Sinapsa

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 21:59, 21. maj 2009. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sinapsa: A - presinaptički neuron; B - postsinaptički neuron; 1 - mitohondrije; 2 - sinaptička vezikula sa hemijskim medijatorom; 4 - sinaptička pukotina; 5 - receptori za hemijski medijator na postinaptičkoj membrani; 7 - oslobađanje hemijskog transmitera iz presinaptičkog neurona; 6 - transport kalijuma

Informacija u obliku akcionog potencijala se sa jedne na drugu nervnu ćeliju ili sa nervne na mišićnu ćeliju prenosi kroz specijalizovane međućelijske veze komunikacijskog tipa, sinapse ili nervni centri.

Podela sinapsi

Prema položaju gde se obrazuju dele se na:

  • centralne, koje se obrazuju u CNS-u
  • periferne, ostvaruju se između nadražljivih ćelija na periferiji organizma.

Prema načinu prenošenja nadražaja dele se na:

  • električne koje se osvaruju:
    • u CNS-u između dendrita dve nervne ćelije (dendro-dendritske sinapse):
    • na periferiji između srčanih i glatkih mišićnih ćelija.
  • hemijske koje se ostvaruju:
    • u CNS-u najčešće kao akso-dendritske sinapse;
    • na periferiji između aksona perifernih nerava, kako somatskih tako i vegetativnih, i svih ostalih ćelija.

Električne sinapse, nazivaju se još i pukotinaste veze, predstavljaju direktno provođenje akcionog potencijala sa jedne ćelije na drugu preko posebnih kanala dve blisko priljubljene membrane. U ovim sinapsama provođenje može da bude dvosmerno: sa presinaptičke na postsinaptičku membranu i obrnuto.

Sinapsa CNS-a (centralne sinapse)

Centralne sinapse se ostvaruju između nervnih delija u centralnom nervnom sistemu.

Tipovi

Prema tome koji delovi neurona stupaju u međusobne veze razlikuje se nekoliko tipova sinapsi:

  • akso-dendritske, uspostavljaju se između aksona jedne i dendrita druge nervne ćelije;
  • akso-somatske, kada je sinapsa između aksona jedne i tela druge nervne ćelije;
  • dendro-dendritske uspostavljaju se između dendrita dve nervne ćelije;
  • akso-aksonalne u kojima su aksoni dva neurona u međusobnoj vezi;
  • telo-dendritske, telo jedne i dendriti druge nervne ćelije.

Građa

Sinapsa se sastoji od:

  • presinaptičke membrane nervnog završetka (najčešće ima izgled čvorića pa se naziva sinaptički čvorić) sa koga se impuls prenosi na naredni neuron koji je sa njme u vezi, sinapsi; unutar njega se nalaze mitohondrije i sinaptičke vezikule; mitohondrije obezbeđuju energiju neophodnu za sintezu hemijskog medijatora (transmitera) u vezikulama;
  • sinaptičke pukotine je međuprostor koji razdvaja dva neurona u sinapsi, odnosno, razdvaja presinaptičku i postsinaptičku membranu;
  • postsinaptička membrana je membrana tela ili nastavaka (dendrita ili aksona) drugog neurona na koga se nervni impuls prenosi; ona sadrži receptore koji za sebe vezuju hemijski transmiter i omogućavaju nadraživanje postsinaptičkog neurona.

Mehanizam prenošenja impulsa kroz hemijsku sinapsu

Pod uticajem nervnog impulsa, koji je stigao u nervni završetak, iz vezikula se oslobađa hemijski medijator, acetil holin. Medijator difunduje kroz presinaptičku membranu u sinaptičku pukotinu. Na postinaptičkoj membrani nalaze se mnogobrojni receptori koji vezuju za sebe hemijski transmiter što izaziva nadraživanje postsinaptičkog neurona, njegovu aktivaciju (ekscitaciju) ili inhibiciju.

Fiziološke osobine prenošenja kroz sinapsu:

  • vrši se isključivo u jednom pravcu: od presinaptičke ka postinaptičkoj membrani;
  • odvija se usporeno u odnosu na prenošenje nadražaja kros nervno vlakno i naziva se sinaptičko zadržavanje; do toga dolazi zato što je potrebno vreme da bi se izvršili procesi: oslobađane medijatora, difuzija u sinaptičku pukotinu, njegovo vezivanje za receptore u postsinaptičkoj membrani;
  • posle produženog nadražaivanja dolazi do zamaranja što se ispoljava prvo u smanjenom, a zatim i u potpunom prestanku refleksnog odgovora; do zamorljivosti dolazi zbog: smanjenje rezervi hemijskog medijatora, smanjene osetljivosti postsinaptičke membrane, smanjuju se energentske rezerve neophodne za prenošenje nadražaja;

Periferne sinapse

Motorna ploča

U zavisnosti od toga između kojih tipova ćelija se ostvaruju, dele se na:

  • nervno-efektorske
  • nervno-nervne
  • efektorsko-efektorske

Nervno-efektorske sinapse

Nervno-efektorska sinapsa je morfofiziološka struktura preko koje je motorni neuron u vezi sa, efektorom (radnim organom):mišićnim vlaknom ili žlezdom. Ta veza obezbeđuje prelazak nadražaja sa nervnog vlakna na inervisanu ćeliju radnog organa (efektora).

Građa nervno-mišićne sinapse

Građa nervno-mišićne sinapse je vrlo slična centralnoj sinapsi, jer je čine:

  • presinaptička membrana nervnog završetka sa sinaptičkim vezikulama i hemijskim transmiterom u njima;
  • sinaptička pukotina;
  • postsinaptička membrana radnog organa, koja je naborana čime s enjena površina mnogostruko uvećava.

Mehanizam prenošenja impulsa

Kada nadražaj dođe do nervnog završetka, iz vezikula se oslobađa acetil holin i difunduje u sinaptičku pukotinu. Iz nje prelazi u postsinaptičku membranu u vezuje se za holinoreceptor gradeći pri tome kompleks acetilholin-holinoreceptor. To u mišiću izaziva stvaranje potencijala motorne ploče koji inicira stvaranje akcionog potencijala čime se mišić nadražuje i kontrahuje.

U sinaptičkoj pukotini nalazi se enzim acetil holin esteraza (AChE) koji razgrađuje acetil holin na polazne delove, acetat i holin. Značaj ovog enzima je brza i efikasna razgradnja acetil holina koji je ostvario dejstvo na receptor.

Literatura

  • Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
  • Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986
  • Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
  • Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
  • Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
  • Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
  • Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
  • Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog