Razlika između izmena na stranici „Sinteza hormona”
(6 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | '''Sinteza hormona''' vrši se u | + | '''Sinteza hormona''' vrši se u [[ćelija]]ma [[endokrine žlezde|endokrinih žlezda]] i zavisi od njihove hemijske strukture prema kojoj se razlikuju tri grupe [[hormon|hormona]]: |
*[[protein]]i i polipeptidi | *[[protein]]i i polipeptidi | ||
*[[S|steroid]]i | *[[S|steroid]]i | ||
Red 15: | Red 15: | ||
*deponovanje hormona. | *deponovanje hormona. | ||
− | Sinteze hormona počinje, kao i za svaki protein/polipeptid, [[transkripcija | + | Sinteze hormona počinje, kao i za svaki protein/polipeptid, [[transkripcija DNK|transkripcijom]] gena koji nosi uputstvo za sintezu. Specifična iRNK koja time nastaje vezuje se za '''[[ribozom]]e [[endoplazmatični retikulum|endoplazmatičnog retikuluma]]''' i započinje [[translacija]]. Po završetku translacije, novonastali molekul je '''prehormon''' i on se ubacuje u lumen granularnom (rapavom) endoplazmatičnog retikuluma (GER). Poluživot prehormona je jako kratak jer na njega u lumenu ER-a deluju enzimi i razlažu ga. |
Obrada, izmena i dopuna prehormona odvija se na različite načine zavisno od prirode samih hormona: | Obrada, izmena i dopuna prehormona odvija se na različite načine zavisno od prirode samih hormona: | ||
Red 24: | Red 24: | ||
Deponovanje hormona odvija se u sekretornim granulama [[Goldžijev aparat|Goldžijevog aparata]]. U toku transporta od ER-a ka Goldžijevom aparatu dolazi do prevođenja prohormona u hormone, da bi se zatim gotovi hormoni deponovali u sekertorne granule zajedno sa molekulima [[ATP]]-a, jonima Ca i dr. | Deponovanje hormona odvija se u sekretornim granulama [[Goldžijev aparat|Goldžijevog aparata]]. U toku transporta od ER-a ka Goldžijevom aparatu dolazi do prevođenja prohormona u hormone, da bi se zatim gotovi hormoni deponovali u sekertorne granule zajedno sa molekulima [[ATP]]-a, jonima Ca i dr. | ||
+ | ==Sinteza steroida== | ||
+ | U steroidne hormone se ubrajaju: | ||
+ | *[[kortikosteroidi]] (hormoni kore nadbubrežne žlezde) | ||
+ | *[[hormoni polnih žlezda]] | ||
+ | Steroidni hormoni se sintetišu u različitim delovima ćelije: | ||
+ | *agranularnom (glatkom) [[enoplazmatični retikulum|enoplazmatičnom retikulumu]] (ER koji ne sadrži ribozome) | ||
+ | *[[mitohondrija]]ma | ||
+ | *citoplazmi. | ||
+ | Osim po mestu sinteze u ćeliji, steroidni hormoni se razlikuju od polipeptida i po tome što se ne magacioniraju u ćeliji već se iz nje odmah po završetku sinteze izlučuju. Prekursor u sintezi ovih hormona je [[holesterol]] pa se u sintetičkim ćelijama nalazi veliki broj lipidnih granula sa holesterolom. | ||
− | {{ | + | ==Sinteza amina i derivata aminokiselina== |
+ | Ovoj grupi hormona pripadaju: | ||
+ | *kateholamini, koji nastaju u srži nadbubrežne žlezde i na krajevima simpatikusa: | ||
+ | **[[dopamin]] | ||
+ | **[[noradrenalin]] | ||
+ | **[[adrenalin]] | ||
+ | *tiroidni hormoni: | ||
+ | **[[tiroksin]] | ||
+ | **[[trijodtironin]] | ||
+ | |||
+ | Kao prekursor za ove sinteze javlja se aminokiselina [[T|tirozin]]. Hormoni [[štitna žlezda|tiroidne žlezde]] nastaju jodinacijom tirozina, koji je u sastavu proteina [[tireoglobulin]]a. Pri tome se obrazuju monojodtirozin i dijodtirozin, koji se dalje međusobno mogu da spajaju gdadeći: | ||
+ | *tiroksin, od dva molekula dijodtirozina | ||
+ | *trijodotironin nastaje spajanjem mono- i dijodtirozina. | ||
+ | |||
+ | Hormoni ostaju u sklopu tireoglobulina sve do momenta izlučivanja. | ||
+ | ==Literatura== | ||
+ | *Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd | ||
+ | *Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd | ||
+ | *Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd | ||
+ | *Petrović, M, V, Cvijić, Gordana (1997): Endokrinologija - opšta i uporedna, ZUNS, Beograd | ||
+ | *Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd | ||
+ | *Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb | ||
+ | [[Kategorija:Fiziologija]] | ||
+ | [[Kategorija:Fiziologija životinja]] | ||
+ | |||
+ | |||
+ | {{Potpis2}} |
Najnovija izmena na datum 30. septembar 2015. u 20:47
Sinteza hormona vrši se u ćelijama endokrinih žlezda i zavisi od njihove hemijske strukture prema kojoj se razlikuju tri grupe hormona:
- proteini i polipeptidi
- steroidi
- amini i derivati aminokiselina
Sadržaj
Sinteza proteina i polipeptida
Hormonima proteinske i polipeptidne prirode pripadaju:
- hormoni hipofize
- aktivni humoralni faktori hipotalamusa
- neki tkivni hormoni
- aktivni faktori nervnog tkiva beskičmenjaka
Procesi koji se dešavaju u toku sinteze proteina i polipeptida mogu se grupisati u:
- sinteza prehormona
- obrada i izmena prehormona
- deponovanje hormona.
