Razlika između izmena na stranici „Stonoge”
Red 6: | Red 6: | ||
− | '''Stonoge''' ( | + | '''Stonoge''' (''Myriapoda'', od grčih reči ''myria'' = hiljada, ''pos, podos'' = noga) su [[zglavkari]] koji se zajedno sa [[insekti]]ma svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom homonomnom [[S|segmentacijom]] (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu. |
== Spoljašnja anatomija == | == Spoljašnja anatomija == | ||
− | Telo je pokriveno hitinskom kutikulom koja je ponekad prožeta krečom i podeljeno | + | Telo je pokriveno hitinskom kutikulom koja je ponekad prožeta krečom i podeljeno je na dva regiona: |
− | 1. glaveni, na kome se nalazi : | + | 1. '''glaveni region''', na kome se nalazi : |
*par antena | *par antena | ||
*par [[M|mandibula]] | *par [[M|mandibula]] | ||
Red 17: | Red 17: | ||
*grupe prostih očiju - [[O|ocela]]; | *grupe prostih očiju - [[O|ocela]]; | ||
− | 2. trupni, izgrađen od većeg broja segmenta ( od 10 do 173) na kojima se nalaze po jedan ili dva para ekstremiteta (po tome su dobili ime). | + | 2. '''trupni region''', izgrađen od većeg broja segmenta ( od 10 do 173) na kojima se nalaze po jedan ili dva para ekstremiteta za hodanje (po tome su dobili ime); noge za hodanje su jednograne i morfo-funkcionalno proste. |
== Unutrašnja anatomija == | == Unutrašnja anatomija == | ||
− | Stonoge dišu preko traheja čiji su otvori ([[S|stigme]]) raspoređeni duž bočnih strana tela. [[Krvni sistem]] je otvorenog tipa sa srcem smeštenim na leđnoj strani i sa po parom ostija u svakom segmentu. Izlučivanje se obavlja [[M|Malpigijevim cevčicama]]. Crevo je u obliku prave cevi čije su prednje i zadnje crevo obloženi kutikulom i imaju ektodermalno poreklo, dok je srednje crevo endodermalnog porekla. [[Nervni sistem]] je lestvičast, u svakom segmentu se nalazi po par [[G|ganglija]], a u glavenom regionu su glavene ganglije i okoloždrelne komisure. | + | Stonoge dišu preko traheja čiji su otvori ([[S|stigme]]) raspoređeni duž bočnih strana tela. Nemaju mehanizam kojim se reguliše otvaranje i zatvaranje stigmi pa zato mogu živeti samo u staništima sa povećanom vlažnošću ili noću, kada je vlažnost veća.[[Krvni sistem]] je otvorenog tipa sa srcem smeštenim na leđnoj strani i sa po parom ostija u svakom segmentu. Izlučivanje se obavlja [[M|Malpigijevim cevčicama]]. Crevo je u obliku prave cevi čije su prednje i zadnje crevo obloženi kutikulom i imaju ektodermalno poreklo, dok je srednje crevo endodermalnog porekla. [[Nervni sistem]] je lestvičast, u svakom segmentu se nalazi po par [[G|ganglija]], a u glavenom regionu su glavene ganglije i okoloždrelne komisure. |
==Klasifikacija i filogenija== | ==Klasifikacija i filogenija== | ||
− | Podtip stonoga | + | Podtip stonoga obuhvata preko 10.500 vrsta. Podeljen je na četiri klase: |
*[[Chilopoda]], | *[[Chilopoda]], | ||
*[[Diplopoda]], | *[[Diplopoda]], |
Izmena na datum 19. april 2010. u 17:28
Stonoge (Myriapoda, od grčih reči myria = hiljada, pos, podos = noga) su zglavkari koji se zajedno sa insektima svrstavaju u podtip Uniramia. Pripadaju im suvozemne vrste sa izraženom homonomnom segmentacijom (osim glavenog regiona) i sa jednim ili dva para nogu na svakom trupnom segmentu.
Spoljašnja anatomija
Telo je pokriveno hitinskom kutikulom koja je ponekad prožeta krečom i podeljeno je na dva regiona:
1. glaveni region, na kome se nalazi :
2. trupni region, izgrađen od većeg broja segmenta ( od 10 do 173) na kojima se nalaze po jedan ili dva para ekstremiteta za hodanje (po tome su dobili ime); noge za hodanje su jednograne i morfo-funkcionalno proste.
Unutrašnja anatomija
Stonoge dišu preko traheja čiji su otvori (stigme) raspoređeni duž bočnih strana tela. Nemaju mehanizam kojim se reguliše otvaranje i zatvaranje stigmi pa zato mogu živeti samo u staništima sa povećanom vlažnošću ili noću, kada je vlažnost veća.Krvni sistem je otvorenog tipa sa srcem smeštenim na leđnoj strani i sa po parom ostija u svakom segmentu. Izlučivanje se obavlja Malpigijevim cevčicama. Crevo je u obliku prave cevi čije su prednje i zadnje crevo obloženi kutikulom i imaju ektodermalno poreklo, dok je srednje crevo endodermalnog porekla. Nervni sistem je lestvičast, u svakom segmentu se nalazi po par ganglija, a u glavenom regionu su glavene ganglije i okoloždrelne komisure.
Klasifikacija i filogenija
Podtip stonoga obuhvata preko 10.500 vrsta. Podeljen je na četiri klase:
Podtip je nastao u siluru, a filogenetski najprimitivnija je klasa Symphyla.
Literatura
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
Овај tekst treba dopuniti |