Razlika između izmena na stranici „Smukovi”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Vrste koje žive u Srbiji)
Red 383: Red 383:
 
*''[[Trachischium]]''
 
*''[[Trachischium]]''
 
|}
 
|}
==Vrste koje žive u Srbiji==
+
==Zmije Srbije==
 
Potporodica '''Colubrinae''', nazivaju se još i ''pravi'' smukovi, kojoj pripadaju neotrovne vrste je u našoj zemlji zastupljena je sa sledećim rodovima i vrstama:
 
Potporodica '''Colubrinae''', nazivaju se još i ''pravi'' smukovi, kojoj pripadaju neotrovne vrste je u našoj zemlji zastupljena je sa sledećim rodovima i vrstama:
 
*'''''[[Coluber]]''''', kome pripadaju vrste:
 
*'''''[[Coluber]]''''', kome pripadaju vrste:
Red 395: Red 395:
 
**'''[[belouška]]''' (''Natrix natrix''), često ima belu ''kragnu'' iza glave (po tome je dobila narodno ime)
 
**'''[[belouška]]''' (''Natrix natrix''), često ima belu ''kragnu'' iza glave (po tome je dobila narodno ime)
 
**'''[[ribarica]]''' (''Natrix tessellata''), nema belu ''kragnu'' iza glave po čemu se razlikuje od prethodne vrste.
 
**'''[[ribarica]]''' (''Natrix tessellata''), nema belu ''kragnu'' iza glave po čemu se razlikuje od prethodne vrste.
 +
==Galerija fotografija zmija Srbije==
 +
<gallery>
 +
 +
</gallery>
 +
 
{{radi se}}
 
{{radi se}}
  

Izmena na datum 5. septembar 2011. u 17:47

Klasifikacija
Carstvo Animalia
Tip Chordata
Podtip Vertebrata
Klasa Reptilia
Potklasa Lepidosauria
Red Squamata
podred Ophidia
porodica Colubridae

Smukovi, belouške (Colubridae) je kosmopolitska i veoma brojna porodica zmija sa oko 1700 vrsta. Jedino ih nema na Antarktiku, a u Australiji su zastupljeni sa malim brojem vrsta.

Opis

Srednje su veličine, sa dužinom od 100 do 250 cm, mada ima i manjih. Telo je dugačko i tanko i završava se dugim repom koji postepeno postaje sve tanji. Glava je ovalna i duguljasta, iza nje nema suženja već postepeno prelazi u trup.

Na trbušnoj strani tela nalazi se jedan niz krljušti (ventralia)koje su poprečno razrasle pa imaju istu širinu kao trbuh, a na repu je dva niza krljušti (subcaudalia). Na leđnoj strani su ili glatke krljušti ili krljušti sa jako slabo izraženim grebenom.

Većina vrsta u ovoj porodici nisu otrovnice i uglavnom su bezopasne, ali ima rodova, kao što je Rhabdophis, čiji otvor može da izazove smrt ljudi. Otrovni aparat kod nekih vrsta ne postoji (aglypha), dok je kod drugih diferenciran i pripada tipu opistoglypha.

Ishrana

Hrane se insektima, puževima, žabama, gušterima, sitnim glodarima, jajima i mladuncima ptica, ribama. Plen gutaju živ i ceo. Gornja vilica nosi veliki broj kukastih zuba kojima se plan pridržava pošto se ne žvaće već guta.

Stanište

Nastanjuju različita staništa pa se prema tome mogu podeliti na:

Klasifikacija

Prema ranijoj klasifikaciji ova porodica se deli na dve potporodice, prema tome da li imaju otrovne zube i kako su oni građeni:

  • Aglypha (Colubrinae)
  • Opistoglypha

Prema novijoj klasifikacija podela ove porodice nije još uvek razjašnjena, mada bi trebalo da novija istraživanja to razreše. Za sada se deli sledeće potporodice:

Potporodica Boodontinae, kojoj pripadaju sledeći rodovi:

Potporodica Calamariinae, sa rodovima:

Potporodica Colubrinae, sa rodovima:

Potporodica Dipsadinae

Potporodica Homalopsinae, sa rodovima:

Potporodica Natricinae, sa rodovima

Potporodica Pareatinae, sa rodovima:

Potporodica Psammophiinae, sa rodovima

Potporodica Pseudoxenodontinae, sa rodovima

Potporodica Pseudoxyrhophiinae, sa rodovima:

Potporodica Xenodermatinae, sa rodovima:

Potporodica Xenodontinae, sa rodovima:

Zmije Srbije

Potporodica Colubrinae, nazivaju se još i pravi smukovi, kojoj pripadaju neotrovne vrste je u našoj zemlji zastupljena je sa sledećim rodovima i vrstama:

  • Coluber, kome pripadaju vrste:
    • stepski smuk (Coluber caspius), živi na suvim, otvorenim staništima koja su obrasla vegetacijom, od istočnog i južnog dela Balkana do kaspijskog mora i u jugozapadnoj Aziji;
    • šilac (Coluber najadum),
  • Coronella, sa vrstom:
    • smukulja (Coronella austriaca)
  • Elaphe, sa vrstom:
  • Natrix, sa dve vrste:
    • belouška (Natrix natrix), često ima belu kragnu iza glave (po tome je dobila narodno ime)
    • ribarica (Natrix tessellata), nema belu kragnu iza glave po čemu se razlikuje od prethodne vrste.

Galerija fotografija zmija Srbije

Sign 5.gif
Tekst nije završen - radovi su u toku

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Bačić,T, Erben, R, Krajačić, M (2004): Raznolikost živog sveta, Školska knjiga, Zagreb
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
  • Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Michael Bright (2006): 1000 čuda prirode, Mladinska knjiga, Beograd
  • Pavičić,V, Klemenčić, M, Ređep Anđelka (1994): 1000 pitanja, 1000 odgovora. Mosta, Zagreb
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Stanković, S.: Uporedna anatomija kičmenjaka, naučna knjiga, Beograd, 1950.
  • Simonović, P, Tomović, Ljiljana, Radojčić, Jelena, Krizmanić, I, Marić, S (2004): Sistematika vertebrata (praktikum), NNK Internacional, Beograd
  • klasifikacija preuzeta sa http://hr.wikipedia.org/wiki/Gu%C5%BEevi
Snežana Trifunović, dipl. biolog