Sinteze hormona počinje, kao i za svaki protein/polipeptid, transkripcijom gena koji nosi uputstvo za sintezu. Specifična iRNK koja time nastaje vezuje se za ribozome endoplazmatičnog retikuluma i započinje translacija. Po završetku translacije, novonastali molekul je prehormon i on se ubacuje u lumen granularnom (rapavom) endoplazmatičnog retikuluma (GER). Poluživot prehormona je jako kratak jer na njega u lumenu ER-a deluju enzimi i razlažu ga.
Obrada, izmena i dopuna prehormona odvija se na različite načine zavisno od prirode samih hormona:
- hormonima koji su glukoproteini, kakvi su TSH, LH, FSH, dodaje se ugljeni hidrat
- odvaja se višak aminokiselina
Neki hormoni i posle obrade nisu aktivni pa se i izlučuju kao neaktivni, tzv. prohormoni (npr. proinsulin). Nekada jedan prohormon može da posluži kao prekursor većeh broja hormona i tada dobija naziv poliprotein. Tako, pro-opiomelanokortin služi kao prekursor da se u različitim delovima mozga od njega sintetišu različiti hormoni: ACTH, MSH i beta-endorfin.
Deponovanje hormona odvija se u sekretornim granulama Goldžijevog aparata. U toku transporta od ER-a ka Goldžijevom aparatu dolazi do prevođenja prohormona u hormone, da bi se zatim gotovi hormoni deponovali u sekertorne granule zajedno sa molekulima ATP-a, jonima Ca i dr.
Sinteza steroida
U steroidne hormone se ubrajaju:
- kortikosteroidi (hormoni kore nadbubrežne žlezde)
- hormoni polnih žlezda
Steroidni hormoni se sintetišu u različitim delovima ćelije:
- agranularnom (glatkom) enoplazmatičnom retikulumu (ER koji ne sadrži ribozome)
- mitohondrijama
- citoplazmi.
Osim po mestu sinteze u ćeliji, steroidni hormoni se razlikuju od polipeptida i po tome što se ne magacioniraju u ćeliji već se iz nje odmah po završetku sinteze izlučuju. Prekursor u sintezi ovih hormona je holesterol pa se u sintetičkim ćelijama nalazi veliki broj lipidnih granula sa holesterolom.
Sinteza amina i derivata aminokiselina
Ovoj grupi hormona pripadaju:
- kateholamini, koji nastaju u srži nadbubrežne žlezde i na krajevima simpatikusa:
- tiroidni hormoni:
Kao prekursor za ove sinteze javlja se aminokiselina tirozin. Hormoni tiroidne žlezde nastaju jodinacijom tirozina, koji je u sastavu proteina tireoglobulina. Pri tome se obrazuju monojodtirozin i dijodtirozin, koji se dalje međusobno mogu da spajaju gdadeći:
- tiroksin, od dva molekula dijodtirozina
- trijodotironin nastaje spajanjem mono- i dijodtirozina.
Hormoni ostaju u sklopu tireoglobulina sve do momenta izlučivanja.
Literatura
- Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd
- Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
- Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
- Petrović, M, V, Cvijić, Gordana (1997): Endokrinologija - opšta i uporedna, ZUNS, Beograd
- Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
- Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb