Razlika između izmena na stranici „Sekretorna tkiva”
(→Literatura) |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
− | '''Sekretorna tkiva''' (žlezdana tkiva) su vrsta složenih trajnih [[biljna tkiva|biljnih tkiva]] sa sposobnošću stvaranja sekreta. [[Sekreti]] su proizvodi metabolizma koji se mogu sakupljati u biljnom telu ili izlučivati van njega. | + | '''Sekretorna tkiva''' (žlezdana tkiva) su vrsta složenih trajnih [[biljna tkiva|biljnih tkiva]] sa sposobnošću stvaranja sekreta. [[Sekreti]] su proizvodi [[metabolizam|metabolizma]] koji se mogu sakupljati u biljnom telu ili izlučivati van njega. |
== Tipovi sekrecije i sekretornih tkiva== | == Tipovi sekrecije i sekretornih tkiva== | ||
Razlikuju se dva tipa sekrecije: | Razlikuju se dva tipa sekrecije: | ||
− | *intracelularna sekrecija pri kojoj sekret biva izlučen iz protoplasta u nakuplja se ili u uljnoj kesici (ekstraplazmatska kesica) ili u vakuoli; | + | *intracelularna sekrecija pri kojoj sekret biva izlučen iz [[P|protoplasta]] u nakuplja se ili u uljnoj kesici (ekstraplazmatska kesica) ili u [[vakuola|vakuoli]]; |
− | *ekstracelularna sekrecija pri kojoj se sekreti izlučuju iz ćelije u spoljašnju sredinu. | + | *ekstracelularna sekrecija pri kojoj se sekreti izlučuju iz [[ćelija|ćelije]] u spoljašnju sredinu. |
− | Ako se sekreti sakupljaju i ostaju bilo u ćeliji bilo u posebnim prostorima (intercelularima), cevima ili kanalima, kao što su npr. mlečne cevi, kod familije mlečika (Euphorbiaceae) i smolni kanali (kod četinara), onda se radi o '''endogenim sekretornim tkivima'''. | + | Ako se sekreti sakupljaju i ostaju bilo u ćeliji bilo u posebnim prostorima (intercelularima), cevima ili kanalima, kao što su npr. mlečne cevi, kod familije mlečika ([[Euphorbiaceae]]) i smolni kanali (kod [[četinari|četinara]]), onda se radi o '''endogenim sekretornim tkivima'''. |
− | Izlučivanje sekreta kroz ćelijski zid van biljnog tela, određuje '''egzogena sekretorna tkiva''' i ćelije, ostvaruje se pomoću žlezdanih ćelija koje grade posebne strukture: | + | Izlučivanje sekreta kroz [[ćelijski zid]] van biljnog tela, određuje '''egzogena sekretorna tkiva''' i ćelije, ostvaruje se pomoću žlezdanih ćelija koje grade posebne strukture: |
− | *žlezdane dlake | + | *[[žlezdane dlake]] |
− | *nektarije, | + | *[[nektarije]], |
− | *hidatode i dr. | + | *[[hidatode]] i dr. |
− | Nektarije su žlezde koje izlučuju sladak sok (nektar), koji ima važnu ulogu u oprašivanju cvetova. Voda se izlučuje iz biljke pomoću hidatoda. Izlučivanje vode u kapima naziva se gutacija (biljna rosa). | + | Nektarije su žlezde koje izlučuju sladak sok ([[nektar]]), koji ima važnu ulogu u oprašivanju cvetova. Voda se izlučuje iz biljke pomoću hidatoda. Izlučivanje vode u kapima naziva se [[G|gutacija]] (biljna rosa). |
==Literatura:== | ==Literatura:== |
Izmena na datum 29. april 2011. u 21:33
Sekretorna tkiva (žlezdana tkiva) su vrsta složenih trajnih biljnih tkiva sa sposobnošću stvaranja sekreta. Sekreti su proizvodi metabolizma koji se mogu sakupljati u biljnom telu ili izlučivati van njega.
Tipovi sekrecije i sekretornih tkiva
Razlikuju se dva tipa sekrecije:
- intracelularna sekrecija pri kojoj sekret biva izlučen iz protoplasta u nakuplja se ili u uljnoj kesici (ekstraplazmatska kesica) ili u vakuoli;
- ekstracelularna sekrecija pri kojoj se sekreti izlučuju iz ćelije u spoljašnju sredinu.
Ako se sekreti sakupljaju i ostaju bilo u ćeliji bilo u posebnim prostorima (intercelularima), cevima ili kanalima, kao što su npr. mlečne cevi, kod familije mlečika (Euphorbiaceae) i smolni kanali (kod četinara), onda se radi o endogenim sekretornim tkivima.
Izlučivanje sekreta kroz ćelijski zid van biljnog tela, određuje egzogena sekretorna tkiva i ćelije, ostvaruje se pomoću žlezdanih ćelija koje grade posebne strukture:
- žlezdane dlake
- nektarije,
- hidatode i dr.
Nektarije su žlezde koje izlučuju sladak sok (nektar), koji ima važnu ulogu u oprašivanju cvetova. Voda se izlučuje iz biljke pomoću hidatoda. Izlučivanje vode u kapima naziva se gutacija (biljna rosa).
Literatura:
- Vujaklija, M: Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd
- Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
- Nešković Mirjana, Konjević R, Ćulafić Ljubinka (2002): Fiziologija biljaka, NNK, Beograd
- Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
- Sarić, M. (1975): Fiziologija biljaka, Naučna knjiga, Beograd
- Blaženčić, Jelena (1990): Praktikum iz anatomije biljaka sa osnovama mikroskopske tehnike,Naučna knjiga, Beograd
- Janjatović, V. (1988), Botanika, Novi Sad
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Kojić, M: Botanika, Naučna knjiga, Beograd, 1989.
- Kojić, M: Fiziološka ekologija kulturnih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1987.
- Marinković, R, Tatić, B, Blaženčić, J: Morfologija biljaka, Beograd, 1979.
- Nikolić,R, Pavlović, S, Živanović, P. (1989): Praktikum iz anatomije biljaka, Meidicnska knjiga, Beograd-Zagreb
- Tatić, B, Petković, V. (1998): Morfologija biljaka, ZUNS, Beograd