Razlika između izmena na stranici „Sekretorna tkiva”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Literatura)
Red 1: Red 1:
'''Sekretorna tkiva''' (žlezdana tkiva)  su vrsta složenih trajnih [[biljna tkiva|biljnih tkiva]] sa sposobnošću stvaranja sekreta. [[Sekreti]] su proizvodi metabolizma koji se mogu sakupljati u biljnom telu ili izlučivati van njega.
+
'''Sekretorna tkiva''' (žlezdana tkiva)  su vrsta složenih trajnih [[biljna tkiva|biljnih tkiva]] sa sposobnošću stvaranja sekreta. [[Sekreti]] su proizvodi [[metabolizam|metabolizma]] koji se mogu sakupljati u biljnom telu ili izlučivati van njega.
  
 
== Tipovi sekrecije i sekretornih tkiva==
 
== Tipovi sekrecije i sekretornih tkiva==
 
Razlikuju se dva tipa sekrecije:
 
Razlikuju se dva tipa sekrecije:
*intracelularna sekrecija pri kojoj sekret biva izlučen iz protoplasta u nakuplja se ili u uljnoj kesici (ekstraplazmatska kesica) ili u vakuoli;  
+
*intracelularna sekrecija pri kojoj sekret biva izlučen iz [[P|protoplasta]] u nakuplja se ili u uljnoj kesici (ekstraplazmatska kesica) ili u [[vakuola|vakuoli]];  
*ekstracelularna sekrecija pri kojoj se sekreti izlučuju iz ćelije u spoljašnju sredinu.  
+
*ekstracelularna sekrecija pri kojoj se sekreti izlučuju iz [[ćelija|ćelije]] u spoljašnju sredinu.  
  
Ako se sekreti sakupljaju i ostaju bilo u ćeliji bilo u posebnim prostorima (intercelularima), cevima ili kanalima, kao što su npr. mlečne cevi, kod familije mlečika (Euphorbiaceae) i smolni kanali (kod četinara), onda se radi o '''endogenim sekretornim tkivima'''.
+
Ako se sekreti sakupljaju i ostaju bilo u ćeliji bilo u posebnim prostorima (intercelularima), cevima ili kanalima, kao što su npr. mlečne cevi, kod familije mlečika ([[Euphorbiaceae]]) i smolni kanali (kod [[četinari|četinara]]), onda se radi o '''endogenim sekretornim tkivima'''.
  
Izlučivanje sekreta kroz ćelijski zid van biljnog tela, određuje '''egzogena sekretorna tkiva''' i ćelije, ostvaruje se pomoću žlezdanih ćelija koje grade posebne strukture:
+
Izlučivanje sekreta kroz [[ćelijski zid]] van biljnog tela, određuje '''egzogena sekretorna tkiva''' i ćelije, ostvaruje se pomoću žlezdanih ćelija koje grade posebne strukture:
*žlezdane dlake  
+
*[[žlezdane dlake]]
*nektarije,  
+
*[[nektarije]],  
*hidatode i dr.  
+
*[[hidatode]] i dr.  
  
Nektarije su žlezde koje izlučuju sladak sok (nektar), koji ima važnu ulogu u oprašivanju cvetova. Voda se izlučuje iz biljke pomoću hidatoda. Izlučivanje vode u kapima naziva se gutacija (biljna rosa).
+
Nektarije su žlezde koje izlučuju sladak sok ([[nektar]]), koji ima važnu ulogu u oprašivanju cvetova. Voda se izlučuje iz biljke pomoću hidatoda. Izlučivanje vode u kapima naziva se [[G|gutacija]] (biljna rosa).
  
 
==Literatura:==
 
==Literatura:==

Izmena na datum 29. april 2011. u 21:33

Sekretorna tkiva (žlezdana tkiva) su vrsta složenih trajnih biljnih tkiva sa sposobnošću stvaranja sekreta. Sekreti su proizvodi metabolizma koji se mogu sakupljati u biljnom telu ili izlučivati van njega.

Tipovi sekrecije i sekretornih tkiva

Razlikuju se dva tipa sekrecije:

  • intracelularna sekrecija pri kojoj sekret biva izlučen iz protoplasta u nakuplja se ili u uljnoj kesici (ekstraplazmatska kesica) ili u vakuoli;
  • ekstracelularna sekrecija pri kojoj se sekreti izlučuju iz ćelije u spoljašnju sredinu.

Ako se sekreti sakupljaju i ostaju bilo u ćeliji bilo u posebnim prostorima (intercelularima), cevima ili kanalima, kao što su npr. mlečne cevi, kod familije mlečika (Euphorbiaceae) i smolni kanali (kod četinara), onda se radi o endogenim sekretornim tkivima.

Izlučivanje sekreta kroz ćelijski zid van biljnog tela, određuje egzogena sekretorna tkiva i ćelije, ostvaruje se pomoću žlezdanih ćelija koje grade posebne strukture:

Nektarije su žlezde koje izlučuju sladak sok (nektar), koji ima važnu ulogu u oprašivanju cvetova. Voda se izlučuje iz biljke pomoću hidatoda. Izlučivanje vode u kapima naziva se gutacija (biljna rosa).

Literatura:

  • Vujaklija, M: Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd
  • Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
  • Nešković Mirjana, Konjević R, Ćulafić Ljubinka (2002): Fiziologija biljaka, NNK, Beograd
  • Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
  • Sarić, M. (1975): Fiziologija biljaka, Naučna knjiga, Beograd
  • Blaženčić, Jelena (1990): Praktikum iz anatomije biljaka sa osnovama mikroskopske tehnike,Naučna knjiga, Beograd
  • Janjatović, V. (1988), Botanika, Novi Sad
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Kojić, M: Botanika, Naučna knjiga, Beograd, 1989.
  • Kojić, M: Fiziološka ekologija kulturnih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1987.
  • Marinković, R, Tatić, B, Blaženčić, J: Morfologija biljaka, Beograd, 1979.
  • Nikolić,R, Pavlović, S, Živanović, P. (1989): Praktikum iz anatomije biljaka, Meidicnska knjiga, Beograd-Zagreb
  • Tatić, B, Petković, V. (1998): Morfologija biljaka, ZUNS, Beograd
Snežana Trifunović, dipl. biolog