržljalih nogu. Rep im je obično dugačak i zašiljen na vrhu i može se regenerisati. U Srbiji živi jedna vrsta kratkonogi gušter (Ablepharus kitaibelii).
Gubitak udova
Često se u okviru jednog roda kod različitih vrsta mogu uočiti postepeni prelazi od potpuno razvijenih do sasvim zakržljalih nogu.Nekoliko rodova su potpuno izgubili noge, npr. Brachymeles, Isopachys, Typhlosaurus, Acontias, dok se kod rodova npr. Lerista i Chalcides mogu videti različiti stepeni rudimentiranosti udova.
Morgologija
Scinkusi izgledaju otprilike kao pravi gušteri, samo što većina vrsta nema izražen vrat i ima relativno slabije razvijene noge. Većina vrsta su srednje veličine sa dužinom od 12 cm bez repa, iako ima i onih koji mogu i više da porastu, kao što rod Corucia može dostići 35 cm bez repa. Kada se kreću polako onda to rade pomoću nogu, a kada beže onda to čine zmijolikim vijuganjem tela po podlozi dok su im noge priljubljene uz telo.
Ishrana
Uglavnom su mesožderi, hrane se insektima (zrikavci, skakavci i dr.), kao i glistama, puževima, drugim gušterima i sitnim glodarima.
Rodovi
Mnoge vrste pojedinih rodova (npr. Sphenomorphus, Mabuya) nisu dovoljno proučene te je njihova klasifikacija kontraverzna.
Literatura
- Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
- Bačić,T, Erben, R, Krajačić, M (2004): Raznolikost živog sveta, Školska knjiga, Zagreb
- Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
- Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
- Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
- Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
- Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Pavičić,V, Klemenčić, M, Ređep Anđelka (1994): 1000 pitanja, 1000 odgovora. Mosta, Zagreb
- Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
Kategorije > Šabloni
Kategorije > Životinje > Hordati
Kategorije > Životinje > Hordati
Kategorije > Životinje > Hordati
Kategorije > Životinje > Kičmenjaci
Kategorije > Životinje > Kičmenjaci > Gmizavci
Kategorije > Životinje > Kičmenjaci > Gmizavci > Zmije i gušteri