Razlika između izmena na stranici „Sinteza hormona”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Literatura)
Red 53: Red 53:
 
*Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
 
*Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
 
*Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
 
*Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
 +
*Petrović, M, V, Cvijić, Gordana (1997): Endokrinologija - opšta i uporedna, ZUNS, Beograd
 
*Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
 
*Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
 
*Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb
 
*Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb
 +
[[Kategorija:Fiziologija]]
 +
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
 +
  
 
{{Potpis2}}
 
{{Potpis2}}
 
[[Kategorija:Fiziologija]][[Kategorija:Fiziologija životinja]]
 

Izmena na datum 3. novembar 2008. u 00:32

Sinteza hormona vrši se u ćelijama endokrinih žlezda i zavisi od njihove hemijske strukture prema kojoj se razlikuju tri grupe hormona:

Sinteza proteina i polipeptida

Hormonima proteinske i polipeptidne prirode pripadaju:

Procesi koji se dešavaju u toku sinteze proteina i polipeptida mogu se grupisati u:

  • sinteza prehormona
  • obrada i izmena prehormona
  • deponovanje hormona.

Sinteze hormona počinje, kao i za svaki protein/polipeptid, transkripcija DNKtranskripcijom gena koji nosi uputstvo za sintezu. Specifična iRNK koja time nastaje vezuje se za ribozome endoplazmatičnog retikuluma i započinje translacija. Po završetku translacije, novonastali molekul je prehormon i on se ubacuje u lumen granularnom (rapavom) endoplazmatičnog retikuluma (GER). Poluživot prehormona je jako kratak jer na njega u lumenu ER-a deluju enzimi i razlažu ga.

Obrada, izmena i dopuna prehormona odvija se na različite načine zavisno od prirode samih hormona:

  • hormonima koji su glukoproteini, kakvi su TSH, LH, FSH, dodaje se ugljeni hidrat
  • odvaja se višak aminokiselina

Neki hormoni i posle obrade nisu aktivni pa se i izlučuju kao neaktivni, tzv. prohormoni (npr. proinsulin). Nekada jedan prohormon može da posluži kao prekursor većeh broja hormona i tada dobija naziv poliprotein. Tako, pro-opiomelanokortin služi kao prekursor da se u različitim delovima mozga od njega sintetišu različiti hormoni: ACTH, MSH i beta-endorfin.

Deponovanje hormona odvija se u sekretornim granulama Goldžijevog aparata. U toku transporta od ER-a ka Goldžijevom aparatu dolazi do prevođenja prohormona u hormone, da bi se zatim gotovi hormoni deponovali u sekertorne granule zajedno sa molekulima ATP-a, jonima Ca i dr.

Sinteza steroida

U steroidne hormone se ubrajaju:

  • kortikosteroidi (hormoni kore nadbubrežne žlezde)
  • hormoni polnih žlezda

Steroidni hormoni se sintetišu u različitim delovima ćelije:

  • agranularnom (glatkom) enoplazmatičnom retikulumu (ER koji ne sadrži ribozome)
  • mitohondrijama
  • citoplazmi.

Osim po mestu sinteze u ćeliji, steroidni hormoni se razlikuju od polipeptida i po tome što se ne magacioniraju u ćeliji već se iz nje odmah po završetku sinteze izlučuju. Prekursor u sintezi ovih hormona je holesterol pa se u sintetičkim ćelijama nalazi veliki broj lipidnih granula sa holesterolom.

Sinteza amina i derivata aminokiselina

Ovoj grupi hormona pripadaju:

Kao prekursor za ove sinteze javlja se aminokiselina tirozin. Hormoni tiroidne žlezde nastaju jodinacijom tirozina, koji je u sastavu proteina tireoglobulina. Pri tome se obrazuju monojodtirozin i dijodtirozin, koji se dalje međusobno mogu da spajaju gdadeći:

  • tiroksin, od dva molekula dijodtirozina
  • trijodotironin nastaje spajanjem mono- i dijodtirozina.

Hormoni ostaju u sklopu tireoglobulina sve do momenta izlučivanja.

Literatura

  • Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd
  • Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
  • Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
  • Petrović, M, V, Cvijić, Gordana (1997): Endokrinologija - opšta i uporedna, ZUNS, Beograd
  • Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
  • Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb


Snežana Trifunović, dipl. biolog