Stenice
Klasifikacija:
- nadcarstvo Eukaryota
- carstvo životinje (Animalia)
- podcarstvo Eumetazoa
- tip zglavkari (Arthropoda)
- podtip Uniramia
- klasa Insecta (Hexapoda)
- podklasa krilati insekti (Pterygota) Lang, 1889, sensu Van Bruggen, 1976?
- nadred Neoptera
- red riličari Hemiptera
- podred stenice (Heteroptera)
Stenice (lat. Heteroptera) su krilati insekti koji pripadaju redu riličara (lat. Hemiptera). Tipičnim osobine ove grupe insekata su:
- dorzoventralno (leđno-trbušno) spljošteno telo;
- usni aparat za bodenje i sisanje sa rilicom koja u miru leži na trbušnoj strani da bi se ispravila samo prilikomn bodenja;
- kopnene vrste imaju smrdljive žlezde koje se kod odraslih nalaze na grudnom regionu između drugog i trećeg para nogu i izlučuju sekter neprijatnog mirisa koji ih štiti od predatora;
- krila se međusobno razlikuju:prednja par je jednim delom očvrsno (hitinizovan) dok su zadnja krila kompletno opnasta i providna; prednja krila se označavaju kao polukrilca (lat. hemielytrae) jer su im oko 2/3 hitinizirane i očvrsle, dok je ostatak pri vrhu tanak i opnast; kada ne lete prednja krila, stoje preklopljeno na leđima, a ispod njih su sklopljena opnasta zadnja krila; krila nekih vrsta mogu da budu i redukovana, kao što je to kod vatrene stenice
- između polukrilaca nalazi se hitinski štit (scutellum) koji kod pojedinih vrsta može da pokrije čitav grudni region (torax)
Biologija
Stenice su prilagođene na različita staništa i načine života. Tako se mogu naći na kopnu, zemlji, biljkama, u vodi kao što ima i poluvodenih koje se zadržavaju samo na površini vode. Vodene vrste imaju kratke antene, dok su kod kopnenih one duge. Osim toga, zadnje noge vodenih vrsta prilagođene su za plivanje veslanjem, a prednje za hvatanje plena. Kod kopnenih su sva tri para nogu prilagođena za hodanje.
Raznovrsna staništa određuju i prilagođenost raznovrsnih načina ishrane:
- biljnim sokovima
- grabljivice
- ektoparaziti čoveka, sisara, ptica i životinja koje žive u vodi.
Najznačajnije familije
O velikog broja familija ovde će biti predstavljene samo one koje su od značaja za čoveka ili su najpoznatije.
Smrdibube (lat. Pentatomidae) su najobimnija familija većinom biljnih stenica, mada ima i predatorskih vrsta koje se hrane gusenicama leptira. Ispuštaju sekret koji može voću (malinama, kupinama) da da neprijatan miris koji izaziva povraćanje. Najpoznatije vrste iz ove familije su:
- Smrdibuba, kupinova stenica ili smrdljivi martin (Pentatoma rufipes) koje se hrane mekim delovima voća
Fotografije
Dodatne informacije
- Celokupna lista evropskih vrsta na http://www.earthlife.net/insects/heteropt.html
Literatura
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000